
Brnabić i drugi nadležni tvrde da Rio Tinto može da nas tuži za milijardu evra: Koliko je to realno?
Posle sastanka Aleksandra Vučića, predsednika Srbije sa predstavnicima kompanije Rio Tinto u Davosu, rudnik litijuma u okolini Loznice, poznat kao "projekat Jadar", ponovo je uzbunio duhove.
Sudeći prema izjavama predsednika i premijerke Ane Brnabić, u poslednja dva dana, da je pitanje kopanja litijuma za narednu vladu, da ovaj projekat nikada nije zaustavljen, već samo pauziran i da je velika razvojna šansa za Srbiju, deluje da je kopanje litijuma u dolini Jadra daleko od napuštenog projekta.
Osim toga, opet je potegnut ključni argument - šta ćemo ako nas tuži Rio Tinto i dobije odštetu koja se meri stotinama miliona ili čak milijardu evra.
Brnabić je podsetila da je Rio Tinto došao u Srbiju pre 2004. godine, kada su, kako tvrdi, zakoni o rudarstvu izmenjeni tako da kada neko ima istražna prava, automatski dobija i eksploataciona prava.
"Na osnovu toga, Rio Tinto danas može da tuži Srbiju", rekla je Brnabić, a direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević je dodao da bi, u slučaju međunarodnih arbitraža u slučaju raskida ugovora, to bio trošak od "bar pola milijarde za državu", kao i da postoje dve opcije "da se ugovor poništi ili da se produži".
Brnabić je istakla da ne postoji ugovor sa Rio Tintom, ali da je ova kompanija dobila "dozvole koje imaju snagu".
Ekonomista Božo Drašković smatra da pretnje odštetama samo služe da preplaše javnost.
"Ako direktor RZS kaže da je potencijalna odšteta pola milijarde evra, trebalo bi da kaže na osnovu kojih podataka je došao do tog iznosa. Ugovor sa Rio Tintom nije dostupan javnosti i mi ne znamo koje je obaveze preuzela država, a koje Rio Tinto. Pretnja tužbom je stvaranje straha kod javnosti kako bi se smanjio otpor eksploataciji litijuma. Država je dužna da prezentuje ugovore i sporazume, da se vidi šta je Brnabić dogovorila sa njima u Londonu, a šta je s njima u Davosu pričao Vučić. Ne znamo ko je kakve obaveze preuzeo, pa ne znamo ni da li je uopšte realna pretnja tužbom", napominje za Danas Drašković.
Advokat specijalizovan za rudarstvo Čedomir Kokanović ističe da je moguće tužiti državu, jer ne poštuje sopstvene zakone.
"Ima tu mnogo detalja, ali načelno moguće je tužiti i bez ugovora. Zapravo zakoni propisuju da kompanija podnosi zahteve i dobija dozvole. Faktički i ne postoji nikakav ugovor. Ipak, postoji ugovor između Srbije i Velike Britanije o podsticanju i zaštiti investicija, i taj ugovor se ranije spominjao u kontekstu tužbe. Ali ja ne mislim da će doći do bilo kakve tužbe Rio Tinta. Da su hteli, to bi već uradili poslednje dve godine", smatra Kokanović.
On ističe da je država pre dve godine napravila pravno nasilje kada je poništila prostorni plan.
"U zakonu ne postoji poništavanje prostornog plana, već se samo može novim zameniti stari. Ovo kako je urađeno je politička stvar, a verujem da je urađeno u nekakvom dogovoru sa Rio Tintom koji je shvatio da je bolje da sačeka godinu, dve nego deceniju, dve", napominje ovaj advokat.
On ističe i da će se za takav projekat naći prostora za dogovor sa bilo kojom političkom opcijom koja je na vlasti, kao što i jeste od 2001. godine.
"Mi imamo zakon, imamo ekološke procedure. Ako se prođu sve te procedure, zakonski nema osnova da se ne dodeli dozvola investitoru. A populizam i politika pred izbore kada je poništen prostorni plan nisu zakonski prihvatljivi", ističe Kokanović.
Drašković, koji ne krije da je protiv eksploatacije litijuma, ali i bilo čega ukoliko država nije većinski akcionar, ističe da su još u SFRJ obavljena istraživanja i da se zna gde šta ima.
"Nisu rudarske kompanije naslepo uzele da istražuju po Srbiji. Trebalo bi ispitati ko im je dao mape nalazišta u Srbiji. A kako se ova država odnosi prema prirodnom kapitalu pokazuje i to što smo sa NIS-om prodali i izvore nafte i gasa i geotermalne izvore kojim je upravljao NIS", ističe Drašković.
On je ukazao i da nakon što detaljnije utvrde potencijal nalazišta, rudarske kompanije lobiraju i "ulaze u dilove sa predstavnicima vlasti, a ti dogovori znaju biti i koruptivni".
"Imamo slučaj u Portugalu da se vodi proces protiv predstavnika vlade zbog kopanja litijuma. Postoji sumanja na korupciju i kod nas i to od prethodnih vlasti do ovih sadašnjih. Multinacionalne kompanije ne zanima ko je na vlasti, već samo da imaju dobre odnose jer imaju ekonomski interes. Imamo problem kompradorstva, gde lokalni moćnici prave dogovore sa multinacionalnim kompanijama koje maksimiziraju profit, a nauštrb zemlje u kojoj vladaju. Naravno za lične interese", zaključuje Drašković.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
1
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
7
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
7
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
25
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Komentari 90
iguman
Pogodi ko je
VVV
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar