Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Početak nove 2026. godine doneće i novo, redovno povećanje minimalne zarade, takozvanog minimalca, za 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra- Pored radosti onima koji su najmanje plaćeni, ta mera donosi i glavobolju poslodavcima koji bi to povećnje trebalo da isplate.
Poslodavci razliku u troškovima nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima, piše Vreme.
Najugroženija su mikro i mala preduzeća
Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije kaže za "Vreme" da je ta organizacija u toku pregovora o redovnom povećanju minimalca ukazala vlastima da bi moglo da predstavlja problem za poslodavce i privredu ukoliko država ne bude deo tereta preuzela na sebe.
"Najugroženija su mikro i mala preduzeća, jer naša istraživanja stavova poslodavaca pokazuju da već sada trećina njih posluje sa ozbiljnim poteškoćama i da će tako visok rast minimalne cene rada negativno uticati na njihovo poslovanje", kaže Pavlović.
Ističe da je deo poslodavaca naveo da će povećanje minimalca kompenzovati kroz rast cena proizvoda i usluga, dok je drugi deo, koji ne može da na taj način nadomesti trošak, naveo da će možda biti redukovan broj zaposlenih u njihovim kompanijama.
"Tražili smo od države da preuzme na sebe deo tog tereta i u tom smislu je povećan neoporezivi deo plata u istom procentu za koji je povećana minimalna cena rada. Na taj način je visina troška kompenzovana, ali i pored toga trećina poslodavaca, posebno u istočnoj i južnoj Srbiji, pa čak i u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, ne može da ostvari toliko veliki promet kao što može da se ostvari u većim gradovima, pa nisu u mogućnosti da isplate čak ni minimalnu zaradu", upozorava Pavlović.
Oktobarsko povećanje minimalca je bilo dovoljno
Navodi da se Unija poslodavaca Srbije, za razluku od vanrednog povećanja minimalca u oktobru na 500 evra, nije saglasila sa ovima redovnim rastom cena rada, jer je smatrala da je već dovoljno uvećana.
"Sa tim vanrednim povećanjem u oktobru smo se saglasili, većina poslodavaca je u tom trenutku bila za to, ali je rodovno povećanje minimalne cene rada sada previše za poslodavce", kaže Pavlović.
Uz napomenu da se Unija konsultuje samo sa privrednicima u privatnom sektoru, ona upozorava da postoji opasnost da neka privatna preduzeća budu zatvorena zbog povećanja minimalca.
"U našim istraživanja uvek se pojavljuje trećina poslodavaca koji nisu za rast minimalne cene rada i to su uglavnom preduzeća koja već posluju sa lošim rezultatima. Za njih je svaki veliki trošak problem, nakon kog se postavlja pitanje da li će uopšte opstati na tržištu. Zato svakako postoji mogućnost da se neka preduzeća zbog povećanja minimalne cene rada i ugase. Na svu sreću, ostale dve trećine anketiranih gotovo da nemaju zaposlene koji imaju minimalce", kaže Pavlović.
Minimalac bi trebalo da bude oslobođen poreza
Kada su u pitanju delatnosti koje su posebno ugrožene povećanjem minimalca, ističe da već postoje veliki problemi u tekstilnoj industriji, koja dugi niz godina ima brojne probleme i zbog nelojane konkurencije, i zbog postojanja mnogobrojnih onlajn prodavnica.
"Naši ljudi koji se bave tekstilnom industrijom jednostavno ne mogu da pariraju takvoj konkurenciji, pa imaju problem sa deficitom kadrova koji je uzrokovan time što su to zanimanja sa prilično niskim zaradama", kaže Pavlović,
Dodaje da je pored tekstilne industrije prilično ugrožen i sektor usluga.
"Ako pričamo o minimalnoj ceni rada, ona bi trebalo da bude oslobođena poreza, ali država za sada može samo da poveća neoporezivi deo zarade, što takođe znači privrednicima, ali bi mnogo više značilo kada bi se umanjili porezi i doprinosi na zarade, jer su zaista izuzetno visoki", zaključuje Pavlović.
Povećanje minimalca nije iznenađenje
S druge strane ekonomista Saša Đogović kaže da će, kada je u pitanju povećanje minimalca, deo tog tereta država preuzeti na sebe, "tako da će to poslodavci moći da istrpe".
Ukazuje da će trošak biti veći za one koji isplaćuju minimalne zarade nego za one poslodavce koji isplaćuju veće zarade.
Podseća da je redovno usklađivanje minimalnih zarada bilo najavljeno ranije i da je ugrađeno u budžet, zbog čega to nije nikakvo iznenađenje.
Đogović ističe da je ad hok povećanje minimalca u oktobru zateklo sve poslodavce i privredu.
"To je bio izraz težnje da se izađe u susret povećanom nezadovoljstvu građana zbog visoke inflacije. Poslodavci su januarsko redovno utvrđivanje minimalne cene rada već ukalkulisali u svoje poslovanje za narednu godinu, tako da to nije faktor iznenađenja", kaže Đogović.
U riziku firme sa jeftinijom radnom snagom
Zbog toga će, napominje, pojedini poslodavci podići svoje cene kako bi mogli da povećaju prihode i na taj način amortizuju određeno povećanje troškova rada.
"Firme koje bi mogle da se zatvore, ne samo zbog povećanja minimalca, nego i ostalih troškova, su firme u segmentu radno intenzivnih delatnosti koje traže jefitiniju radnu snagu, kao što su tekstilna i industija kože i obuće", kaže Đogović.
Podseća da su kompanije iz tog segmenta delatnosti već ranije zatvorile svoje ispostave u Srbiji, kao što su Beneton, Kentaur, i ranije Geox.
"Država mora da ima jasno definisanu industrijsku politiku i da ne daje više subvencije tim radno intenzivnim delatnostima, već samo jasno definisanoim visokotehnološkim poslovima. Država mora da insistira i na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji radne snage i da kroz javno-privatnu inicijativu omogući podizanje i komercijalizaciju određenih prirodnih resursa, kao što su turizam, poljoprivreda, stočarstvo i voćarstvo kako bi podstakla stanovništvo da na bazi spostvenih resursa u nerazvijenim područjima počne da razvija domaće preduzetništvo", kaže Đogović.
Ističe da je zbog toga potreban i strateški zaokret po pitanju tekuće ekonomske politike u pravcu razvoja domaćeg preduzetništva i izgradnje institucionalnog i predvidivog ambijenta u kome bi se i kapital iz dijaspore mogao slivati u Srbiju, i gde bi ljudi iz dijaspore mogli da se osećaju sigurni na tržištu Srbije.
Na taj način, zaključuje, taj novi kapital i novi poslovi mogli bi da poboljšaju ekonomski položaj Srbije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
2
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
8
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
5
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
19
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
5
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Rok za subvencije za električna vozila produžen do 1. decembra
12.09.2026.•
2
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona evra za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama
12.09.2026.•
0
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing.
Wizz Air: Vlasti Srbije da hitno reše spor koji ugrožava našu bazu u Beogradu
12.09.2026.•
8
Avio-kompanija Wizz Air je pozvala vlasti Srbije da hitno reše regulatorni spor koji ugrožava bazu te avio-kompanije u Beogradu.
Cene goriva nepromenjene
11.09.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih nedelju dana.
Vučić pred izbore najavljuje povećanje penzija i plata u javnom sektoru
11.09.2026.•
37
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje funkcionerske kampanje izneo je niz mera za "poboljšanje životnog standarda".
Cena nafte Brent prešla 106 dolara, raste i evropski gas
11.09.2026.•
1
Cena sirove nafte tipa Brent prešla je granicu od 106,04 dolara po barelu, dok se evropski prirodni gas ponovo približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Vučić predstavlja "mere za poboljšanje životnog standarda"
11.09.2026.•
47
Kandidat za premijera Srpske napredne stranke predstaviće nove mere za poboljšanje životnog standarda građana.
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
14
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
10.09.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Cena nafte premašila 100 dolara po barelu
10.09.2026.•
0
Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Poljoprivrednici sutra sa predstavnicima Vlade Srbije o cenama mleka i ratarskih kultura
09.09.2026.•
2
Predstavnici više udruženja poljoprivrednika Srbije, koji su zatražili razgovor sa premijerom Đurom Macutom zbog niskih cena ratarih proizvoda i mleka, pozvani su sutra na sastanak u Vladu Srbije.
Komentari 26
Bek
Ivan ue
Pitanje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar