Koštano-zglobne promene u starijem dobu: Kada su bolovi i ukočenost posledica godina, a kada znak za pregled

Starenje donosi promene u telu, među kojima su i one na koštano-zglobnom sistemu. Bolovi, ukočenost i slabija pokretljivost mogu se javiti sa godinama, ali određene tegobe zahtevaju pažnju i procenu lekara.
Koštano-zglobne promene u starijem dobu: Kada su bolovi i ukočenost posledica godina, a kada znak za pregled
Foto: Pixabay

Starenje donosi promene u organizmu, a među najčešćim zdravstvenim problemima starije populacije izdvajaju se bolesti koštano-zglobnog sistema.

Degenerativna oboljenja zglobova i kičmenog stuba, osteoporoza i različite reumatske bolesti mogu značajno uticati na svakodnevno funkcionisanje, pokretljivost i samostalnost starijih osoba.

Specijalistkinja fizikalne medicine i rehabilitacije sa Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine prof. dr Snežana Tomašević Todorović objašnjava da su koštano-zglobni poremećaji veoma rasprostranjeni i da veliki broj ljudi širom sveta živi sa ovim problemima.

"Otprilike oko 1,71 milijarda ljudi u svetu pati od nekog oblika koštano-zglobnog poremećaja. Najčešća oboljenja koja se javljaju sa godinama života su degenerativne bolesti perifernih zglobova, kičmenog stuba, potom osteoporoza, a u starijem životnom dobu često se javljaju i različita zapaljenska reumatska oboljenja kao što je reumatoidni artritis", navodi dr Tomašević Todorović za 021.

Kako objašnjava, razlozi zbog kojih se ova oboljenja češće javljaju u starijem životnom dobu povezani su sa dugotrajnim opterećenjem organizma, ranijim povredama, ali i hormonskim promenama koje nastaju tokom života.

"U starijem životnom dobu dolazi do svojevrsnog sabiranja svih prethodnih mehaničkih opterećenja ili povreda koje smo imali. Tu je i manjak fizičke aktivnosti koji je prisutan kod velikog broja pacijenata, kao i hormonske promene koje mogu doprineti pojavi različitih koštano-zglobnih oboljenja", objašnjava dr  Tomašević Todorović za 021.

Bol nije normalan deo starenja

Iako mnogi stariji ljudi smatraju da su bolovi u zglobovima očekivana posledica godina, dr Tomašević Todorović ističe da takav stav može dovesti do kasnog otkrivanja bolesti.

"Ja se nikada neću složiti sa tim da je bol normalan deo bilo čega, posebno starenja. Kada su bolovi u pitanju, uvek moramo znati zbog čega se javljaju i na koji način treba da ih tretiramo", kaže ona.

Posebnu pažnju zahtevaju bolovi koji traju duže vreme, javljaju se svakodnevno, ne prolaze uz uobičajenu terapiju, pojavljuju se u mirovanju ili tokom noći. Takođe, jutarnja ukočenost koja traje duže od pola sata i otoci zglobova mogu biti znak da je potrebno potražiti stručnu pomoć.

"Ukoliko su bolovi povezani sa pojavom jutarnje ukočenosti u šakama ili drugim zglobovima, posebno ako ona traje duže od pola sata, ili ako su praćeni otocima zglobova, to treba da bude signal pacijentu da se javi lekaru", navodi dr Tomašević Todorović.

Osteoporoza često prolazi neprimetno

Među bolestima koje predstavljaju poseban izazov u starijem dobu jeste osteoporoza. Za razliku od mnogih drugih koštano-zglobnih oboljenja, ona često nema jasne simptome sve dok ne dođe do preloma.

"Osteoporoza je zapravo nema bolest. Pacijenti nemaju nikakve simptome i često se otkrije tek kada dožive prelom nakon male traume. To je zaista veliki problem, zato što se vrlo često prvi znak bolesti javi tek kada već nastane komplikacija. Zbog toga je važno prepoznati faktore rizika, kao što su godine života, smanjena telesna masa, loše životne navike, određena oboljenja i terapije koje mogu uticati na smanjenje mineralne koštane gustine", upozorava sagovornica.

Pored životnih navika i zdravstvenog stanja, u razvoju pojedinih koštano-zglobnih bolesti značajnu ulogu može imati i genetika. Kako objašnjava dr Tomašević Todorović, nasledni faktori mogu povećati rizik za razvoj određenih oboljenja, zbog čega je važno obratiti pažnju na porodičnu istoriju bolesti.

"Postojanje određenih oboljenja u porodici može da predisponira razvoj nekih ozbiljnijih oboljenja. Kada je u pitanju osteoporoza, jedan od velikih faktora rizika jeste postojanje problema u smislu preloma kuka u porodici. Zato pacijente uvek edukujemo i ukazujemo im na te faktore rizika, jer nam oni mogu biti usmerivač u kom pravcu treba raditi dijagnostiku i na vreme otkriti da li postoji predispozicija za razvoj oboljenja", navodi dr Tomašević Todorović.

Rizik od preloma dodatno povećavaju gubitak mišićne mase i slabija ravnoteža, zbog čega su kod starijih osoba važni prevencija padova, vežbe snage i ravnoteže, kao i redovne kontrole.

Prevencija počinje promenom životnih navika

Iako genetika ima značajnu ulogu u razvoju pojedinih bolesti, postoje brojni faktori na koje ljudi mogu da utiču. Među njima su fizička aktivnost, telesna težina, ishrana i izbegavanje štetnih navika. Dr Tomašević Todorović posebno ističe značaj održavanja odgovarajuće telesne težine, jer višak kilograma dodatno opterećuje zglobove.

"Jedan kilogram telesne težine više povećava opterećenje na zglobove kolena i kukova, zato je redukcija telesne težine jedan od značajnih faktora koji može smanjiti probleme", ističe ona.

Dodaje da fizička aktivnost ne treba da se izbegava u starijem dobu, već da bude prilagođena mogućnostima osobe.

"Za svako od ovih oboljenja postoje preporuke koja vrsta fizičke aktivnosti je odgovarajuća, koliko dugo i koliko često treba vežbati. Mnogo možemo da uradimo na prevenciji i od nas zavisi veliki deo zdravlja", zaključuje dr Tomašević Todorović.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi

Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.