Nova studija: Manji unos proteina mogao bi da doprinese zdravijem starenju
Manji unos proteina mogao bi biti ključ za duži i zdraviji život, pokazuje novo istraživanje koje dovodi u pitanje jedno od najrasprostranjenijih uverenja o zdravoj ishrani.
Od proteinskih praškova do proteinskih pločica, "proteinmaksing" - trend u kojem ljudi nastoje da unose što više proteina - postao je jedan od najvećih trendova u svetu zdravlja i fitnesa tokom poslednje decenije.
Međutim, kako svetska populacija stari, novo istraživanje sugeriše da bi manji unos proteina mogao biti pametniji put ka dužem i zdravijem životu.
Nakon analize više od 300 studija, istraživači sa Univerziteta Viskonsin-Medison u Sjedinjenim Američkim Državama utvrdili su da, iako zvanične smernice često preporučuju ishranu bogatu proteinima, sve više dokaza ukazuje da njihovo smanjenje može umanjiti rizik od bolesti povezanih sa starenjem, poput dijabetesa i raka.
Kako svetska populacija postaje sve starija, sve je važnije pronaći načine koji mogu da podstaknu zdravo starenje i smanje opterećenje bolestima povezanim sa godinama.
"Apsolutno je jasno da proteini imaju koristi za rast mišića i odgovor organizma na fizičku aktivnost kod aktivnih ljudi. Ali, pošto većina ljudi vodi prilično sedenteran način života, verovatno mnogi unose više proteina nego što im je zaista potrebno, što verovatno ima negativne posledice po zdravlje", rekao je autor studije Dadli Laming, prenosi Euronews.
Studija je pokazala da ishrana sa manjim unosom proteina poboljšava metaboličke funkcije tako što smanjuje masno tkivo, povećava potrošnju energije i poboljšava stabilnost nivoa šećera u krvi.
I kod ljudi i kod životinja, manji unos proteina doveo je do bolje kontrole šećera u krvi i manjeg udela telesne masti, čak i kada su ispitanici unosili više kalorija ukupno.
Ovaj efekat ima veze sa takozvanim zaštitnim hormonom FGF21, čiji nivo raste kada je unos proteina nizak, a koji pomaže organizmu da efikasnije sagoreva energiju.
Istraživači su takođe otkrili da manji unos proteina pomaže organizmu da pređe u režim "popravke i čišćenja", poznat kao autofagija. Tokom tog procesa telo uklanja "ćelijski otpad", poput oštećenih proteina i drugih oštećenih delova ćelija, što doprinosi njihovoj dugovečnosti.
Međutim, studija naglašava da ishrana sa malo proteina nije pogodna za sve. Određene grupe ne bi trebalo da ograničavaju unos proteina, uključujući trudnice, decu u razvoju kojoj su proteini neophodni za rast, starije osobe, kao i ljude koji se oporavljaju od težih povreda.
Koliko proteina se preporučuje?
Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuju unos od 0,83 grama proteina po kilogramu telesne mase dnevno.
Obe institucije smatraju da je unos koji je dvostruko veći od ove preporuke i dalje bezbedan, ali ističu da su dokazi o dugoročnim efektima veoma visokog unosa proteina i dalje kontroverzni.
EFSA takođe navodi da nema dovoljno podataka kako bi se utvrdile posebne potrebe za proteinima kod starijih osoba, pa preporučuje da one unose najmanje istu količinu proteina kao i mlađe odrasle osobe.
"Poslednjih godina preporuke podstiču ljude da jedu više proteina, ali ih istovremeno podstiču i da više vežbaju. Verovatno bi preporuke o unosu proteina trebalo prilagođavati ne samo uzrastu, već i nivou fizičke aktivnosti", rekao je Laming.
Autori zaključuju da mnogi ljudi danas unose znatno više proteina nego što im je potrebno i da bi mogli imati koristi od njihovog smanjenja. Ipak, ističu da je potrebno razviti odgovarajuće režime ishrane prilagođene svakom pojedincu, uzimajući u obzir njegovo zdravstveno stanje i način života.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
4
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
2
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar