Brnabić i drugi nadležni tvrde da Rio Tinto može da nas tuži za milijardu evra: Koliko je to realno?
Posle sastanka Aleksandra Vučića, predsednika Srbije sa predstavnicima kompanije Rio Tinto u Davosu, rudnik litijuma u okolini Loznice, poznat kao "projekat Jadar", ponovo je uzbunio duhove.
Sudeći prema izjavama predsednika i premijerke Ane Brnabić, u poslednja dva dana, da je pitanje kopanja litijuma za narednu vladu, da ovaj projekat nikada nije zaustavljen, već samo pauziran i da je velika razvojna šansa za Srbiju, deluje da je kopanje litijuma u dolini Jadra daleko od napuštenog projekta.
Osim toga, opet je potegnut ključni argument - šta ćemo ako nas tuži Rio Tinto i dobije odštetu koja se meri stotinama miliona ili čak milijardu evra.
Brnabić je podsetila da je Rio Tinto došao u Srbiju pre 2004. godine, kada su, kako tvrdi, zakoni o rudarstvu izmenjeni tako da kada neko ima istražna prava, automatski dobija i eksploataciona prava.
"Na osnovu toga, Rio Tinto danas može da tuži Srbiju", rekla je Brnabić, a direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević je dodao da bi, u slučaju međunarodnih arbitraža u slučaju raskida ugovora, to bio trošak od "bar pola milijarde za državu", kao i da postoje dve opcije "da se ugovor poništi ili da se produži".
Brnabić je istakla da ne postoji ugovor sa Rio Tintom, ali da je ova kompanija dobila "dozvole koje imaju snagu".
Ekonomista Božo Drašković smatra da pretnje odštetama samo služe da preplaše javnost.
"Ako direktor RZS kaže da je potencijalna odšteta pola milijarde evra, trebalo bi da kaže na osnovu kojih podataka je došao do tog iznosa. Ugovor sa Rio Tintom nije dostupan javnosti i mi ne znamo koje je obaveze preuzela država, a koje Rio Tinto. Pretnja tužbom je stvaranje straha kod javnosti kako bi se smanjio otpor eksploataciji litijuma. Država je dužna da prezentuje ugovore i sporazume, da se vidi šta je Brnabić dogovorila sa njima u Londonu, a šta je s njima u Davosu pričao Vučić. Ne znamo ko je kakve obaveze preuzeo, pa ne znamo ni da li je uopšte realna pretnja tužbom", napominje za Danas Drašković.
Advokat specijalizovan za rudarstvo Čedomir Kokanović ističe da je moguće tužiti državu, jer ne poštuje sopstvene zakone.
"Ima tu mnogo detalja, ali načelno moguće je tužiti i bez ugovora. Zapravo zakoni propisuju da kompanija podnosi zahteve i dobija dozvole. Faktički i ne postoji nikakav ugovor. Ipak, postoji ugovor između Srbije i Velike Britanije o podsticanju i zaštiti investicija, i taj ugovor se ranije spominjao u kontekstu tužbe. Ali ja ne mislim da će doći do bilo kakve tužbe Rio Tinta. Da su hteli, to bi već uradili poslednje dve godine", smatra Kokanović.
On ističe da je država pre dve godine napravila pravno nasilje kada je poništila prostorni plan.
"U zakonu ne postoji poništavanje prostornog plana, već se samo može novim zameniti stari. Ovo kako je urađeno je politička stvar, a verujem da je urađeno u nekakvom dogovoru sa Rio Tintom koji je shvatio da je bolje da sačeka godinu, dve nego deceniju, dve", napominje ovaj advokat.
On ističe i da će se za takav projekat naći prostora za dogovor sa bilo kojom političkom opcijom koja je na vlasti, kao što i jeste od 2001. godine.
"Mi imamo zakon, imamo ekološke procedure. Ako se prođu sve te procedure, zakonski nema osnova da se ne dodeli dozvola investitoru. A populizam i politika pred izbore kada je poništen prostorni plan nisu zakonski prihvatljivi", ističe Kokanović.
Drašković, koji ne krije da je protiv eksploatacije litijuma, ali i bilo čega ukoliko država nije većinski akcionar, ističe da su još u SFRJ obavljena istraživanja i da se zna gde šta ima.
"Nisu rudarske kompanije naslepo uzele da istražuju po Srbiji. Trebalo bi ispitati ko im je dao mape nalazišta u Srbiji. A kako se ova država odnosi prema prirodnom kapitalu pokazuje i to što smo sa NIS-om prodali i izvore nafte i gasa i geotermalne izvore kojim je upravljao NIS", ističe Drašković.
On je ukazao i da nakon što detaljnije utvrde potencijal nalazišta, rudarske kompanije lobiraju i "ulaze u dilove sa predstavnicima vlasti, a ti dogovori znaju biti i koruptivni".
"Imamo slučaj u Portugalu da se vodi proces protiv predstavnika vlade zbog kopanja litijuma. Postoji sumanja na korupciju i kod nas i to od prethodnih vlasti do ovih sadašnjih. Multinacionalne kompanije ne zanima ko je na vlasti, već samo da imaju dobre odnose jer imaju ekonomski interes. Imamo problem kompradorstva, gde lokalni moćnici prave dogovore sa multinacionalnim kompanijama koje maksimiziraju profit, a nauštrb zemlje u kojoj vladaju. Naravno za lične interese", zaključuje Drašković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
0
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
3
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
5
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
42
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
23
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
8
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Komentari 90
iguman
Pogodi ko je
VVV
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar