Kineski tehnološki tajkun Džek Ma tvrdio je kako je blagoslov biti deo takozvane "996 radne kulture" u kojoj ljudi rade od 9 do 21 sat, šest dana nedeljno.
Sada su kineske vlasti izdale strog podsetnik kompanijama da je takvo iscrpljujuće radno vreme zapravo nezakonito.
U zajedničkom saopštenju objavljenom prošlog četvrtka, vrhovni kineski sud i ministarstvo rada detaljno su elaborirali 10 sudskih odluka u vezi s radnim sporovima, od kojih su mnoge uključivale radnike prisiljene da rade prekovremeno, piše BBC.
"Radnici imaju pravo na odgovarajuću naknadu i vreme odmora ili praznike. Poštovanje nacionalnog radnog vremena obaveza je poslodavaca", upozorava se u saopštenju i dodaje da će se izraditi dalje smernice za rešavanje budućih radnih sporova, prenosi Index.hr.
Međutim, hoće li ovo upozorenje otvoriti put stvarnim promenama za njene prezaposlene građane? Prema kineskim radnim zakonima standardno radno vreme je osam sati dnevno, a najviše 44 sata nedeljno. Svaki posao van toga zahteva dodatnu platu za prekovremeni rad. No, to nije dobro sprovedeno.
Velike kompanije imaju posebna pravila
U mnogim velikim kompanijama, posebno u uspešnom tehnološkom sektoru, zaposleni često rade daleko duže i nemaju uvek odgovarajuću nadoknadu. Zaposleni su godinama gunđali zbog svojih rasporeda, a neki su čak pokušali i da se bore. Grupa programera 2019. dospela je na naslovne strane pokrenuvši kampanju na platformi za razmenu kodova Github, stavljajući na crnu listu startapove koji su preopteretili osoblje, tako što su im onemogućili korišćenje otvorenog koda.
Ipak, iscrpljujuća 966 radna kultura se nastavila, a vlada je bila uzdržana. Uostalom, ta ista radna etika takođe se smatra zaslužnom za uspeh ovih kompanija, od kojih su neke od tada postale neverovatno uspešne na svetskoj sceni.
Poput Maa, koji je osnovao maloprodajnog internet diva Alibabu, šef platforme za e-trgovinu JD.coma Ričard Liu branio je ovu radnu kulturu i napadao "zabušante". No, nezadovoljstvo javnosti znači da vlasti više ne mogu da zatvaraju oči, rekli su stručnjaci za BBC.
"Stvari su na prekretnici i potrebna je hitna akcija, posebno nakon nekoliko smrtnih slučajeva", rekla je dr Dženi Čan sa Univerziteta u Hongkongu.
Dvoje radnika umrlo za nekoliko nedelja
Početkom ove godine dvoje zaposlenih na platformi za e-trgovinu Pinduoduo umrlo je u razmaku od nekoliko nedelja. Mladi radnik srušio se na putu kući nakon dugotrajnog rada, dok je drugi počinio samoubistvo. U januaru se dostavljač hrane zapalio nakon što mu je navodno uskraćeno 770 dolara zaostalih plata, samo mesec dana nakon što je jedan radnik umro dok je dostavljao obroke za internetsku platformu Ele.me.
Nejasno je jesu li slučajevi direktno povezani s prekomernim radom, ali izazvali su ogorčenje na internetu i pokrenuli raspravu o 996 kulturi i mračnoj strani rada u nekim cenjenim kompanijama. Neki su na društvenim mrežama pisali kako redovno rade više od 300 sati svakog meseca, što daleko prelazi zakonske granice. A za mnoge radnike koji usred pandemije rade duže nego ikad, stvari su došle do krajnje granice.
"Tako sam umoran. Ne mogu da se setim kada sam poslednji put ugledao svetlost dana. U međuvremenu velike kompanije postaju sve bogatije. Je li to pošteno?", napisao je jedan korisnik na platformi Weibo.
