Zbog čega je domaće vino skuplje od uvoznog?
Zbog pravnih normi koje ne vode računa o ekonomskim posledicama, domaći proizvođač vina ima trošak od 3,10 evra po flaši i pre nego što ubere grožđe.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Pre ulaska u maloprodaju taj trošak dostigne 5,8 evra po flaši i to bez izdataka za marketing, upozorio je u analizi za mesečnik "Biznis&Finansije" ekonomista Branislav Anđelić.
Anđelić, koji je i osnivač prve sertifikovane organske vinarije u Srbiji, ocenjuje da se domaći potrošači s pravom žale na cenu kvalitetnih srpskih vina, koja se kreće od osam do 15 evra za flašu od 0,75 litara, dok se vina istog kvaliteta uvezena iz Španije, Portugala, Italije i Francuske mogu pronaći i za polovinu te cene.
Kao jedan od razloga naveo je obavezu koja je, kako ističe, jedinstvena za Srbiju i koju ne poznaje nijedna zemlja poznata po proizvodnji vina.
"Za razliku od drugih zemalja, gde su skoro sve vinarije koje proizvode manje od 100.000 litara registrovane kao poljoprivredna gazdinstva, da biste osnovali vinariju u Srbiji morate registrovati preduzetničku radnju ili preduzeće", naveo je Anđelić.
U Srbiji je, dodaje, registrovano 433 vinarija, od kojih 211 ili gotovo svaka druga ima proizvodne kapacitete ispod 20.000 litara godišnje.
Naglasio je da registracija radnje ili preduzeća podrazumeva da sebi morate isplaćivati barem minimalac, kao i da naš zakon, opet za razliku od drugih zemalja, propisuje da mora biti zaposlen i enolog.
"Ove dve plate, s dodatnim parafiskalnim nametima, koštaju vas 15.000 evra godišnje ili jedan evro po flaši. Posle četiri godine poslovanja, kada možete da očekujete da prodate prvo vino iz svojih vinograda, vinarija je u gubitku od 60.000 evra i ima dug od 60.000 evra, odnosno ona je nesolventna", upozorio je Anđelić.
Dodao je i da je u Srbiji za izgradnju vinarije kapaciteta 20.000 litara potrebno uložiti oko 300.000 evra, pošto zakon i malima propisuje da se moraju držati HACCP standarda, dok oprema košta oko 80.000 evra, a marža trgovaca je najčešće 15 odsto.
Izračunao je na kraju da je, uz sirovinu i potrošni materijal poput flaša i etiketa, najmanja moguća maloprodajna cena vina 5,8 evra plus 20 odsto PDV, odnosno – osam evra po flaši.
"Najveći uticaj na snižavanje proizvođačke cene vina bi imala promena zakonodavnog okvira i njegovo prilagođavanje konkurentskim zemljama. Na žalost, u Ministarstvu poljoprivrede u oblasti vinarstva su zaposlene samo tri osobe", upozorava Anđelić i naglašava da je analiza ekonomskih posledica ono što nedostaje u pisanju svih naših zakonskih akata.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
4
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
4
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
0
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
16
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Mali o Nacionalnom stadionu čija izgradnja kreće 1. maja: "Hoćemo da razvijamo jedan novi biznis"
23.04.2024.•
18
Kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu biće postavljen 1. maja, najavio je ponovo ministar finansija Siniša Mali.
Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj
23.04.2024.•
19
Najviše sredstava za podsticaj regionalnog razvoja u 2023. godini dobio je Beogradski region iako je najrazvijeniji u Srbiji.
Srbija daje Mongoliji 150.000 evra, a Bileći pola miliona evra pomoći
22.04.2024.•
12
Vlada Srbije uputiće Mongoliji 17,7 miliona dinara (nešto više od 150.000 evra) iz tekuće budžetske rezerve, na ime humanitarne pomoći za sanaciju posledica elementarne nepogode.
Zbog silnih sati čekanja na granicama gubi se 130 miliona evra godišnje
22.04.2024.•
5
Ako se prosečno vreme na granici skrati za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao da poraste tri odsto, i to u srednjem roku.
Rusija povećala carine na pivo iz "neprijateljskih zemalja"
21.04.2024.•
0
Ruska vlada povećala je carinske stope za pivo iz "neprijateljskih zemalja", saopštila je pres-služba ruskog Ministarstva industrije.
Tesla snižava cene automobila u Nemačkoj, na Bliskom istoku i u Africi
21.04.2024.•
1
Portparol Tesle rekao je danas da će ta kompanija sniziti cene nekih modela automobila u pojedinim državama u Evropi, među kojima je Nemačka, kao i na Bliskom istoku i u Africi.
Maskov Cybertruck ima novi problem - papučica gasa se zaglavljuje, može doći do udesa
21.04.2024.•
0
Američka kompanija "Tesla" poziva vlasnike da dovezu na popravku 3.878 ove godine prodatih pikapova - Cybertruck pošto je otkrila da se papučica gasa može zaglaviti.
Francuska naredila trgovcima da označe proizvode kojima su smanjili pakovanje
21.04.2024.•
1
Francuski trgovci moraće da obaveste kupce o smanjenom pakovanju proizvoda koje ne prati odgovarajuće smanjenje njihovih cena, objavilo je ministarstvo finansija.
Pad prodaje električnih automobila u Evropi: Zašto se vozači vraćaju dizelašima?
21.04.2024.•
10
Prodaja Volkswagen-ovih električnih vozila u Evropi opala je za skoro četvrtinu u prva tri meseca ove godine pošto su se potrošači vratili na benzin.
Za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi" poslato više od 15,4 miliona računa
21.04.2024.•
0
Za prvi ovogodišnji krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi", za koji je prijava počela 8. aprila, do danas do 14 časova poslato je 15.453.307 računa sa 296.506 naloga.
Naplata deljenja lozinke dala rezultate: Netfliks imao rast prihoda u prvom kvartalu 2024.
21.04.2024.•
0
Odluka kalifornijske kompanije za video striming Netfliksa da spreči deljenje lozinki među njihovim korisnicima možda je bila nepopularna, ali je dala rezultate.
Tiktok reagovao na sve verovatniju zabranu u SAD: To će uništiti sedam miliona preduzeća
21.04.2024.•
0
Društvena mreža Tiktok tvrdi da bi potencijalna zabrana te aplikacije u SAD pogazila slobodu govora 170 miliona Amerikanaca, javlja BBC.
Kongres usvojio zakon za zabranu TikToka ukoliko vlasnik ne proda pravo rada na američkom tržištu
21.04.2024.•
6
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon koji predviđa zabranu TikToka ukoliko vlasnik, kineska kompanija "Bajtdens", u roku od 9 meseci ne proda svoje pravo rada na američkom tržištu.
Mladi sa prosečnom platom od 60.000 teško da mogu da kupe stan, kako bi država mogla da im pomogne?
20.04.2024.•
41
Među kupcima nekretnina u zemlji je sve više mladih - onih koji imaju stalan, dobro plaćeni posao.
Gejming industrija Srbije u 2023. zaradila 175 miliona evra
19.04.2024.•
1
Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA).
Serijska proizvodnja električnih automobila u Kragujevcu od oktobra?
19.04.2024.•
9
Kompanija Stelantis počela je u fabrici u Kragujevcu probnu proizvodnju automobila na električni pogon, dok bi serijska proizvodnja mogla da startuje u oktobru.
Komentari 27
Laki
A zašto vinarije uspevaju da se obogate iako su uslovi u Srbiji loši za bavljenje vinarstvom? Da vam otkrijem kako...
-Prvo kao iznad već spomenuto, uvoze se basnoslovne količine makedonskog grožđa i šire u rifuzi cisternama koje se 100% ili 50% meša sa domaćim grožđem i plasira na tržište pod skupim etiketama, i tako imate vino koje treba da košta 1eur po cenama od 5-10eur.
-Drugo, pranje novca. Ovo je već dovoljno objašnjeno, dodao bih samo da kriminala i politike ima skoro jednako kao i u poslu sa opijatima.
-Treće, druge delatnosti. Skoro pa i ne postoji porodica ili individua koja je krenula od kredita ili sopstvenog ulaganja za sadnju vinograda i podizanje vinarije a zatim postala samoodrživa od prodaje vina, mahom su to velika ulaganja od strane partnera, ili nekog vrlo uspešnog biznisa koji gura vinariju.
Vinarija i vinske etikete su prestiž, a puno već veoma bogatih ljudi bira ovo kao hobi, a ne kao izvor prihoda. ( velik deo ni nema vinograde, već kupuju i koriste tuđe ili uvozno grožđe)
-Četvrto, neretko se dešava da veće vinarije kupuju gotovo vino od manjih kada im ponestanu zalihe i samo nalepe svoje etikete, a neupućene mušterije misle da piju vino od nekih prestižnih sorti i teroara, kad ono piju nešto od brata milojka koji šprica svake nedelje, krsti vino sa vodom i šećerom, a posle toga u vinariji enolozi parfemima i epruvetama rade svoju magiju.
A stručnjaka, na svakom drugom koraku.
procesni tehnolog
Kao prvo, mnoga nasa vina se prodaju po 3 evra, vlasnike da kosta 6,5, ne bi ga prodavali po 3.
Sledece, doprinosi za 2 radnika su 300 evra mesecno, ekonomista racuna i platu koju sam sebi uplati i stavi u svoj dzep a ne u drzavnu kasu i pritom ne plati porez na dobit( tako izvlaci deo kesa iz firme).
Pritom ne kaze da za te doprinose ima zdravstveno i socijalno i da covek ako se bavi nekim bilo kakvim poslom privatno mora sebi da uplacuje doprinose.
Naredna stvar, kuka kako mora da ima enologa, naravno da mora kao apoteka farmaceuta, ako mu se ne svidja neka upise i zavrsi poljoprivredni fakultet pa nek o 1 dorinose bude i direktor i enolog.
Enologa mora da ima svaka vinarija, da ne bi vlasnik potrovao narod.
Sledece, cena kostanja staklene boce 40 din. plastike 12, etiketa 3 din, litar vina 70 din pa vi sami preracunajte koliko se vinarije marziraju, 15 posto je prica za malu decu, u realnosti, u zavisnosti od kvaliteta finalnog proizvoda tj tehnoloskog procesa marze u srbiji idu od 150 posto pa navise i marza je glavni razlog zasto su nasa vina skuplja od inostranih, zbog nase alavosti.
U inostranstvu, cena radne snage je veca, boce i etikete su skuplje, transport takodje jer mora da se doveze u srbiju, pa troskovi speditera... i opet nam prodaju jeftinije nego nasi proizvodjaci jer se mnogo manje marziraju.
kultura
Ništa mi nije jasno?
Ja i dalje mislim da kod nas ako zarada nije 300-1000% da se i dalje smatra neisplativo i spremno za bankrot, bar ovaj tekst tako objašnjava.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar