Naučna istraživanja pokazuju da je odnos između roditeljstva i starenja mnogo složeniji.
Nema sumnje da roditeljstvo izaziva velike fiziološke promene. Naučnici su za to uveli i posebne termine - "matrescencija" kod majki i "patrescencija" kod očeva.
Ovi pojmovi opisuju fizičke, kognitivne, emocionalne i društvene promene koje donosi roditeljstvo, a mnoge od njih dobro su istražene.
Na primer, oko rođenja deteta dolazi do značajnih hormonskih promena - smanjuje se nivo testosterona, a povećava oksitocin. Smatra se da su to biološke promene koje roditeljima pomažu da budu pažljiviji i lakše uspostave vezu sa detetom, prenosi Science Focus.
I mozak se blago smanjuje i menja svoju strukturu, verovatno iz istog razloga.
Međutim, istraživanja pokazuju da ove promene kod pojedinih roditelja mogu povećati rizik od visokog nivoa stresa i postporođajnih mentalnih poremećaja.
U prvim godinama roditeljstva svakodnevni izazovi povezani su i sa biološkim procesima starenja. Nedostatak sna, finansijski pritisci i velike životne promene mogu dovesti do skraćivanja telomera - zaštitnih završetaka na krajevima DNK.
Kraći telomeri povezani su sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, demencije i prerane smrti.
Stres takođe povećava nivo upale u organizmu i hormona poput kortizola, koji, kada su dugotrajno povišeni, mogu doprineti razvoju različitih zdravstvenih problema.
Ipak, kako umornim roditeljima često govore, to je samo jedna faza. Dugoročno gledano, istraživanja pokazuju da roditelji u proseku žive nešto duže od ljudi koji nemaju decu.
Podaci iz Švedske pokazuju da se ta prednost vidi nakon 60. godine života. Očevi u proseku žive oko dve godine duže od muškaraca bez dece, dok je prednost kod majki nešto manja u odnosu na žene koje nisu rađale.
Istraživači pretpostavljaju da važnu ulogu imaju društvena i emocionalna podrška koju roditelji dobijaju od odrasle dece.
Naravno, na životni vek utiču i drugi faktori. Roditelji sa nižim primanjima uglavnom su izloženi većem stresu, a razlika u očekivanom životnom veku između ljudi iz najsiromašnijih i najbogatijih grupa može iznositi i do deset godina.
Važan je i broj dece, kao i životno doba u kojem osoba postane roditelj. Novo istraživanje Univerziteta u Helsinkiju, objavljeno u januaru 2026. godine, pokazalo je da je rađanje između 24. i 38. godine povezano sa povoljnijim obrascima starenja i dužim životnim vekom.
Studija je takođe pokazala da žene koje imaju dvoje ili troje dece u proseku žive najduže, dok su žene sa više od četvoro dece češće imale ubrzano biološko starenje i kraći životni vek.
To bi moglo ukazivati na to da trudnoća i porođaj imaju određenu biološku cenu, a ne samo stres koji donosi odgajanje velike porodice.
S druge strane, ranija istraživanja pokazala su blagu povezanost između većeg broja dece i dužeg životnog veka kod muškaraca. Autor teksta ipak zaključuje da su njemu lično dvoje dece sasvim dovoljno.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar