Mnogi na rubu egzistencije, bez socijalne pomoći bi gladovali

Građani Srbije se na 17. oktobar, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, godinama unazad podsećaju koliko loše žive.
Mnogi na rubu egzistencije, bez socijalne pomoći bi gladovali
Foto: Pixabay
Prema zvaničnim istraživanjima Crvenog krsta, ali i Eurostata, više od četvrtine građana starijih od 65 godina ne mogu sebi da priušte dva para obuće u toku jedne sezone, a trećina ovih ljudi ne uspeva da zameni svoju iznošenu odeću. 
 
Četvrtina starijih od 65 godina ne može sebi da priušti ni da se jednom mesečno okupi sa prijateljima na piću ili obroku. Tešku materijalnu uskraćenost doživljava čak četvrtina žena starijih od 75 godina, dok nešt manji procenat muškaraca u ovim godinama ima te probleme. Materijalna uskraćenost je, inače, nemogućnost da građanin sebi priušti osnovna sredstva za život.
 
Podsetimo da cene osnovnih namirnica konstantno rastu, a ne stagniraju ni cene lekova, goriva, odeće i obuće, komunalnih i drugih usluga, dok plate ostaju relativno iste. Penzioneri su nedavno, doduše, nedavno od ministra finansija Siniše Malog saznali da će im ranije smanjene penzije biti povećane za pet odsto, ali su u Međunarodnom monetarnom fondu ubrzo naglasili da nema nade da će penzije rasti i u 2019. godini. Penzije u Srbiji biće, dakle, oko 26.000 dinara.
 
U prilog životnom standardu u Srbiji ne ide ni stav Fiskalnog saveta, koji glasi: ako živimo duže, moramo i da radimo duže do penzije, što je neminovno poruka da će se pomerati starosna granica za penziju. U velikom riziku od siromaštva su samozaposlene osobe, ali je u statističkom porastu i siromaštvo zaposlenih. Takođe, žene naročito sa starošću imaju mnogo veće šanse da ostanu siromašne, dok je situacija potpuno drugačije u zemljama Evropske unije, u kojima se materijalni položaj žena s godinama znatno popravlja.
 
Iako statistički živimo dug život, građani koji su učestvovali u istraživanjima Eurostata i Crvenog krsta smatraju da im je zdravstveno stanje gore nego u građana Evropske unije. 
 
"Evropska mreža protiv siromaštva - Srbija smatra da Vlada Republike Srbije treba da iskaže posvećenost suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti u Srbiji sačinjavanjem sveobuhvatne Strategije za smanjenje siromaštva i unapređenje socijalne uključenosti, koja bi bila pripremljena uz učešće civilnog društva i ekspertske zajednice i koja bi postavila efikasne mehanizme praćenja i vrednovanja ostvarenih rezultata", smatraju u Evropskoj mreži protiv siromaštva.
 
Inače, podaci pokazuju da bi građani Srbije bez socijalne pomoći, penzija i drugih vidova socijalne podrške bukvalno bili na rubu, jer bi stopa rizika od siromaštva kod starijih iznosila više od 80 odsto, a polovina odraslih bi jedva mogla da priušti obrok. 
 
Detaljnije o standardu u Vojvodini, u kojoj građani troše više nego što zarađuju, čitajte OVDE.
 
Obrazovanje za decu preskupo, roditelji se bore da priušte školovanje
 
Mreža organizacija za decu Srbije podseća da je blizu 400.000 dece u državi u riziku od siromaštva, te da visokom riziku doprinose troškovi obrazovanja.
 
Ova mreža je stava da bi obrazovanje u Srbiji trebalo da bude besplatno i dostupno svoj deci, bez izuzetka. 
 
"Nažalost, Srbija je zemlja u kojoj je nejednakost raspodele dohotka visoka i u kojoj najveći broj porodica ima primanja čiji se iznos kreće oko 30.000 dinara. Zbog toga su porodice sa decom koja pohađaju školu ili studiraju u većem riziku od siromaštva i teže mogu da zadovolje često i najosnovnije potrebe. Nesrazmerno velika stavka u troškovima školovanja je cena kompleta udžbenika koja se za više razrede osnovne škole, od petog do osmog razreda, kreće u rasponu od 15.000 do skoro 20.000 dinara. Deca se, naročito u mlađim uzrastima, doslovno savijaju pod teretom školskih torbi, dok se roditelji bore da nađu način da pokriju sve troškove u vezi sa školovanjem dece koje uključuje i odlaske na izlete, ekskurzije, vannastavne aktivnosti, užinu, odeću i obuću", poručuju u mreži.
 
Stoga je stav Mreže organizacija za decu Srbije da država mora da pronađe inovativno rešenje za smanjenje troškova obrazovanja, tj. težinu školskih torbi.
 
"Kupovina jednog uređaja, poput tableta za svakog učenika koji ima pristup bazi nastavnih sadržaja, može biti održivo rešenje koje će omogućiti istinski besplatno obrazovanje za svu decu, uz povećanje digitalne pismenosti i koje će pripremiti decu za budućnost koja je uveliko stigla među nas. Zato pozivamo Vladu Republike Srbije i nadležno Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da donesu mere koje će ukinuti troškove besplatnog školovanja, razmotre inovativna tehnološka rešenja koja će obrazovanje učiniti besplatnim, dostupnim svoj deci i pripremiti decu za društvo koje se u tehnološkom smislu sve brže menja", zaključuju u Mreži organizacija za decu Srbije.
  • teror u

    18.10.2018 14:23
    smrdojvodistanu
    Pitam se kako oni zive : Pajtic, Kostres, Kertes, Gojkovic, Pastor, Canak, Dulic ....
  • mast

    17.10.2018 15:39
    @Maca Diskecija

    Zato sto je tako vaspitavan od malih nogu.
  • Grbavi Limanac

    17.10.2018 13:24
    Aproksimacija
    Ok, dragi sugrađani (pre svih komšije sa Limana i Grbavice), a da organizujemo proteste ispred tog objekta, koliko vas/nas bi se odazvalo i došlo da danonoćno demonstriramo dok se zakon ove države ne sprovede, koko bi smo spasli naše zgrade i omogućili dalje neometano funkcionisanje vodovodno/kanalizacionog sistema? Ko sme da se kladi da prvi dan ne bi bilo više od hiljadu, a do 10-og dana ne bi ostalo ni 50 najupornijih... Ma hajte molim vas, ni ne zaslužujemo bolje...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.