Raširena reakcija nije dobro legla Pekingu, koji nastoji da održi društvenu stabilnost. A važno je i to što mnogo ljudi radi u digitalnoj ekonomiji.
"Bilo da se radi o naučnim radnicima u internetskim kompanijama ili radnicima na platformama za isporuku, oba sektora zapošljavaju milione radnika, a mnogi najverovatnije rade 996", rekao je dr Song Džaoli s Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
"Vlada ne može mirno da sedi i dopusti da sve eksplodira"
S porastom pritužbi među radnicima, neki pozivaju na kolektivno delovanje. Prema izveštaju nevladine organizacije "China Labor Bulletin" sa sedištem u Hongkongu, između 2016. i 2021. zabeležen je 131 slučaj protesta radnika koji dostavljaju hranu.
"Vlada ne može mirno da sedi i dopusti da sve eksplodira. Oni žele mir u kući", rekao je dr Čan.
Do pomaka prema boljoj zaštiti na radu dolazi i s promenom stavova mnogih mladih Kineza, kažu stručnjaci. Za razliku od njihovih roditelja koji su verovali da se naporan rad isplati, među iscrpljenim mladima, koji vide malu nagradu u tome što rade, pojavljuje se sve veći osećaj nezadovoljstva.
Neki su toliko razočarani da je pokret "tang ping" - što bukvalno znači "ležati ravno" - zadobio snagu poslednjih meseci, pozivajući se na ideju da ljudi ne bi trebalo previše da se opterećuju i umesto toga treba da budu zadovoljni dostižnijim ciljevima.
"Mladi su videli druge mogućnosti i preferiraju fleksibilniji način života", objasnio je dr Song.
Pada radna snaga
No, ovo je koncept koji zabrinjava vlasti dok se zemlja bori s opadanjem radne snage. U maju je kineski popis, koji se obavlja jednom u deceniji, pokazao najsporiji porast stanovništva u poslednjih nekoliko decenija.
"Ovo zabrinjava vladu, jer su joj ti radnici potrebni za održavanje ekonomije. Zato se sada pokušava stvoriti sistem zapošljavanja koji se čini humanijim za mlade radnike. Cilj je učiniti im posao privlačnijim. Kina mora ostati konkurentna", rekao je dr Čan za BBC.
Na društvenim mrežama reakcije na prošlonedeljno saopštenje bile su oprezne. Mnogi su se pitali hoće li im to zaista poboljšati radno okruženje. No, stručnjaci su optimističniji.
Kako Kina nastavlja sa suzbijanjem uticaja nekih od svojih najvećih kompanija, one se neće usuditi da pređu granice.
"Sudski slučajevi objavljeni su kao primeri u jasnoj poruci poslodavcima - ako se prema radnicima ne budete ponašali dobro, izgubićete", rekao je dr Čan.
I čini se da je to počelo da deluje. Prošle subote proizvođač mobilnih telefona Vivo rekao je da će prekinuti svoju praksu "velikih/malih nedelja", pri čemu se izmenjuju petodnevni i šestodnevni radni režim.
"Odsad ćemo imati cele vikende! Radimo na stvaranju srećnog i progresivnog okruženja za naše radnike", stoji u objavi kompanije.
Radnici se sada takođe mogu osećati hrabriji da svoje šefove izvedu pred sud.
"Očekujem da će se više radnika pozivati na svoja prava prema zakonima o radu kada osete da su bili maltretirani. Sledeći smernice Vrhovnog suda, niži sudovi u Kini takođe će podržati stav radnika u sličnim radnim sporovima", rekla je Angela Džang, profesorica prava sa Univerziteta u Hongkongu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje funkcionerske kampanje izneo je niz mera za "poboljšanje životnog standarda".
Cena sirove nafte tipa Brent prešla je granicu od 106,04 dolara po barelu, dok se evropski prirodni gas ponovo približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Komentari 7
сале
Svi sužnji koje mori glad!
Комунизам у пуном сјају...
Joca
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar