"Skok u budućnost" kao konkretan plan ne postoji, ali ga građani Srbije poprilično plaćaju

Građani Srbije plaćaju 14 do 18 milijardi evra na nešto što postoji samo kao naziv - "Skok u budućnost".
"Skok u budućnost" kao konkretan plan ne postoji, ali ga građani Srbije poprilično plaćaju
Foto: Skok u budućnost
Za ovaj takozvani "plan" nema plana, kao dokument on ne postoji, a novac od poreza građana i privrede biće potrošen na program čije detalje zna samo nekolicina političara. Ne samo da se novac poreskih obveznika troši na nepoznati "plan", već svi ovi projekti poskupljuju iz godine u godinu, piše Nova ekonomija.
 
Iako nema plana kao pravnog dokumenta, s kojim bi svaka ozbiljna država sprovodila ekonomske i investicione programe, barem znamo koliko plaćamo, odnosno pretplaćujemo ovaj konkretni investicioni ciklus. Mada, ni to nije zbog toga što bi vlasti htele da budu transparentnije.
"I ovaj program kao i svaki sledeći završiće isto - sve će biti idealno na papiru, iako zakon predviđa da bi oni morali da prave prioritete, da se vide troškovi i drugo. 'Skok u budućnost' je kao nekakav podskup svih onih projekata i pre ovoga. Nekada ubace Moravski koridor, nekada ne, i zbog toga varira taj iznos. Ta fleksibilnost njima odgovara kada im treba cifre se prikažu veće, kada narastu troškovi onda se sužavaju projekti pa se tako izbacuje Nacionalni stadion koji je bio deo Expo-a, a sada nije deo", kaže za Novu ekonomiju Marko Milanović iz Fiskalnog saveta.
 
Ali da krenemo redom, od 2024. godine kada je u januaru predsednik Aleksandar Vučić ushićeno najavio novi projekat Expo. Javnost je tom prilikom potpuno pogrešno obaveštena o ceni Expo izložbe, a političari su pustili da se ista ta javnost krčka narednih nekoliko dana da bi se onda pojavio ministar finansija Siniša Mali i pojasnio da vrtoglava cena nije vezana samo uz sajamsku izložbu već se odnosi na sve projekte koji će biti deo programa "Skok u budućnost". I dalje na naslovnoj strani ovog ministarstva ponosno stoji citat:
"Širom Srbije će do 2027. godine biti uloženo oko 18 milijardi evra u više od 300 projekata, u okviru programa 'Skok u budućnost - Srbija 2027'. Gradićemo i obnavljati škole, zdravstvene ustanove, auto-puteve, saobraćajnice, brze pruge, BIO4 kampus. To je mnogo širi program od samog Ekspo projekta", rekao je ministar finansija Mali.
 
Prema poslednjoj informaciji u revidiranoj Fiskalnoj strategiji, kada se saberu svi projekti (njih 52 ukupno, ranija brojka 56) dolazi se do cifre od 2,2 biliona dinara (18,9 milijardi evra) utrošenih do 2025. godine i planiranih u 2026. godini, ali većina ovih projekata i neće biti gotova do 2027. ili čak 2028. godine. Kako piše Nova ekonomija, kada saberemo planirani trošak za ove projekte i u narednim godinama, dobijamo fantastičnih 21,7 milijardi evra utrošenih do kraja 2028. godine. Do tada će se i plan verovatno preimenovati u "Šok za budućnost" koji će morati i naši čukun unuci da plaćaju.
 
I tu dolazimo sa licitacijom - da li ovaj program vredi 17 ili 18 milijardi evra? Ili kako stoji u poslednjem dokumentu ministarstva finansija "samo" 14,6 milijardi evra? Postoji i sajt pod nazivom "Skok u budućnost", ali je tamo spisak projekata koji je različit od onoga što vidimo u Fiskalnoj strategiji i tu dolazimo i do četvrte cene za sjajniju budućnost Srbije od 14,5 milijardi ali ovog puta ne znamo da li je dinara ili evra, jer nije ni naznačeno. Dakle - odokativan plan, tuđe pare i nula odgovornosti. 
Koji projekti su uopšte u ovom programu i je li kanalizacija zaista skok u budućnost kako je vide naši političari? Ili je samo osnovna higijenska potreba bez koje Srbija živi već predugo.
 
Ekonomisti napominju da su se neke cene za projekte toliko uvećale da jednim delom mogu da se pravdaju porastom cena materijala, ali deo se odnosi i na loše planiranje i projektovanje, dok se deo odnosi na "ugrađivanje" u cene što je postalo jasno posle pada nadstrešnice u Novom Sadu.
 
Ceo tekst Nove ekonomije čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • av

    18.02.2026 13:25
    mi treba da skocimo u 20. vek, gde ljudi imaju pijacu vodu, kanalizaciju, kolektore otpadnih voda, da nema divljih deponija i da ne gore motorno ulje i plastiku da se ogreju
  • dacic

    18.02.2026 13:06
    za vladarske greske narod gine ekonomski i fizicki pa i psihicki
  • Гојко

    18.02.2026 12:55
    Критика критика критика
    А какав план се предлаже за"скок у будућност" ???

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Metla Group kupila Nišku pivaru

Domaća kompanija Metla Group iz Leskovca zvanično je preuzela Nišku pivaru, čime je završen proces promene vlasničke strukture, saopštio je novi vlasnik.

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.