Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Foto: Pexels
Početak nove 2026. godine doneće i novo, redovno povećanje minimalne zarade, takozvanog minimalca, za 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra- Pored radosti onima koji su najmanje plaćeni, ta mera donosi i glavobolju poslodavcima koji bi to povećnje trebalo da isplate.
Poslodavci razliku u troškovima nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima, piše Vreme.
Najugroženija su mikro i mala preduzeća
Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije kaže za "Vreme" da je ta organizacija u toku pregovora o redovnom povećanju minimalca ukazala vlastima da bi moglo da predstavlja problem za poslodavce i privredu ukoliko država ne bude deo tereta preuzela na sebe.
"Najugroženija su mikro i mala preduzeća, jer naša istraživanja stavova poslodavaca pokazuju da već sada trećina njih posluje sa ozbiljnim poteškoćama i da će tako visok rast minimalne cene rada negativno uticati na njihovo poslovanje", kaže Pavlović.
Ističe da je deo poslodavaca naveo da će povećanje minimalca kompenzovati kroz rast cena proizvoda i usluga, dok je drugi deo, koji ne može da na taj način nadomesti trošak, naveo da će možda biti redukovan broj zaposlenih u njihovim kompanijama.
"Tražili smo od države da preuzme na sebe deo tog tereta i u tom smislu je povećan neoporezivi deo plata u istom procentu za koji je povećana minimalna cena rada. Na taj način je visina troška kompenzovana, ali i pored toga trećina poslodavaca, posebno u istočnoj i južnoj Srbiji, pa čak i u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, ne može da ostvari toliko veliki promet kao što može da se ostvari u većim gradovima, pa nisu u mogućnosti da isplate čak ni minimalnu zaradu", upozorava Pavlović.
Oktobarsko povećanje minimalca je bilo dovoljno
Navodi da se Unija poslodavaca Srbije, za razluku od vanrednog povećanja minimalca u oktobru na 500 evra, nije saglasila sa ovima redovnim rastom cena rada, jer je smatrala da je već dovoljno uvećana.
"Sa tim vanrednim povećanjem u oktobru smo se saglasili, većina poslodavaca je u tom trenutku bila za to, ali je rodovno povećanje minimalne cene rada sada previše za poslodavce", kaže Pavlović.
Uz napomenu da se Unija konsultuje samo sa privrednicima u privatnom sektoru, ona upozorava da postoji opasnost da neka privatna preduzeća budu zatvorena zbog povećanja minimalca.
"U našim istraživanja uvek se pojavljuje trećina poslodavaca koji nisu za rast minimalne cene rada i to su uglavnom preduzeća koja već posluju sa lošim rezultatima. Za njih je svaki veliki trošak problem, nakon kog se postavlja pitanje da li će uopšte opstati na tržištu. Zato svakako postoji mogućnost da se neka preduzeća zbog povećanja minimalne cene rada i ugase. Na svu sreću, ostale dve trećine anketiranih gotovo da nemaju zaposlene koji imaju minimalce", kaže Pavlović.
Minimalac bi trebalo da bude oslobođen poreza
Kada su u pitanju delatnosti koje su posebno ugrožene povećanjem minimalca, ističe da već postoje veliki problemi u tekstilnoj industriji, koja dugi niz godina ima brojne probleme i zbog nelojane konkurencije, i zbog postojanja mnogobrojnih onlajn prodavnica.
"Naši ljudi koji se bave tekstilnom industrijom jednostavno ne mogu da pariraju takvoj konkurenciji, pa imaju problem sa deficitom kadrova koji je uzrokovan time što su to zanimanja sa prilično niskim zaradama", kaže Pavlović,
Dodaje da je pored tekstilne industrije prilično ugrožen i sektor usluga.
"Ako pričamo o minimalnoj ceni rada, ona bi trebalo da bude oslobođena poreza, ali država za sada može samo da poveća neoporezivi deo zarade, što takođe znači privrednicima, ali bi mnogo više značilo kada bi se umanjili porezi i doprinosi na zarade, jer su zaista izuzetno visoki", zaključuje Pavlović.
Povećanje minimalca nije iznenađenje
S druge strane ekonomista Saša Đogović kaže da će, kada je u pitanju povećanje minimalca, deo tog tereta država preuzeti na sebe, "tako da će to poslodavci moći da istrpe".
Ukazuje da će trošak biti veći za one koji isplaćuju minimalne zarade nego za one poslodavce koji isplaćuju veće zarade.
Podseća da je redovno usklađivanje minimalnih zarada bilo najavljeno ranije i da je ugrađeno u budžet, zbog čega to nije nikakvo iznenađenje.
Đogović ističe da je ad hok povećanje minimalca u oktobru zateklo sve poslodavce i privredu.
"To je bio izraz težnje da se izađe u susret povećanom nezadovoljstvu građana zbog visoke inflacije. Poslodavci su januarsko redovno utvrđivanje minimalne cene rada već ukalkulisali u svoje poslovanje za narednu godinu, tako da to nije faktor iznenađenja", kaže Đogović.
U riziku firme sa jeftinijom radnom snagom
Zbog toga će, napominje, pojedini poslodavci podići svoje cene kako bi mogli da povećaju prihode i na taj način amortizuju određeno povećanje troškova rada.
"Firme koje bi mogle da se zatvore, ne samo zbog povećanja minimalca, nego i ostalih troškova, su firme u segmentu radno intenzivnih delatnosti koje traže jefitiniju radnu snagu, kao što su tekstilna i industija kože i obuće", kaže Đogović.
Podseća da su kompanije iz tog segmenta delatnosti već ranije zatvorile svoje ispostave u Srbiji, kao što su Beneton, Kentaur, i ranije Geox.
"Država mora da ima jasno definisanu industrijsku politiku i da ne daje više subvencije tim radno intenzivnim delatnostima, već samo jasno definisanoim visokotehnološkim poslovima. Država mora da insistira i na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji radne snage i da kroz javno-privatnu inicijativu omogući podizanje i komercijalizaciju određenih prirodnih resursa, kao što su turizam, poljoprivreda, stočarstvo i voćarstvo kako bi podstakla stanovništvo da na bazi spostvenih resursa u nerazvijenim područjima počne da razvija domaće preduzetništvo", kaže Đogović.
Ističe da je zbog toga potreban i strateški zaokret po pitanju tekuće ekonomske politike u pravcu razvoja domaćeg preduzetništva i izgradnje institucionalnog i predvidivog ambijenta u kome bi se i kapital iz dijaspore mogao slivati u Srbiju, i gde bi ljudi iz dijaspore mogli da se osećaju sigurni na tržištu Srbije.
Na taj način, zaključuje, taj novi kapital i novi poslovi mogli bi da poboljšaju ekonomski položaj Srbije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
0
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
0
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
0
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
1
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Koliko je zapravo "bilion"? Maskovo bogatstvo bi do Meseca i nazad išlo 200 puta
13.06.2026.•
3
Ilon Maskovo procenjeno bogatstvo, koje je prema Forbsu prešlo granicu od bilion dolara, teško je uopšte zamisliti u realnim okvirima.
Državna preduzeća prepolovila uplate u budžet: Najviše dali Jugoimport, Srbijašume i Lutrija
13.06.2026.•
7
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Makronove "super pohvale" Vučiću u Tivtu: Da li EU principi ustupaju mesto biznisu?
13.06.2026.•
31
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
APR: Privreda Srbije uvećala neto dobit na 957,6 milijardi dinara
12.06.2026.•
3
Privreda Srbije je 2025. godine imala neto dobit od oko 957,6 milijardi dinara, što je 10,9 odsto više nego prethodne godine, objavila je Agencija za privredne registre (APR).
Mask postao prvi bilioner na svetu
12.06.2026.•
13
Osnivač i izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask danas je zvanično postao prvi čovek na svetu čija imovina vredi više od 1.000 milijardi dolara.
Obrenović: Sporazum Srbije i MOL-a ne znači da će NIS biti prodat
12.06.2026.•
5
Vlada Srbije i MOL postigli su dogovor kada je u pitanju Rafinerija u Pančevu, što je otvorilo pitanje koju težinu ima ovaj dogovor ako to ne odobri ruska strana koja tek treba da se dogovori sa Molom o prodaji NIS-a.
Objavljene nove cene goriva
12.06.2026.•
5
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca
12.06.2026.•
6
Azijska tržišta akcija zabeležila su snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca.
Komentari 26
Bek
Ivan ue
Pitanje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar