Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?

Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Obaveza plaćanja ovog poreza pada isključivo na firme i preduzetnike čije poslovanje direktno doprinosi emisiji gasova sa efektom staklene bašte.
 
Odnosi se i na one koji uvoze proizvode sa velikim ugljeničnim intenzitetom, piše nova.rs.
Pre svega, novi porez na emisiju gasova sa efektom staklene bašte plaćaće kompanije koje poseduju dozvolu za emisiju GHG gasova i posluju u granama sa visokim emisijama. 
 
To obuhvata preduzeća koja se bave proizvodnjom veštačkih đubriva i azotnih jedinjenja, cementa, sirovog gvožđa, čelika, ferolegura, aluminijuma, kao i proizvodnju električne energije. Oni će porez plaćati samo na "višak emisija", odnosno na količinu koja prelazi tehnološki opravdan nivo utvrđen za njihovu delatnost.
Na primer, ako cementara proizvede više ugljen-dioksida nego što se smatra prihvatljivim za njen tip proizvodnje, razlika između stvarne i referentne emisije biće osnov za obračun poreza. 
 
Ova stopa će, prema trenutnim planovima, iznositi četiri evra po toni emitovanog ugljen-dioksida.
Pored njih, obveznici će biti i uvoznici proizvoda sa visokim ugljeničnim intenzitetom, poput cementa, čelika, aluminijuma i đubriva. Porez će se primenjivati na one koji uvoze više od pet tona takve robe godišnje, a obračunavaće se prema emisijama koje su nastale tokom proizvodnje u zemlji porekla proizvoda, umanjene za referentne vrednosti.
 
Drugim rečima, obavezu plaćanja novog poreza neće imati svi građani, mala preduzeća ni firme iz sektora sa niskim emisijama, već isključivo industrijski zagađivači i veliki uvoznici proizvoda sa visokim ugljeničnim intenzitetom.
 
Ovaj potez ima dvostruku svrhu: s jedne strane da stimuliše domaće industrije da smanje emisije, a s druge da uskladi Srbiju sa politikama Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) Evropske unije, koje od 1. januara 2026. stupaju na snagu za uvoz robe u EU.
 
EU mehanizam CBAM zahteva da uvoznici iz zemlje članice plaćaju za emisije ugljenika koje su nastale u proizvodnji robe izvan EU, kako bi domaći i uvozni proizvođači imali izjednačene troškove emisija.
 
Uvođenjem domaćeg poreza na ugljen-dioksid, Srbiji se omogućava da deo tog troška preuzme sama i zadrži sredstva u zemlji, a ne da sva sredstva završavaju u budžetu EU.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta za Srbiju znači stopiranje prodaje Lukoila?

Prošlonedeljna najava ruske naftne kompanije "Lukoil" da namerava da proda svoju podružnicu u inostranstvu švajcarskoj kompaniji "Gunvor" zbog američkih sankcija, donela je Evropi i Srbiji samo kratkoročno olakšanje.

Rat za retke minerale

Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.

BDP Srbije veći dva odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.

Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju

AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.