
Ne duguj, mali moj: Ministar kaže da su finansije stabilne, ali poziv MMF-u nagoveštava suprotno
Poziv "svetskom policajcu" za sklapanje obavezujućeg aranžmana je jasan signal da Srbija ima ozbiljnih teškoća sa finansijama i da je svakim danom sve teže i sve skuplje zajmiti na tržištu.

Foto: 021.rs
Prva vest iz posete Aleksandra Vučića Abu Dabiju bila je ugodna - tamošnji monarh je odobrio Srbiji milijardu evra kredita uz samo tri odsto kamate. Kada se zna da poslednjih meseci Srbija na tržištu nije uspevala da proda ni četvrtinu ponuđenih obveznica, a da su za ono malo prodatih dužničkih hartija kamate ne samo premašivale 5,4 odsto, već i ubrzano rasle sa svakom novom emisijom, pozajmica iz jedne od najbogatijih zalivskih zemalja je zaista povoljna. Bitno je, naravno, da se i utroši tako da se postigne najveći efekat.
Pripremna vest
Međutim, povoljna vest bila je samo priprema domaće javnosti na ono što je gorko, oporo. Predsednik nije okolišao, ističući značaj abudabijevskog kredita, ukazao je da poslednjih dana finansijeri za srpske obveznice traže i 7,5 odsto kamate, a nije isključeno da će predstojećih meseci tražiti i više. Za državu koja se poslednjih godina napozajmljivala, ovo je neugodna vest.
Sledeći dan Siniša Mali je obznanio da je Srbija uputila pismo Međunarodnom monetarnom fondu za sklapanje obavezujućeg aranžmana. Mada je ministar ritualno spomenuo da su državne finansije stabilne, poziv nagoveštava upravo suprotno. Ako, možda, stvari još nisu vidljive u svakodnevnom životu, izvesno je da se približavaju teški dani i to brže nego što je iko predviđao.
Oscilacije euribora
Pre samo godinu dana Srbija je prodajom dvogodišnjih obveznica zajmila novac uz 1,26 odsto kamate. Štaviše, hartije dvanaestogodišnje ročnosti je prodavala uz okamaćenje od samo 1,95 odsto. Međutim, od marta meseca uslovi pozajmljivanja se bitno otežavaju i to svakodnevno. Tako smo u avgustu obveznicu prodali uz kamatu od 3,9 odsto plus šestomesečni euribor koji trenutno iznosi 1,54 odsto. Dakle zbirna kamata je 5,44 odsto.
Promene su vidljive upravo u euriboru, promenljivom finansijskom parametru koji označava neku vrstu bazične cene na finansijskom tržištu. Od kako je pre desetak godina, posle američkih Federalnih rezervi, i Evropska centralna banka počela da upumpava novac čineći finansijsko tržište maksimalno likvidnim, euribor je naglo gubio vrednost i nekoliko godina bio je u negativnoj zoni. Jednostavno, bilo je jeftino pozajmljvati, kao nikad u istoriji. Ideja je bila da snažna likvidnost podstakne oporavak od teške krize začete 2008. godine, pa su širom sveta usledile investicije, osvajanje novih tehnologija, rast zaposlenosti i zarada.
Profitirali najbogatiji
Sve ovo je bilo moguće pošto je inflacija držana na prihvatljivom nivou, a kao posledica usmeravanja novca u ulaganja. Oporavak, pre svega u pravno uređenim državama, jeste impresivan, ali ni posledice nisu bezazlene. Došlo je do rasta cena stanova, zemljišta, umetnina, hartija od vrednosti, čime su prvih deset odsto najbogatijih višestruko, a jedan odsto prvih "parajlija", mnogstruko uvećali imovinu. Srednja klasa je potonula.
Ipak, u uslovima obilja novca, inflaciju nije bilo moguće večno obuzdavati. Dodatni podstrek rastu cena donela je pandemija kada su nacionalne banke svih većih država dodatno ubacile oko 30 odsto love, čime je ukupna novčana masa snažno uvećana. Time se planiralo da ljudi, mada zbog pandemije povučeni u stanove, ipak održe potrošnju.
Kraj se ne vidi
No, relativno brzi oporavak od svetske zaraze, naglo je uvećao potražnju, a proizvodnja je, usled ne tako kratkih prekida radnih procesa i lanaca snabdevanja, bitno opala. Cene su počele da rastu sve ubrzanije, potom i da divljaju. Inflacija se razgoropadila, dostižući i 9,8 odsto u Nemačkoj, i 9,3 odsto u SAD. Za obe zemlje, tehnološki najrazvijenije i najbogatije, to je nedopustivo visoko i centralne banke su počele da obuzdavaju rast cena uvećanjem kamata. Procenjujući da su možda i zakasnile sa promenom monetarne politike, rast je žestok, čak i 0,75 odsto u jednom mahu i tako uzastopno.
Posledice su i poskupljenja svih kredita. Ponašanje euribora upečatljivo ilustruje trend - do pre šest meseci bio je u negativnoj zoni, danas je 1,54, a ceni se da će do kraja godine premašiti i 3,5 odsto. I tu neće biti kraj. Kako nema signala da cene ozbiljnije padaju, a svetska geopolitička situacija postaje sve napetija, moraće se i cele naredne godine prilično robusnim rastom kamata obuzdavati inflacija. Biće dobro ako 2024. za smirivanje situacije budu dovoljne blaža i sporija uvećanja kamata.
Odustati od megalomanskih planova
Srbiji i ove i naredne godine na naplatu pristižu obveznice vredne oko 3,8 milijardi evra. Iz budžeta nije ni planirano da se nešto utroši na vraćanje dela duga, naprotiv, predviđeno je tri odsto deficita, što je novih 1,5 milijardi uvećanja ukupnog javnog duga. Čuli smo da je Srbiji postalo preskupo da nastavi da se zadužuje na finansijkom tržištu, dok je direktnim zaduživanje obezbeđena samo milijarda evra iz Abu Dabija. Praktično, nije preostalo ništa drugo nego obratiti se MMF.
Zapravo, narednih godina globalno će biti manje kapitala za investicije. Sve zemlje, i Srbija, moraće da umanje ambicije. Aranžman sa MMF-om ne samo što će Srbiji obezbediti novac za uredno vraćanje obaveza, mada, kakav je običaj kod svetskog policajca, uz ne malu kamatu, već će i ceo ugovor biti propraćen nizom ekonomskih mera za koje u vodećoj finansijskoj instituciji budu procenili da su potrebne Srbiji. Bilo bi dobro da među njima bude i odustajanje od preambicioznih ili nepotrebnih ulaganja kao što su izgradnja metroa u Beogradu, nacionalnog stadiona ili auto-puta Niš - Merdare.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
0
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
15
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
7
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
3
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Zašto pošiljke iz Srbije ne idu za SAD: Naša zemlja među više od 25 onih koje su stopirale isporuke
31.08.2025.•
7
Slanje paketa iz Srbije u SAD privremeno je obustavljeno, a razlog je nova američka carinska politika.
Prodaja Teslinih vozila u Evropi pala za 40 odsto, a kineski BYD porasla 225 odsto
31.08.2025.•
1
Američki proizvođač električnih automobila Tesla je u julu zabeležio sedmi uzastopni mesec pada prodaje svojih vozila u Evropi.
Nije loše znati: Kako se dokazuje poreklo novca?
31.08.2025.•
11
Zamislite situaciju: godinama ste štedeli, prodali ste nekretninu u inostranstvu ili ste možda primili nasledstvo. Sada želite da tim novcem kupite stan.
Ford opozvao vozila: Problemi sa kočionim sistemom, zadnjim svetlima i vazdušnim jastukom
31.08.2025.•
0
Američki proizvođač automobila Ford opozvao je skoro 500.000 vozila u SAD zbog problema sa kočionim sistemom, saopštila je tamošnja Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA).
Ministarka trgovine: Snižene cene i do 12.000 proizvoda, od ponedeljka
30.08.2025.•
13
Od ponedeljka 1. septembra na snagu stupa vladina Uredba o ograničavanju cena trgovinskih marži na 20 odsto.
Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće
30.08.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.
Guverner FED-a kaže da očekuje smanjenje kamata
30.08.2025.•
0
Guverner američkih Federalnih rezervi Kristofer Voler izjavio je da želi da počne sa smanjenjem kamatnih stopa u SAD sledećeg meseca.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije za sedam meseci viša za 9,5 odsto
29.08.2025.•
2
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-jul ove godine iznosila je 43,7 milijardi evra, što je rast od 9,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
29.08.2025.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Vlada menja uredbu o maržama i pre nego što je zaživela, kažu da trgovci pritiskaju proizvođače
29.08.2025.•
12
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević najavila je da će Vlada Srbije danas korigovati uredbu o ograničavanju marži.
Vučić: Penzije od decembra veće 12 odsto
28.08.2025.•
55
Penzije će od decembra biti uvećane 12 odsto, najavio je večeras predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
EPS: Preduzetnici i mala preduzeća plaćaće struju po istim cenama kao građani
28.08.2025.•
1
Preduzetnici, mala i mikro preduzeća moći će od 1. oktobra da zaključe ugovor o garantovanom snabdevanju električnom energijom, saopštila je Elektroprivreda Srbije.
Data saglasnost: Skuplja struja od 1. oktobra za 6,6 odsto
28.08.2025.•
15
Na zahtev Elektroprivrede Srbije, Savet Agencije za energetiku je na današnjoj sednici dao saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje koje će se primenjivati od 1. oktobra.
NBS upozorava građane na beogradsku "modernu banku": Nema dozvolu za rad
28.08.2025.•
6
Narodna banka Srbije upozorila je građane da se ne zadužuju kod privrednih društava koja se neovlašćeno bave poslovima odobravanja kredita i da ne ostavljaju podatke o svojim platnim karticama.
Tramp udvostručio carine na uvoz iz Indije
27.08.2025.•
1
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp udvostručio je danas carine na uvoz iz Indije, čime one sada iznose 50 odsto i time naneo ozbiljan udarac odnosima Vašingtona i Nju Delhija.
Marković: Za one koji uđu u crvenu zonu struja će u proseku poskupeti od 14 do 33 odsto
27.08.2025.•
15
Električna energija će od 1. oktobra poskupeti sedam odsto za građane čija je potrošnja do 1.200 kWh.
Privredna komora: Trgovci sa ministrima postigli dogovor o ograničavanju marži
27.08.2025.•
5
U Privrednoj komori Srbije danas je, povodom donošenja uredbe o ograničavanju trgovačkih marži, održan drugi sastanak predstavnika 26 trgovinskih lanaca sa ministrima finansija i trgovine.
Komentari 26
Paja
/
Nikola
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar