Pad Metaverzuma

Pred Novu godinu objavljeno je poslovanje u trećem kvartalu kompanije Meta, koju još uvek velika većina "običnog sveta" naziva starim imenom Fejsbuk.
Pad Metaverzuma
Foto: Screenshot (YouTube/Meta)
Rezultati segmenta za virtuelnu stvarnost su poražavajući, prihod je tek 478 miliona, daleko ispod izdataka, pa je ostvaren gubitak od čak 4,3 milijarde dolara. 
 
Time je ukupan minus za pet godina dostigao neverovatnih 80 milijardi evra.
Pad poseta Fejsbuku
 
Vlasnik Mete Mark Zakerberg je, napokon, odlučio da okonča petogodišnji smer razvoja i preusmeri se na ono u šta u poslednje vreme žestoko ulažu svi vodeći tehnološki divovi – veštačku inteligenciju. 
 
Tako se, bar za jedan, sigurno ne baš kratak period, zadržava uobičajena svakodnevica, sa redovnom šetnjom do prodavnice, parka, bioskopa ili odlaska na koncert. Virtuelizacija kupovine, slušanja muzike ili gledanja filma još uvek nije privlačna običnom čoveku. 
 
Zapravo, pokazuju to i poslovni rezultati Mete, pitanje je da li su i tehnološki zanesenjaci spremni da zauvek odustanu od lutanja starim gradskim kvartovima, slušanja muzike u atraktivnom ambijentu, pogotovo od tako čarobnog poljupca u tami bioskopske dvorane.
 
Pre pet godina činilo se drugačije. Mada spororastući, kontinuiran pad poseta Fejsbuku i Instagramu prilično je zabrinuo Zakerberga, osnivača ovih platformi. Dobro je razumeo da publici mora pružiti još nešto i odlučio se da odmah ponudi "život u budućnosti". 
 
Uočio je takozvani Metaverzum, digitalni prostor u kome bi, prema zamisli autora, veliki broj običnih ljudi boravio znatan deo vremena, ako ne i "ceo božji dan". Tu bi se boravilo, šetalo, išlo na koncert, u bioskop i ponajviše kupovalo. Bilo bi dovoljno samo preko kompjutera odlutati u takozvanu digitalnu stvarnost i moglo bi se gledati film, slušati muzika ili dokono šetati, a da se i ne pokreneš iz udobne fotelje.
Ponuda pre vremena
 
Reklo bi se da je Zakerberg svetu ponudio još više digitalnog prostora, život u "drugoj stvarnosti". Međutim, pokazalo se da gotovo potpuno tehnologizovan život, mada nije neostvariv, još uvek običnom čoveku nije posebno privlačan. 
 
Mnogo je izazovnije, ponekad i čarobnije, ostati pri vekovima uobičajenim formama realizacije nego baš sve u potpunosti digitalizovati. Čak ni najmoderniji čovek današnjice još nije spreman ama baš svaku aktivnost doživljavati u digitalnoj verziji.
 
Osnivač Fejsbuka i Mete možda i nije pogrešio. Mnogo toga što danas još obavljamo na standardan, sve više romantizovan način, ubuduće ćemo praktikovati u digitalnoj verziji. Potrebno je samo novu formu realizacije ponuditi u pravo vreme i na način koji je podjednako koristan i zabavan.
 
Možda je najviše poteškoća Metaverzum imao baš zbog ogromne ponude odjednom. Samo pomislimo koliki je to novi prostor. Beskrajan je i nije ga lako ispuniti sadržajem. Drugim rečima, gotovo da je korisnika obavezivao na boravak u njemu bezmalo sva 24 časa dnevno.
Romantika starog
 
Ispostavilo se da ni najmlađe generacije, ma koliko bile naviknute na digitalne novine od prvih dana života, još uvek nisu spremne da se skoro u potpunosti prepuste tehnologijama koje dolaze. Pri tome, ponuda Mete je, čini se, bila premalo fokusirana na stvari kojima se zadovoljavaju praktične potrebe, poprilično se usmerivši na apstraktnije. 
 
Moguće je da će, i to ne baš u predalekoj budućnosti, korisnik biti spreman da živi, radi i zabavlja se kompletno digitalnim putem, ali za sada se odlučio da se deo aktivnosti i nadalje odvija na dosadašnji način, samo uz manje i povremene modernizacije. 
 
Nije malo onih koji smatraju da bi i sama ponuda "života u digitalnoj realnosti" morala biti atraktivnija, sa novinama koje bi svežinom i originalnošću privlačile potencijalne korisnike. Slično kao što su Paja, Pata i ostali junaci iz mašte Volta Diznija veliki deo (mladog) sveta preusmerili na crtani film.
 
No, neće Mark Zakerberg previše patiti zbog kiksa. Jeste da je 80 milijardi dolara golem novac i za, recimo, državu Srbiju, ali za njega je to gotovo sića. Posle pet godina lutanja i izdašnog zavlačenja ruke u sopstveni džep, okrenuo se onome što je realnost za vodeće svetske tehnološke i poslovne lidere – veštačkoj inteligenciji. 
 
Tu će brzo nadoknaditi ono što je izgubio dugo i isprazno nudeći drugima nešto za šta tržište još uvek nije spremno – potpuno digitalizovan prostor.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Anonimus

    09.01.2026 13:19
    Znimljiv tekst na temu o kojoj mediji u Srbiji gotovo i da ne pišu.
  • BV

    09.01.2026 10:59
    Čak je i ideju za Facebook ukrao. A posle je na silu hteo da "izmisli" i nametne nešto novo i inventivno, i spektakularno je prdn*o u čabar!
  • Bananamen

    09.01.2026 10:08
    @gradjaninX
    AI ima odredjenu upotrebnu vrednost za razliku od metaverse

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Delatnosti u Srbiji kojima se (skoro) niko ne bavi

Možda ne čudi previše što sa pretežnom delatnošću vađenje prirodnog gasa u Srbiji nije registrovano nijedno preduzeće. A prirodnog gasa nije da baš nema nimalo. Ima ga i eksploatišemo ga još od 1949. godine.

Kolika je vrednost NIS-a?

Berzanska cena NIS-a u iznosu od oko milijardu evra ne može se smatrati realnom tržišnom vrednošću, te kao reper treba uzeti knjigovodstvenu vrednost NIS-a koja iznosi 3,2 milijarde evra.

Rekordna cena bakra, zalihe se preusmeravaju u SAD

Cena bakra je nastavila snažan rast nakon što je prvi put premašila nivo od 13.000 dolara po toni, pošto investitori računaju na ograničenu ponudu i pojačani apetit za rizikom na globalnim finansijskim tržištima.