Kada Srbija nije bila u recesiji?

Pola decenije, ili oko pet godina je najduži period koliko je Srbija uspela da "poveže" u svojoj ekonomskoj istoriji, bez recesije, procena je ekonomista.
Kada Srbija nije bila u recesiji?
Foto: Pixabay
Analizirajući period od 2000. godine pa do danas, "najbolje" godine bile su nam od 2001. do 2007. godine, a ako se gleda od devedesetih ka ovamo može se reći da je 1997. bila jedna od najboljih. Ekonomsti kažu da su za to zaslužni konkretni događaji, uglavnom prodaje kompanija u vlasništvu države.
 
"Prodaja 49 odsto akcija 'Telekoma' u vrednosti od 1,568 milijardi maraka, sredinom juna 1997. godine obezbedilo je da ta godina bude, da tako kažem, godina blagostanja", objašnjava za portal Kamatica ekonomista Aleksandar Stevanović.
 
Kako će se novac potrošiti dalo se naslutiti pet dana pre prodaje, kada je Vlada Srbije donela uredbu o uplati i korišćenju sredstava od prodaje kapitala javnih preduzeća i istog dana dala saglasnost na program Fonda za razvoj Srbije, koji je raspolagao ovim i drugim sredstvima.
 
Dva glavna uslova koja definišu recesiju su pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u dva uzastopna kvartala i kao rastuća nezaposlenost.
 
"Zatim, za prodaju mobilne mreže '063' norveškom Telenoru po ceni od 1,513 milijardi evra, moglo bi se reći da je uzrok najvećem privrednom rastu 2006. i 2007. godine. Dakle, mogu da kažem da nisu neki pametni potezi države doveli do većeg privrednog rasta, nego prosto, odjednom je došlo više novca", kaže ekonomista Stevanović.
 
Njegovo mišljenje je i da je jedno od ključnih pitanja kada se analiziraju zemlje koje su imale recesiju ili ne, kolike su njihove dugoročne stope rasta, ali i kada se nađu u recesiji koliko brzo mogu da izađu iz nje. Na primer, Estonija je imala pad od oko šest procenata, ali se "izvukla" već posle dve godine i nastavila je da raste veoma brzo.
 
"Naša zemlja i dalje ima niske stope rasta, i dugo ne izlazi iz recesije. To se događa jer i dalje nemamo poštovanje vlasničkih prava, relativno visoke poreske stope i razne poreske namete i situaciju da ljudi koje se bave biznisom ne mogu da planiraju na duge staze. Ne može samo strani investitor, velika multinacionalna kompanija da vuče privredni rast. Za to je ipak potrebno i puno malih ili srednjih investitora", priča Stevanović.
 
Srbija je devedesetih bila pod sankcijama, a poslednje su ukinute tek 2005. godine. Od 2001. smo liberalizovali spoljnu ekonomiju , što se pokazalo kao pogrešan potez jer naša privreda nije mogla da izdrži konkurenciju koja je bila veoma jaka. Zatim, imali smo i godine kada su se prodavale državne firme i tako finansirala tekuća potrošnja. Privredni rast je bio visok, pa je 2004. godine dostigao čak devet procenata.
 
Recesiju smo imali 2009. godine kada je Srbija zabeležila pad BDP-a od 3,1 odsto. Onda godina stagnacije sa rastom od 0,6 odsto. Zatim, u trećem kvartalu 2011. u odnosu na prethodni period BDP je smanjen za 0,7 odsto, u poslednjem kvartalu te godine opao je za još 0,3 procenta.
 
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvom tromesečju 2013. godine industrijska proizvodnja počela je da se oporavlja i porasla za 5,2 odsto, što je doprinelo rastu bruto domaćeg proizvoda od 1,9 procenata. Srpska ekonomija je na taj način i formalno izašla iz recesije u kojoj je bila tokom čitave 2012. godine, kada je u sva četiri kvartala zabeležen pad bruto domaćeg proizvoda.
 
"Mi od 60-tih godina imamo krizu rasta, koja se samo pojačavala. Zato su 1965. godine počeli masovniji odlasci u inostranstvo. Naš rast od tada nije dovoljan da zaposli prirast stanovništva. Takođe, društvo smo i sistemskog deficita, koje ne kreira štednju i onda ne možemo da finansiramo investicije. Čak i ove što smo finansirali u velikoj meri su bile ili nedovoljne ili promašene. Još u periodu bivše Jugoslavije imali smo oko 40.000 raznih investicionih projekata, koji su bili promašeni ili nikad nisu ni aktivirani", kaže nekadašnji profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Miodrag Zec.
 
Prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda privredni rast u Srbiji, u 2019. godini trebao bi da bude oko 3,5 procenata.
  • dijasporac

    22.04.2019 17:05
    @Jugović
    U bonovskim godinama si putovao i uzivao, vozio kola... samo se pitam kakva kola i od kog benzina, kako si putovao i gde. Mesecno sledovanje po automobilu je bilo prvo 40 pa onda 20lit, a kad nabavis benzin onda te ukaci par ili nepar (za one koji ne znaju, parnim datumima su vozili oni cije se registracije zavrsavaju parnim brojevima i obrnuto). Kad treba da izadjes u grad tvoj kraj zakaci redovna (bilo je i neredovnih) restrikcija od 4 sata i ne mozes da ispeglas kosulju ili haljinu... 1983 smo kao srednoskolci isli na eksurziju u Istru i devojcxice otkriju da u Kopru u samoposluzi ima vate za uloske, nastala je pomama jer u Novon Sadu pored fabrike Niva nisi mogao da je kupis u prodavnici.
    Bili smo gladni svega zapadnoga, od casopisa, ploca, odece, obuce, hrane, pica, odlazaka u London ili Rim, do gramofona, TV aparata i automobila. Niti se moglonaci u prodavnicii niti se imalo novca.

    Opsta beda i nemastina, poluzatvorena zemlja (mogao si napolje da radis i saljes devize u SFRJ, sve ostalo nisi mogao) ma sta ljubitelji tih vremena pricali.
  • /

    22.04.2019 07:33
    /
    tj dok je licilo da se srbija odlucila da ide prema zapadu

    kada je ponestalo srebrnine za prodaju pojavili su se rusi da nas spasavaju i vracanje starom biznisu pranja novca i prodaje belog
  • Jugović

    21.04.2019 22:41
    Dijasporac, vidi se da si u dijaspori.
    Ili nisi davno vođe bio, pa nisi svestan koliko berićet donese srpska vladavina.
    A espešli u Vojvodini.

    Ako neko želi biti pošten, mora da sagleda celokupnu sliku.
    Koji bre bonovi, koji bre indeksi ekonomskih zakona, ja sam u tim bonovskim godinama kao student putovao i uživao, vozio kola.

    Posebno će ti razvoj muzike i kulture, pozorišne i filmske u 80-tim, objasniti SVE o tome kako je narod živeo. To je nedvosmislen i jasan pokazatelj.
    Kao što sada izvozimo glumce i pevače, da rade bilo šta.
    Nego, razmaženost kao pojam nema indekse i merne jedinice.
    Tako da je veličinu razmaženosti ovog narod u doba stabilizacije i svih problema, teško opisati.
    kada uzmeš nekog maksimalnog razmaženka i bukvalno mu sve daš, on će i dalje imati primedbi.

    Jednostavno, ovaj anrod nije znao šta je imao.

    I sirotani, pomislili da će neko njima u svetu dozvoliti da žive po zakonima zapada,
    i da radom stiču sve po istim pravilima.

    A oni, zveri, samo su čekali to, da rastrgnu naivčine.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.