Litijum - u iščekivanju nemačkog čuda
Ukoliko se nova nemačka tehnologija izdvajanja i koncetrovanja litijuma pokaže ekološki prihvatljivom, gro danas aktuelnih proizvođača "nafte 21. veka" propašće na tržištu.
Foto: Pixabay
To znači i da će se mnoge investicije u otkrivanju i eksploataciji "belog metala" pokazati promašenim i pre nego što se izvadi prvi grumen rude.
Elektromobili su hit današnjice, a biće i narednih godina. Funkcionišu na osnovu litijum-jonske baterije, na koju odlazi skoro 45 odsto troškova izrade vozila. Ključna komponenta je litijum, laki metal bele boje iz grupe takozvanih retkih. Nije baš da ga na globusu ima malo, ali se donedavno nije samostalno proizvodio, već samo u sklopu vađenja ruda i proizvodnje drugih metala.
Grube posledice
Sa električnim vozilima i baterijama došlo je do temeljitog zaokreta i počela je prava potraga za laganim elementom. Oko 75 odsto ukupne količine ovog metala upotrebljava se za baterije, 15 odsto pri proizvodnji stakla i keramike, 4,5 odsto za pojedina maziva i cena mu je pre dve godine dostigla pik, 95.000 dolara za tonu koncetrovanog litijuma. Od tada je pala na 71.000, ali i na ovom nivou prodavcu je obezbeđena izuzetna zarada.
Problem je u ekološki neprihvatljivim posledicama eksploatacije elementa, pri vađenju, još više pri koncetraciji kada se upotrebljava i sumporna kiselina. Za proizvodnju kilograma litijuma zagadi se i do 500 litara vode, a zagađuju se i vazduh i zemljište ne samo u blizini mesta eksploatacije.
Kako bi se produkcija elektromobila intenzivirala, moćni su zažmurili i proizvodnju neophodne sirovine skoncetrisali u Kini, nekoliko siromašnih država sa Andskog područja Južne Amerike i u Australiji, kontinentu daleko najređe naseljenim na kome se ekologiji ne poklanja dovoljna pažnja.
Veliki resursi
Trenutno najveća nalazišta su ili na slanim ležištima Čilea, Argentine, Bolivije ili u čvrstom stanju u Australiji. Tehnike pridobijanja čistog litijuma iz dve forme ležišta su dijametralno različite, ali u oba slučaja sa krupnim posledicama.
Koncetracija litijuma se retko kada radi u zemlji u kojoj se vadi, bezmalo svi litijum šalju u Kinu, gde se, na veliko nezadovoljstvo pojedinih regiona, obavlja obogaćivanje, najprljaviji segment dobijanja laganog belog metala. Evropa nema ni proizvodnju litijuma, a sasvim je skromna i proizvodnja litijum-jonskih baterija. I pre pandemijskih nevolja sa transportom komponenti, u Briselu su se pripremali da smanje zavisnost od dalekih dobavljača, što bi značilo da se na Starom kontinentu obezbedi ceo lanac elekroautombilske proizvodnje.
Pokazalo se da rezervi, mada manje nego u Južnoj Americi, ima u Španiji, Češkoj, Portugaliji, Srbiji, a najviše u Nemačkoj, gde osim rudnih nalazišta na severu i uz granicu sa Češkom, resursa ima i u pojedinim zonama termalnih voda. Tako na dubini od tri do pet kilometara vode u basenu Gornje Rajne, dužine 300, a širine 30-40 kilometara, sadrže od 200 do 400 miligrama litijuma na litar vode.
Kako je temperatura ovih voda između 120 i 200 stepeni Celzijusa, na području su odavno podignute brojne termoenergane. Nakon što se na pogon tople vode okrenu turbine i proizvede struja, voda ohlađena na 60-80 stepeni se vraća u zemlju.
Savršena tehnologija
Tehnološka novina najavljena iz Karlsruea, nemačkog sedišta za istraživanja belog metala, gotovo je neverovatna - filtriranjem otpadne vode dobija se početna količina litijumske soli. Razvijena je i nova tehnologija koncetracije metala do 99,9 odsto čistote. Nema rudarenja, niti zagađenja vode, vazduha ili zemljišta, pri radu se ne koriste ni sumporna kiselina, ni fosilna goriva... Nakon filtriranja, voda se vraća u zemlju.
Praktično, litijum se dobija kao nusproizvod u već ekološki prihvatljivoj proizvodnji struje. Uza sve, prve procene govore da bi proizvodnja bila uočljivo jeftinija nego što je u Čileu ili Argentini, gde se prva faza izdvajanja litijuma takođe radi iz podzemnih voda. Posebna vrednost novog tehnološkog postupka je odsustvo emisije ugljendioksida, čega, inače, ima u danas primenjivanim tehnologijama.
Izlazak na berzu
Kompanija "Vulkan", u okviru koje se razvija nov izum, komercijalnu proizvodnju najavljuje već za početak 2024. godine i do tada će imati pet fabrika, svaka pri drugoj termoenergani, koje bi zbirno godišnje proizvodile oko 40.000 tona litijuma, što je dovoljno za otprilike 1,2 miliona elektroautomobila. Već su potpisali ugovore sa najvećim svetskim trgovcem baterija, kao i sa francuskim "Renoom". Razgovori se vode i sa "Stelantisom", matičnom kompanijom "Opela", kao i sa "Drajmerom".
Za izdvajanje jona metala koristi se posebno jonsko sito, sve dok se litijum ne dobije u obliku soli. Za kasniju koncentraciju je osmišljena posebna tehnologija za koju u Nemačkoj tvrde da je "zlatni biser" domaće nauke i tehnologije.
Da bi se sve realizovalo potrebno je da kompanija "Vulkan" uloži ne mali novac, oko 1,7 milijardi evra, a iz firme su već obavestili javnost da će inicijalnom prodajom akcija na Frankfurtskoj berzi prikupiti dve trećine potrebnog novca, dok će ostatak biti iz kredita jedne od najstarijih banaka na Starom kontinentu.
Poslovni izazov
Reč je o još jednom snažnom tehnološkom iskoraku kojim se postiže jeftinija i, što je naročito značajno, ekološki prihvatljiva, gotovo savršena, proizvodnja litijuma, a potom i baterije elektroautomobila. Inovator je iz zemlje u kojoj je autoindustrija kamen temeljac privrednog razvoja, pa će u narednom periodu svi današnji i budući proizvođači litijuma, baterija i automobila morati itekako da povećaju efikasnost, ali i da eliminišu ekološke manjkavosti kako bi uopšte opstali na tržištu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
24
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Komentari 16
Ringišpil apsurda
Svi oni koji podržavaju života i prirode cele Zapadne i Istočne Srbije pa vi lepo kofere, porodice u kola, fruštuk pa na put i preselite se tamo gde se planiraju rudnici.
Hipokrizija i samoživost!
Marcco
Dimitrije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar