Lubenica ili dinja: Koja je bolja za nivo šećera u krvi?
Lubenica i dinja dve su omiljene letnje voćke. Obe su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate i obezbeđuju važne hranljive materije koje doprinose metaboličkom zdravlju i opštem stanju organizma.
Ali kada je reč o kontroli nivoa šećera u krvi, da li jedna ima prednost u odnosu na drugu?
I lubenica i dinja sadrže prirodne ugljene hidrate koji mogu da povise nivo šećera u krvi, ali imaju i visok sadržaj vode, vitamine, antioksidanse i relativno nisko glikemijsko opterećenje kada se jedu u uobičajenim porcijama, piše EatingWell.
Kako lubenica utiče na nivo šećera u krvi
Sadrži ugljene hidrate
Lubenica može da povisi nivo šećera u krvi zato što sadrži prirodne šećere, a njeni ugljeni hidrati se relativno brzo vare.
Međutim, jedna šolja lubenice isečene na kockice sastoji se od oko 91 odsto vode i sadrži svega oko 11 grama ugljenih hidrata, što objašnjava zašto lubenica ima viši glikemijski indeks, ali relativno nisko glikemijsko opterećenje.
Glikemijski indeks pokazuje koliko brzo hrana koja sadrži ugljene hidrate podiže nivo šećera u krvi, dok glikemijsko opterećenje uzima u obzir i glikemijski indeks i količinu ugljenih hidrata u uobičajenoj porciji.
Pošto se lubenica uglavnom sastoji od vode i sadrži relativno malu količinu ugljenih hidrata po porciji, njen ukupni uticaj na nivo šećera u krvi smatra se malim kada se jede u umerenim količinama.
Sadrži likopen
Jedna šolja lubenice isečene na kockice sadrži 6.890 mikrograma likopena, antioksidansa koji ovom voću daje karakterističnu crvenu boju.
Likopen je proučavan zbog svoje moguće uloge u očuvanju opšteg zdravlja, uključujući metaboličko zdravlje i regulaciju nivoa šećera u krvi.
Neka istraživanja ukazuju na to da je veći unos likopena povezan sa zdravijim vrednostima šećera u krvi i hemoglobina A1c kod osoba sa dijabetesom. Međutim, potrebno je još istraživanja kako bi se tačno razumelo na koji način likopen utiče na nivo šećera u krvi.
Rana istraživanja sugerišu da bi mogao da deluje kroz više mehanizama, uključujući poboljšanje osetljivosti na insulin i smanjenje upalnih procesa.
Kako dinja utiče na nivo šećera u krvi
Sadrži ugljene hidrate
Kao i lubenica, dinja sadrži ugljene hidrate koji se razlažu na glukozu i mogu da povećaju nivo šećera u krvi tokom varenja.
Međutim, jedna šolja dinje isečene na kockice sastoji se od oko 93 odsto vode i sadrži 12 grama ugljenih hidrata, kao i oko 1,5 grama vlakana.
Pošto sadrži mnogo vode i vlakana, dinja može da uspori varenje i doprinese postepenijem porastu nivoa šećera u krvi.
Zbog relativno male količine ugljenih hidrata po porciji, dinja ima nisko glikemijsko opterećenje, iako njen glikemijski indeks spada u srednji raspon.
Sadrži vitamin C
Jedna šolja dinje isečene na kockice sadrži 57 miligrama vitamina C, odnosno 76 odsto preporučenog dnevnog unosa za žene i 63 odsto za muškarce.
Vitamin C je važan antioksidans, a istraživanja ukazuju na to da je veći unos ovog vitamina putem ishrane povezan sa zdravijim vrednostima hemoglobina A1c i boljim metabolizmom glukoze.
Iako sam vitamin C nije sredstvo za kontrolu nivoa šećera u krvi, dinja može da doprinese ukupnom obrascu ishrane bogatom hranljivim materijama koji podržava metaboličko zdravlje.
Lubenica ili dinja: Šta je bolje za nivo šećera u krvi?
Dinja može imati blagu prednost kada je reč o nivou šećera u krvi zato što sadrži gotovo dvostruko više vlakana od lubenice.
Ipak, nijedno od ova dva voća nije nužno "bolje".
Iako lubenica ima nešto viši glikemijski indeks od dinje, ta razlika verovatno nije značajna za većinu ljudi, jer veličina porcije i ono što jedete uz voće imaju mnogo veći uticaj na nivo šećera u krvi nego male razlike u glikemijskom indeksu.
Veći problem je to što mnogi ljudi potpuno izbegavaju voće zbog straha od njegovog prirodnog sadržaja šećera.
Najnovije meta-analize ukazuju na to da konzumiranje celog voća može doprineti boljoj kontroli glikemije i povezano je sa manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 kada je deo ukupno zdrave ishrane.
I lubenica i dinja lako se mogu uklopiti u način ishrane koji vodi računa o nivou šećera u krvi.
Pošto jedna šolja lubenice ili dinje sadrži manje od 15 grama ugljenih hidrata, konzumiranje jedne šolje ili manje uglavnom ne bi trebalo da izazove nagli skok šećera u krvi kod osobe koja nema dijabetes.
Ipak, svako drugačije reaguje na ugljene hidrate. Ono što kod jedne osobe izazove skok šećera u krvi, kod druge možda neće. Zato obratite pažnju na to kako vaše telo reaguje i prilagodite ishranu na osnovu toga.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jod - mali mineral koji ima veliku ulogu
30.10.2026.•
0
Da li ste znali da nedostatak samo jednog minerala može imati dugoročne posledice po razvoj dečjeg mozga, sposobnost učenja i intelektualni potencijal?
U Srbiji 140.000 obolelih od psorijaze: Razgovor sa dermatologom prvi korak
29.10.2026.•
4
Od psorijaze boluje dva do tri odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji ima oko 140.000 obolelih, saopštilo je danas Udruženje dermatoloških pacijenata "3P" povodom Svetskog dana borbe protiv psorijaze.
Tragovi koronavirusa pronađeni u organima skoro tri godine nakon kovida19
28.10.2026.•
1
Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta "Sečenov" povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti SARS-CoV-2 u tkivu unutrašnjih organa.
Naučnici dokazali da dve vrste voća imaju moć da uspore starenje ćelija
27.10.2026.•
0
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, odnosno zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, pokazalo je istraživanje naučnika iz Surguta i Kazahstana.
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
1
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
1
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Naučnici identifikovali novi podtip depresije povezan sa poremećajem biološkog sata
25.10.2026.•
0
Australijski naučnici identifikovali su novi podtip depresije, nazvan "cirkadijalna depresija", koji je povezan sa poremećajima unutrašnjeg biološkog sata.
Naučnici utvrdili: Orgazam vam može otčepiti nos
25.10.2026.•
0
Lekar ne može da vam napiše recept za ovaj prijatan način otčepljivanja nosa - a sigurno ga nećete pronaći ni na policama apoteka.
Naučnici otkrili zašto sezonske alergije mogu da postanu sve jače
25.10.2026.•
0
Kijanje, zapušen nos, svrab očiju i suzenje samo su neki od simptoma sezonskih alergija koje muče milione ljudi širom sveta.
VIDEO: Lekar pokazao kako pucketanje vrata može da dovede do moždanog udara
25.10.2026.•
0
Pucketanje vrata mnogima je svakodnevna navika koja donosi osećaj opuštanja, ali snažno i naglo uvrtanje glave u retkim slučajevima može da izazove ozbiljne povrede krvnih sudova, pa čak i moždani udar.
Letnje vrućine ove godine odnele 50.000 života u Evropi
25.10.2026.•
1
Ekstremne vrućine su ovog leta odnele više od 50.000 života u Evropi, a smatra se da su gotovo dve trećine tih smrtnih slučajeva posledica klimatskih promena, pokazuje nova studija.
Batut: Za nedelju dana zabeležno 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
25.10.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. oktobra zabeleženo 7.035 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Fizička aktivnost mogla bi da uspori starenje jajnika: Naučnici ispituju i lek sa sličnim dejstvom
24.10.2026.•
1
Fizička aktivnost mogla bi da pomogne u očuvanju jajnika i usporavanju njihovog starenja, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na miševima i ljudima.
Posle koliko stepenika ostanete bez daha: Kada treba da obratite pažnju?
21.10.2026.•
2
Ako se zadišete čim se popnete na jedan ili dva sprata, niste jedini.
Nova AI alatka na osnovu fotografije lica može da predvidi verovatnoću preživljavanja od raka
21.10.2026.•
2
Lekari su razvili alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji na osnovu jedne fotografije lica može da proceni biološku starost osobe i predvidi verovatnoću preživljavanja kod pacijenata obolelih od raka.
Otkrivena povezanost između zagađenja vazduha i očnih bolesti
20.10.2026.•
1
Analiza 41 studije pokazala je da je veća izloženost zagađenom vazduhu povezana sa povećanim rizikom od glaukoma i katarakte.
Komentari 3
Случај
Р.
huk
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar