U slučaju da NIS-u budu uvedene sankcije: Kolike su rezerve Srbije i koja su rešenja?
U slučaju da SAD uvedu najrigoroznije sankcije Naftnoj industriji Srbiji (NIS), koje bi podrazumevale nemogućnost kupovine i prerade nafte, Srbija bi sa trenutnim rezervama izdržala oko dva meseca.
Foto: Beta/AP
Ovaj podatak, kako za Danas kaže energetski stručnjak Bogdan Petrović, znamo iz izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali je, primećuje, ostao nejasan da li imamo zalihe nafte za dva meseca ili derivata, koje derivate imamo i u kojim količinama.
Zvanični podaci, koje bi trebalo da objavljuje Republička direkcija za robne rezerve, ne postoje. Na sajtu ove institucije navodi se da se u njihovim skladištima čuvaju energenti, metali, deo žitarica, so, konzerve i druge robe, ali ne i u kojim količinama.
Petrović ističe da bi Srbija po evropskim propisima trebalo da ima rezerve za tri meseca.
"Mi kroz račune za gorivo plaćamo finansiranje rezerve za naftne derivate, a posao države je da obezbedi rezerve za tri meseca", pojašnjava on.
Pored državnih rezervi, i NIS ima svoje rezerve, te bi deo zaliha izašao i iz njegovih skladišta, što bi državi dalo na vremenu da nabavi gorivo i snabde tržište, a možda i vremena da sakupi novac i preuzme ceo ili deo NIS-a, kako bi ova jedna od najvećih kompanija u Srbiji nastavila sa poslovanjem.
Petrović smatra da je NIS nakon moguće najave o uvođenju sankcija verovatno počeo sa većom količinom uvoza nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF).
Kako bi NIS-ovo gorivo moglo da se zameni?
NIS je ključana figura u Srbiji za nabavku i preradu nafte. Čak 70 odsto dizela i 85 odsto benzina, koji se protroši u Srbiji, dolazi iz NIS-ove rafinerije u Pančevu, dok ostatak dolazi iz uvoza, rekao je ranije predsednik Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) Tomislav Mićović za RTS.
Zbog toga bi svaki poremećaj u nabavci ili preradi nafte u NIS-u mogao da dovede do nestašice goriva i skoka njihovih cena.
Prema podacima Agencije za energetiku (AERS) iz 2023. godine, od ukupnog broja benzinskih pumpi u Srbiji, čak 20 odsto su NIS-ove.
Međutim, i ostali prodavci goriva kupuju gorivo iz rafinerije Pančevo, ali ima onih i koji uvoze derivate, među kojima su MOL i OMV.
A kako bi NIS-ovo gorivo moglo da se zameni? Pre svega, država bi naftne derivate mogla da uvozi iz rafinerija u regionu i to na tri načina. Prvi je baržama preko Dunava (način na koji deo derivata već i pristiže), drugi železnicom, a treći kamionima u cisternama.
Međutim, 70 odsto dizela i 85 odsto benzina ne bi moglo tako brzo da se nabavi na tržištu, ukazao je ranije Tomislav Mićović.
"Nemoguće je logistički obezbediti tako brzo velike količine derivata nafte u okruženju", rekao je on.
To je nedavno potvrdio i enegetski stručnjak i ekonomista Goran Radosavljević za Danas koji je rekao da je naročito dopremanje goriva kamionima pitanje logističke izvodljivosti.
"Pitanje je da li postoji dovoljno kamiona i rezerovara da se to gorivo dopremi, a sve to bi uticalo na rast cena goriva", upozorio je Radosavljević.

Bogdan Petrović smatra da će manji problem biti nabaviti dizel i benzin za opštu potrošnju, odnosno za građane, koliko će biti veliki problem za Elektroprivredu Srbije da nabavi mazut.
"EPS je veliki potrošač mazuta, jer ga koristi za potpaljivanje uglja u TENT u Obrenovcu. To je mnogo veći problem. Ukoliko bi nestalo mazuta, onda bi pala i proizvodnja struje koja je, inače, nedovoljna u uslovima suše i slabog vodostaja koji trenutno vlada, a EPS je trenutno neto uvoznik struje. I deo toplana u Srbiji koristi mazut. Međutim, s obzirom na to da smo na pola grejne sezone, očekujem da će se to izgurati", kaže Petrović.
Kada je reč o opštoj potrošnji, odnosno nabavci dizela i benzina za vozače, to će, kako smatra, biti manji problem da se nadoknadi, jer se i sada određene količine uvoze.
"U tom slučaju, uvoz će se povećati, ali će se povećati i transportni troškovi zbog uvoza. Jeste da postoji i pitanje koliko trenutno u regionu ima viška kapaciteta koje mogu da pokriju srpske potrebe, ali pretpostavljam da neće biti veliki problem i da će biti dovoljno goriva", navodi Petrović, a kao primer dodaje to što je NIS ove godine imao remont u rafineriji Pančevo i da nije došlo do nestašice goriva.
Remont je trajao oko tri meseca. Uprkos remontu, ukazuje Petrović, NIS će godinu završiti sa dobitkom.
Govoreći o mogućem povećanju cene goriva zbog viših transportnih troškova u slučaju povećanog uvoza, Petrović smatra da bi država mogla da uskoči sa smanjenjem akcize, tako da rast cena goriva, u tom slučaju, "ne bi bio veliki udar na džep potrošača".
Šta su rešenja?
Za izlazak iz ove situacije, moguće je nekoliko scenarija:
- nacionalizacija;
- potpuni otkup ruskog dela;
- delimični otkup ruskog dela do nivoa na kome država ima većinski udeo;
- dogovor sa SAD da te sankcije ne budu primenjene;
- dogovor sa ruskom stranom da se njihov deo proda nekoj drugoj kompaniji.
Predsednik Vučić je rekao da je jedno od rešenja da se smanji udeo ruskog vlasništva u kompaniji NIS ispod 50 odsto i dodao da je teško da Rusi pristanu na to da Srbija otkupi od njih ceo udeo u NIS-u.
Na pitanje da li bi Rusi pristali da prodaju ceo udeo u NIS-u Srbiji, Radosavljević je ranije rekao za Danas da smatra da Rusi u Srbiji nemaju samo ekonomski interes nego i politički, i da će ostati tu i ukoliko tog ekonomskog razloga ne bude.
"Ono što je meni tu najproblematičnije što bi u slučaju sankcija NIS-u to bile prve direktne sankcije državi, jer je država 30 odsto vlasnik te kompanije. Posledice toga bi bile prilično velike ne samo u ekonomskom nego i u političkom smislu. Zbog toga nisam siguran da će do takvih sankcija uopšte doći, a i ukoliko bude došlo to bi mogla biti neka indirektna zabrana ili kontrola finansijskih tokova", rekao je Radosavljević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
4
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
34
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
33
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
2
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
62
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
36
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
7
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
1
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Komentari 18
Plaćač poreza
Izvidjac Futog
Vlada
Evo,za pet godina uvešćemo sankcije,samo da se reorganizujemo?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar