Izdiže se kao leteći tanjir na vrhu bugarske planine. Buzludža je brutalistički betonski spomenik podignut pre 40 godina u slavu komunizma.
Foto: Pixabay
Neobična kružna zgrada već dve decenije prepuštena je propadanju i vandalizmu pošto Bugarska nastoji da zaboravi svoju komunističku prošlost. Zapadni stručnjaci, međutim, žele da je sačuvaju.
Struktura visoka 70 metara napravljena je od 70.000 tona betona, 3.000 tona armiranog čelika, 40 tona stakla i izgleda kao da lebdi na 1.440 metara nadmorske visine u središtu Bugarske. Unutra je 40 metara široka svečana dvorana u koju stane 400 ljudi. Od poda do krova bila je prekrivena mozaikom koji prikazuje istoriju bugarske komunističke partije.
Otvoreno 1981. godine, zdanje je nakon pada "gvozdene zavese" ispražnjeno i prepušteno zubu vremena. Poslednjih godina samo se avanturisti iz inostranstva odlučuju da posete izolovani spomenik, što je lokalne vlasti navelo da ga zaključaju kako bi sprečili bilo kakve nesreće.
Bez obzira na to, stručnjaci iz organizacije za kulturno nasleđe "Europa Nostra" pozivaju bugarske vlasti da spasu ono što smatraju "remek-delom arhitekture, inženjerstva i umetnosti".
Tokom hladnog rata bugarski komunisti su tvrdili da se crvena zvezda na vrhu tornja može videti iz Rumunije na severu i Grčke na jugu.
"Sa svojim brutalističkim stilom, to je izvorno arhitektonsko postignuće 20. veka", kaže Loran Levi-Straus, direktor "Europe Nostre" i bivši zvaničnik UNESCO-a.
Za britanskog arhitektu Grejama Bela, Buzludža je "neverovatna građevina, neverovatno dopadljiva i sada neverovatno tužna".
"Spomenik je deo evropskog kulturnog nasleđa, a većina Evrope ne zna da postoji", kaže Bel.
U "Europi Nostri" uvereni su da se zdanje može i mora spasiti. Traže hitnu akciju da se zaustavi propadanje i da se proglasi zaštićenim nacionalnim spomenikom što bi omogućilo korišćenje EU fondova za obnovu.
"Dobro je da Evropa mari jer Bugarska ne mari", kaže autor spomenika, 89-godišnji arhitekta Georgi Stoilov.
I stvarno, lokalne vlasti sa svojim ograničenim budžetom nikada nisu Buzludžu smatrale nečim u šta je važno uložiti.
Bugarska arhitekta Dora Ivanova, rođena godinu nakon pada bugarskog komunističkog režima, najzaslužnija je što se spomenik vratio u fokus interesovanja u Bugarskoj. Ali i ona je za njega saznala 'surfujući' internetom pre nekoliko godina.
"Nije moguće da tako sjajan deo arhitekture bude u tako lošem stanju. To je deo bugarske istorije, sviđalo nam se to ili ne", kazala je.
Ona se zalaže za očuvanje građevine, a ne njenu obnovu.
"Obnova bi bila glorifikacija komunizma. Ali istoriju treba sačuvati i objasniti", rekla je.
I Levi-Straus priznaje kako bi bilo teško obnoviti Buzludžu do nekadašnjeg sjaja. Posebno s obzirom na istorijske kontroverze koje je okružuju. Ali to ne bi trebalo da spreči vlasti da je stave u funkciju. Predlaže konferencije, koncerte i edukativne obilaske.
Stručnjak za turizam Rumen Draganov tvrdi da spomenik može da pomogne razvoju turizma u regionu već poznatom po tračanskim grobovima i slavnim vrtovima ruža.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Koalicija međunarodnih organizacija za slobodu medija pozvala je na hitnu reakciju i otvaranje pitanja zaštite novinara i medijskog pluralizma, s posebnim fokusom na Srbiju, gde se medijska kriza najbrže produbljuje.
Palestinci su u gradovima Betunija, na Zapadnoj obali, i Kan Junis, u Pojasu Gaze klicanjem dočekali gotovo 2.000 sunarodnika koje je danas Izrael oslobodio u skladu sa sporazumom o primirju.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas doputovala je danas u Kijev kako bi sa ukrajinskim zvaničnicima razgovarala o finansijskoj i vojnoj pomoći, kao i o energetskoj bezbednosti.
Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je među sedam talaca koji su pušteni i državljanin Srbije Alon Ohel (24), koji je otet 7. oktobra prošle godine sa muzičkog festivala Nova.
Beloruskoj opozicionoj liderki u egzilu Svetlani Tihanovskoj je rečeno da mora da napusti bezbedan smeštaj u Vilnjusu jer je smanjen nivo obezbeđenja koje joj pružaju litvanskih vlasti.
Na pro-palestinskim demonstracijama u glavnom gradu Švajcarske, Bernu, danas je povređeno 20 ljudi, uključujući 18 policajaca i naneta šteta od više miliona evra, a 536 ljudi je privedeno, saopštila je policija.
Izraelske vlasti obavestile su porodice talaca da očekuju da će oslobađanje talaca početi sutra, između četiri i šest sati ujutru, ali da vreme i dalje može da se promeni, saznaje Tajms of Izrael.
U Kamerunu se danas održavaju predsednički izbori na kojima bi najstariji lider u Africi, Pol Bija, mogao produžiti svoju vladavinu za još sedam godina, a njegovu pobedu analitičari i predviđaju.
Kina je danas optužila Sjedinjene Američke Države za "dvostruke standarde", nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio dodatne carine od 100 odsto na kinesku robu.
Odbor za policiju i graničnu stražu Estonije (PPA) odlučio je da zatvori delove auto-puta između gradova Varska i Satse koji prolaze kroz teritoriju Rusije, objavio je estonski portal Err.ee.
Predsednik Irana Masud Pezeškijan pozvao je na izgradnju nove prestonice na jugu te zemlje, imajući u vidu da je sadašnji glavni grad, Teheran, zbog zagađenja, gustog saobraćaja i nedostatka vode postao "neodrživ".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar