Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?

Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Obaveza plaćanja ovog poreza pada isključivo na firme i preduzetnike čije poslovanje direktno doprinosi emisiji gasova sa efektom staklene bašte.
 
Odnosi se i na one koji uvoze proizvode sa velikim ugljeničnim intenzitetom, piše nova.rs.
Pre svega, novi porez na emisiju gasova sa efektom staklene bašte plaćaće kompanije koje poseduju dozvolu za emisiju GHG gasova i posluju u granama sa visokim emisijama. 
 
To obuhvata preduzeća koja se bave proizvodnjom veštačkih đubriva i azotnih jedinjenja, cementa, sirovog gvožđa, čelika, ferolegura, aluminijuma, kao i proizvodnju električne energije. Oni će porez plaćati samo na "višak emisija", odnosno na količinu koja prelazi tehnološki opravdan nivo utvrđen za njihovu delatnost.
Na primer, ako cementara proizvede više ugljen-dioksida nego što se smatra prihvatljivim za njen tip proizvodnje, razlika između stvarne i referentne emisije biće osnov za obračun poreza. 
 
Ova stopa će, prema trenutnim planovima, iznositi četiri evra po toni emitovanog ugljen-dioksida.
Pored njih, obveznici će biti i uvoznici proizvoda sa visokim ugljeničnim intenzitetom, poput cementa, čelika, aluminijuma i đubriva. Porez će se primenjivati na one koji uvoze više od pet tona takve robe godišnje, a obračunavaće se prema emisijama koje su nastale tokom proizvodnje u zemlji porekla proizvoda, umanjene za referentne vrednosti.
 
Drugim rečima, obavezu plaćanja novog poreza neće imati svi građani, mala preduzeća ni firme iz sektora sa niskim emisijama, već isključivo industrijski zagađivači i veliki uvoznici proizvoda sa visokim ugljeničnim intenzitetom.
 
Ovaj potez ima dvostruku svrhu: s jedne strane da stimuliše domaće industrije da smanje emisije, a s druge da uskladi Srbiju sa politikama Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) Evropske unije, koje od 1. januara 2026. stupaju na snagu za uvoz robe u EU.
 
EU mehanizam CBAM zahteva da uvoznici iz zemlje članice plaćaju za emisije ugljenika koje su nastale u proizvodnji robe izvan EU, kako bi domaći i uvozni proizvođači imali izjednačene troškove emisija.
 
Uvođenjem domaćeg poreza na ugljen-dioksid, Srbiji se omogućava da deo tog troška preuzme sama i zadrži sredstva u zemlji, a ne da sva sredstva završavaju u budžetu EU.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Milena

    11.11.2025 17:12
    Ugljen dioksid je spas
    za biljke. Optimalni nivo CO2 potrebnog za rast biljaka, uz dovoljno vode i hraniva je oko 1.500 delova na milion, skoro 4 puta više nego danas. Biljke se danas izgladnjuju niskim nivoom CO2 u atmosferi. Zato se često u staklenike ili plastenike upumpava CO2 da bi se povećali prinosi povrća i cveća. Ako se nastavi sa sniženjem nivoa CO2 u atmosferi, to će dovesti do prekida fotosinteze, odnosno nemogućnosti da se održi život na Zemlji.
  • Поп

    09.11.2025 23:03
    Па сад
    Ко ће на крају да плати рачун? Нема много опција. Само грађани повећаном ценом и наравно то је пљачка грађана. Коме ће тај порез да иде?
  • kostadin

    09.11.2025 21:52
    da razjasnim
    Prvi komentar je bio ironičan.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Sankcije NIS-u: Jači tlači

Zabrinuti iščekujemo dalji tok događaja u vezi sa Naftnom industrijom Srbije. Poprilično je hladno, ujutru se temperatura neretko spušta ispod nule.

Imamo li alternativu ruskom gasu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?