Pavle Petrović (SANU) o protestima: Gubici koji se možda dese zanemarljivi su prema mogućim dobicima
Član SANU Pavle Petrović ocenio je da su bilo kakvi gubici za koje kaže da se do sada nisu desili ali da mogu da se dese ukoliko protesti potraju - zanemarljivi prema dobicima, kao njihov rezultat.
Foto: 021.rs
"Politička nestabilnost može da dovede do usporavanja privrede. Ali je važnije što manjak demokratije ne može da reguliše različite društvene interese kroz institucije. Ako hoćete da sprečite nestabilnost i zaustavite smanjenje privredne aktivnosti, morate da rešite uzrok problema", rekao je Petrović za Forbs Srbija.
Petrović je podsetio da su međunarodne ocene o stanju sloboda u Srbiji od 2015. snažno pale.
"S jedne strane slobode padaju i demokratija se urušava, a u zemlji se intenziviraju protesti. Društvo ne može kroz institucije da razreši suprotstavljene interese. Ako ne može kroz institucije, onda se to preliva na proteste. I oni, logično, mogu da utiču na smanjenje privrednog rasta, ali to se kod nas još ne vidi. Moguće je da će se videti kasnije. Ukoliko želimo da se ne nastavlja nestabilnost, moramo stvari da rešavamo u korenu", ocenio je Petrović.
Dodao je da moraju da se povećaju demokratske slobode kako bi se konflikti rešavali u institucijama, a ne na ulici.
"Ukoliko umesto statusa kvo, ovi protesti dovedu do toga da se osnaže institucije i počnu da rade svoj posao, kao i da se smanji korupcija, to će nedvosmileno pozitivno uticati na srednjoročni privredni rast", rekao je Petrović.
Fiskalni savet je svojevremeno istraživanjem pokazao da loše institucije u Srbiji smanjuju privredni rast za jedan procentni poen, pa ako je bruto domaći proizvod (BDP) Srbije oko 80 milijardi dolara, svake godine se izgubi oko 800 miliona dolara samo zbog nejakih institucija.
"Ne treba bukvalno shvatiti ovaj iznos. To je samo ilustracija", objasnio je Petrović.
I nije samo Fiskalni savet dokazao cenu neefikasne uprave, već i Daron Adžemoglu, Simon Džonson i Džejms Robinson dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju za 2024. godinu.
Iskustvo Adžemogla, je, kako je rekao Petrović, da loše institucije koštaju prosperiteta.
"Zemlje sa dobrim institucijama su ekonomski prosperitetne, a zemlje sa lošim institucijama zaostaju. Vladajućoj eliti, pokazalo je istraživanje Adžemogla, više se isplati to koliko dobija zahvaljujući slabim institucijama, iako bi ceo kolač bio veći da su institucije jake. U toj situaciji bi, međutim, i pristup tom kolaču bio ravnopravniji, pa bi elita mogla da završi sa manjim delom. Zato je snažan interes elite, nalaz je Adžemogla, da zadrži status. Ovo što se sada dešava je jako blisko tom opisu", objasnio je Petrović.
Na pitanje da li je Srbija blizu negativnog rezulata, profesor i dekan FEFA univerziteta Milan Nedeljković, rekao je da "trenutno Srbija nije u situaciji političke nestabilnosti".
"Ni blizu, na primer, one u Turskoj. Tamo su protesti bili malo agresivniji. Ovde imamo mirne proteste. Ne bi trebalo značajnije da utiču ni na strane investitore. Tačno je da njima politička nestabilnost nije dobrodošla, ali ne bih rekao da naša unutrašnja situacija može da ima efekat na to koliko globalna dešavanja. Ona poput carina u SAD", rekao je Nedeljković.
On u izveštaju o BDP-u ne očekuje negativni predznak, a eventualno usporavanje ukoliko se politička kriza, uz proteste, blokade i štrajkove produži je, međutim, moguće.
"Kada bi se situacija produžila i zahvatila treći kvartal, možda bismo mogli da vidimo negativan efekat na privredni rast. Ali nisam siguran zašto bi ovo uticalo na nekoga ko proizvodi ili nudi usluge stranim partnerima. Ne pričamo o neizvesnim porezima ili bankrotu države. Mogu da stanu oni koji se plaše promene vlasti, ali pitanje je koliki deo BDP-a zavisi od njih. Nama svakako treba zdrava privreda koja se ne zasniva na onima koji se plaše promene vlasti", rekao je Nedeljković.
Predavač u Mokrogorskoj školi Vladimir Vučković priznaje da ga u ovom trenutku više plaše međunarodne okolnosti od unutrašnjih.
"I da nemamo naše bojkote, trebalo bi da nas brine šta se dešava u Americi i ostatku sveta. I bez Trampa (Donald, američki predsedik), privredni rast u Evropi bi bio oko nule. Ovo što radi sada Tramp dovodi do toga da se određene evropske zemlje pozicioniraju. U budžetu prave više mesta za ulaganja u odbranu i infrastrukturu. Uskoro će početi da povećavaju i deficite, kao Nemačka. Za nas je to negativan signal", rekao je Vučković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
0
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
5
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
41
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
23
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
32
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Komentari 2
Serpiko
Nisu vas slusali zuti, nisu vas slusali lojalisti...zato smo tu gde jesmo, izmedju ostalog, dok grcamo u dugovima!
Dejan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar