Srbija navodnjava 50.000 hektara, Albanija 370.000: A čudimo se kad nam od njih dolazi voće i povrće
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je tokom prošle godine navodnjavano 52.236 hektara, odnosno tek oko 1,4 odsto poljoprivrednih površina.
Foto: Pixabay
Stručnjaci za ovu oblast kažu da je procenat zemljišta koji se zaliva nešto veći i da iznosi do tri odsto, ali da nisu svi obuhvaćeni zvaničnom statistikom, jer mala gazdinstva ne moraju da prijave svoje sisteme za navodnjavanje.
Poljoprivredni analitičar Branislav Gulan kaže za Euronews Srbija da zbog suše Srbija svake druge ili treće godine izgubi trećinu poljoprivredne proizvodnje i dodaje - umesto da, nakon podizanja kredita od Razvojnog fonda Abu Dabija 2014, površine koje se navodnjavaju rastu, statistika u prošloj godini beleži pad od 0,4 odsto.
Koliko je novca iz tog kredita do sada utrošeno na sisteme za navodnjavanje, iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili. Prema podacima za Vojvodinu, trenutno se radi na 29 projekata vrednih 61 milion evra.
Kilometri i kilometri kanalske mreže, započete još pre dva veka, zaokružene su hidrosistemom Dunav-Tisa-Dunav pre više od četiri decenije. Cilj je bio obezbediti odvodnjavanje i navodnjavanje velikog dela vojvođanske žitnice. Branislav Gulan seća se reči visokog funkcionera Jugoslavije koji je DTD puštao u rad 1977.
"On je rekao doslovce 'Dunav-Tisa' će u Srbiji, prvenstveno ovde u Vojvodini, da navodnjava 510 hiljada hektara i da odvodnjava milion hektara", kaže Gulan.
Taj kapacitet, međutim, nikada nije dostignut. Od blizu dva miliona hektara plodnih vojvođanskih njiva, prema podacima Javnog preduzeća "Vode Vojvodine", pod sistemima za navodnjavanje je tek 70 hiljada hektara. Podaci Republičkog zavoda za statistiku, međutim, pokazuju da je prošle godine u čitavoj zemlji navodnjavano i manje od toga - ispod 53 hiljade hektara.
"To je katastrofalno malo. Oko 50 hiljada hektara je ništa. Na primer jedna Albanija navodnjava 370 hiljada hektara i onda se čudimo zašto nam dolazi voće i povrće ranije od njih. Za poslednjih deset godina, suše su odnele u Srbiji šest milijardi dolara", tvrdi Gulan.
Da bi se navodnjavane površine povećale, država je 2014. od Razvojnog fonda Abu Dabija podigla kredit od 100 miliona evra. Koliko je tog novca i na šta do sada utrošeno, pitanje je na koje Euronews-u Srbija u Ministarstvu poljoprivrede nisu odgovorili.
"Površine nisu povećane. Ja verujem državnim institucijama i njihovim saopštenjima. Sistemi se ne povećavaju. Pare su došle od Abu Dabija, trebalo je sve da bude završeno, nekoliko desetina hiljada je obećavano narodu da će biti završeno do 2019. godine. To nije urađeno, nešto se radi, nešto se gradi. Zvaničnih podataka nema", kaže Gulan.
U Vojvodini 29 projekata
"Ovde gradimo crpnu stanicu Srbobran - Bogojevo, na jednom od kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav", kaže Igor Kolaković iz JVP "Vode Vojvodine".
To je jedan od ukupno 29 projekata koji se u Vojvodini rade novcem iz kreditne linije iz Abu Dabija, pojašnjavaju u "Vodama Vojvodine".
"Nadamo se za jedno godinu dve, da će ukupno površina dostupna za navodnjavanje, na onih 500 hiljada biti povećana za još 100 hiljada. Znači 600 hiljada hektara", kaže Kolaković.
Ćosić: Pri kraju izrada Strategije navodnjavanja
Profesorka Poljoprivrednog fakulteta Marija Ćosić smatra da nije tačno da se samo 1,4 odsto useva u Srbiji navodnjava i tvrdi da su to neki stariji podaci, a da se sada navodnjava blizu 3 procenta registrovanih poljoprivrednih kultura, što je oko 120.000 hektara.
"Naravno da je to dominantno u Vojvodini sa 85.000 hektara i sistemi se šire. Ne navodnjava se dovoljno jer se razlikuju raspoloživi vodni resursi i pogodnost određenog zemljišta za navodnjavanje. Upravo zbog povećanjem površina pod sistemima za navodnjavanje, pri kraju je proces izrade strategije navodnjavanja u Srbiji koja će odrediti dalje pravce navodnjavanja, upravo prema tome koje kulutre se navodnjavaju, koja zemljišta su za to pogodna, a pre svega raspoloživi vodni resursi, koji su trenutno u deficitu, a prema nekim analizama u narednom periodu će zbog klimatskih promena biti smanjeni", navodi Ćosić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Građani u vrzinom kolu sa keš kreditima: Zadužuju se da bi otplatili dugove i preživeli
10.05.2026.•
13
Novac na računu za samo nekoliko sati uvek zvuči primamljivo. Bilo da planirate letovanje, renoviranje stana ili samo krpite rupe u budžetu, odlazak po brzu gotovinu za neke je postao redovan finansijski potez.
Gujaničić: Zahtev Srbije MOL-u da rafinerija radi - nerealan
10.05.2026.•
14
Država, kao manjinski akcionar u NIS-u, ima nerealne zahteve od potencijalnog kupca, kompanije MOL, da Rafinerija u Pančevu radi određenim kapacitetom, rekao je glavni broker Momentum Securitiesa Nenad Gujaničić.
Vasić: Ne treba se žaliti na cene nekretnina, ako bi pale - to bi značilo da postoji veliki problem na tržištu
10.05.2026.•
54
Finansijski konsultant Vladimir Vasić izjavio je da ukoliko bi došlo do pada cena nekretnina u Srbiji, posledice toga bi osetili i građani, i banke, i investitori.
Navodna ponuda nepoznate srpske kompanije za NIS - podizanje cene?
10.05.2026.•
5
Vest da je novoosnovana i nepoznata kompanija iz Srbije ponudila ruskim vlasnicima dve milijarde evra za otkup njihovih akcija u NIS-u, ne smatra se ozbiljnom, već je njen cilj verovatno podizanje vrednosti kompanije.
Radosavljević: Rusi od početka ne žele da prodaju NIS
09.05.2026.•
12
Goran Radosavljević, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju, izjavio je da građani Srbije dobro percipiraju da se ekonomska situacija u zemlji neće kretati u dobrom smeru.
EU: Aviokompanije moraju da plate odštetu putnicima i kada otkazuju letove zbog krize sa gorivom
09.05.2026.•
3
Evropska unija poručila je aviokompanijama da neće biti oslobođene obaveze isplate odštete putnicima ukoliko otkazuju letove zbog nestašice ili visokih cena avionskog goriva, uprkos sve ozbiljnijoj energetskoj krizi.
Nove cene goriva: Dizel ponovo poskupeo
08.05.2026.•
21
Dizel je poskupeo za dva dinara, dok je cena benzina ostala nepromenjena.
Macut o NIS-u: Predlog MOL-a nije prihvatljiv za Srbiju
08.05.2026.•
49
Predlog MOL-a za otkup ruskog dela u Naftnoj industriji Srbije nije prihvatljiv za Srbiju, kaže premijer Đuro Macut.
Ministarstvo trgovine: Od 11. maja aktivacija platforme eUpitnik za posrednike
07.05.2026.•
0
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
3
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
8
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
6
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
44
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
1
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
27
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
4
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Komentari 43
Мунгос
Изгледа да ниси приметио да је Зелена Банда забранила произвођаче стајњака, из познатог разлога што краве безобразно и превише прде ЦО2.
Прекјуче је 40.000 Холанђана узгајивача стоке изишло на протест близу Ден Хаага.
Мунгос
У овом данашњем случају, када НЕТАЧАН податак површине коју залива Србија од 50.000 хектара, у односу на НЕТАЧАН податак да Албанија залива 370.000 хектара, добијамо ТАЧАН резултат да је Албанија боља од Србије 7,40 пута. Дакле тај податак даје ветар у леђа некима који се брину зашто Мађарску боли уво што нема море.
Не увози Србија из Албаније парадајз зато што га нема, него га увози зато што Србија има корумпиране профитабилне руководиоце.
И угља Србија има као блата, па га ипак увози зато што је министар Зорана Михајловић то наредила нашем кровном председнику.
Патриота
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar