
Američke sankcije NIS-u: Treba li država da otkupi udeo u NIS-u i hoće li ga se Rusi odreći?
Državni zvaničnici poslednjih dana ubeđuju javnost da Srbija ima novca da otkupi ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije a finasijski stručnjaci tumače da li je to jasna namera ili spekulacija.

Foto: 021.rs
Struka, međutim, smatra da to nije moguće bez dodatnih zaduženja, a tu priču dodatno podgreva i planirana emisija dinarskih državnih obveznica u iznosu od preko milijardu evra.
Prošlo je gotovo mesec dana od kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da su Sjedinjene Američke Države odlučile da uvedu saknkcije Naftnoj industriji Srbije.
Ipak, od tada do danas još nema zvanične potvrde od strane američkih zvaničnika. Za sada, usred priče o sankcijama NIS-u, u Srbiju dolazi zamenik državnog sekretara SAD, Ričard Verma.
Vučić je, pak, ovih dana nagovestio da veruje da će taj papir dobiti oko 15. januara, "možda u ponedeljak ili petak".
SAD bi uvele sankciju NIS-u, ukoliko do njih dođe, zato što se nalazi u većinskom vlasništvu ruskog kapitala, odnosno Gasproma.
Zbog toga se u ovih mesec dana u javnosti spekuliše o otkupu ruskog udela i potencijalnoj nacionalizaciji NIS-a, a ministar finansija Siniša Mali, kao i predsednik Vučić tvrde da Srbija za to ima spreman novac.
Međutim, Mali se ogradio uz reči da "ipak postoji problem oko strukture budžeta, ali da će se rešenje pronaći", piše Danas.
Ekonomista Dragovan Milićević tvrdi da Srbija ima para za to, ako se dodatno zaduži.
"To je valjda sada svima jasno“, naglašava on i dodaje da on to ovog puta odobrava.
"Za razliku od ostalih situacija, ja to podržavam, jer se radi o strateškoj firmi koja po prirodi donosi veliki profit, samim tim bi i rok povraćaja bio povoljan", objašnjava Milićević.
On, međutim, upozorava na to da se tada postavlja pitanje "kvaliteta menadžmenta".
"Ako se ponovi situacija sa NIS-om pre 15 godina, scenario je poznat", ukazuje sagovornik Danasa.
On smatra i da je to trenutno više stvar politike nego struke, kao i da postoji nekoliko nedoumica oko toga šta znači otkupiti većinski paket.
"Pitanje je da li Srbija hoće da ima većinski, dominantni ili stopostotni udeo. Po meni, oskudne su informacije da li bi oni istrajali na sankcijama kada bi Gasprom imao i jednu akciju", zaključuje Milićević.
Glavni broker "Momentum sekjuritiza" Nenad Gujaničić tvrdi da je čitava tematika oko NIS-a bazirana na spekulacijama, koje, kako je rekao, iznosi državni vrh.
"Jasno je da je cilj Zapada da smanji ruski uticaj na Balkanu, ali teško je poverovati da će to raditi na način da će sankcionisati čitavu jednu državu. Jer niti jedne sankcije prema NIS-u ne mogu sprečiti funkcionisanje kompanije, osim da se zabrani uvoz sirove nafte u našu zemlju, a to već nisu sankcije prema kompaniji već čitavoj zemlji", objašnjava on.
Ako ne bude ekstremnih sankcija, smatra Gujaničić, nema nijednog razloga da se ruska strana odrekne većinskog vlasništva u NIS-u.
On je mišljenja da emitovanje državnih obveznica nema veze sa pričom oko NIS-a.
"To je posledica činjenice da moramo da se zadužujemo da bismo finansirali budžetski deficit i isplatu dospelih obveznica", ukazuje naš sagovornik.
On takođe veruje da je dobro što država nije većinski vlasnik NIS-a.
"Već se na velikom broju primera pokazalo da ne postoji efikasno korporativno upravljanje državnih kompanija, odnosno poslovanje državnih kompanija isključivo je pod partijskom kontrolom što pre ili kasnije vodi do stvaranju gubitaka", podseća on.
NIS je, kako naglašava, bio u "očajnom stanju" pre nego što su ga preuzeli Rusi.
"Ako se izuzme netransparentan način prodaje, sve ostalo što se zbivalo sa tom kompanijom išlo je u korist građana. Da je kompanija ostala pod državnom kontrolom svedočili bismo scenariju EPS-a ili Telekoma, gde su kompanije dovedene na rub egzistencije zbog neadekvatnog upravljanja. NIS je trenutno jedna od boljih domaćih kompanija i to pre svega zahvaljujući većinskom vlasniku, a bio bi još bolji da je postojala valjana kontrola poslovanja od strane države koja ima skoro 30 odsto akcija", navodi Gujaničić.
NIS trenutno na berzi vredi oko milijardu evra, podseća on.
"Ipak, svi znaju da je to vrednovanje prilično nerealno, jer su prometi na domaćem tržištu više nego slabi. NIS kao kompanija se nalazi u prilično dobrom stanju, premda će ova poslovna godina biti značajno lošija nego prethodne dve", upozorava Gujaničić.
Ako bi većinski vlasnik zaista želeo da proda kompaniju na fer i transparentan način na međunarodnom tenderu, Gujaničić veruje da bi mogla da se postigne cena koja je čak dva ili tri puta veća od trenutne cene na berzi.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
1
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
12
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
12
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
12
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
43
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Komentari 28
Tozo
Navu
Hm...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar