
Zbog čega je domaće vino skuplje od uvoznog?
Zbog pravnih normi koje ne vode računa o ekonomskim posledicama, domaći proizvođač vina ima trošak od 3,10 evra po flaši i pre nego što ubere grožđe.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Pre ulaska u maloprodaju taj trošak dostigne 5,8 evra po flaši i to bez izdataka za marketing, upozorio je u analizi za mesečnik "Biznis&Finansije" ekonomista Branislav Anđelić.
Anđelić, koji je i osnivač prve sertifikovane organske vinarije u Srbiji, ocenjuje da se domaći potrošači s pravom žale na cenu kvalitetnih srpskih vina, koja se kreće od osam do 15 evra za flašu od 0,75 litara, dok se vina istog kvaliteta uvezena iz Španije, Portugala, Italije i Francuske mogu pronaći i za polovinu te cene.
Kao jedan od razloga naveo je obavezu koja je, kako ističe, jedinstvena za Srbiju i koju ne poznaje nijedna zemlja poznata po proizvodnji vina.
"Za razliku od drugih zemalja, gde su skoro sve vinarije koje proizvode manje od 100.000 litara registrovane kao poljoprivredna gazdinstva, da biste osnovali vinariju u Srbiji morate registrovati preduzetničku radnju ili preduzeće", naveo je Anđelić.
U Srbiji je, dodaje, registrovano 433 vinarija, od kojih 211 ili gotovo svaka druga ima proizvodne kapacitete ispod 20.000 litara godišnje.
Naglasio je da registracija radnje ili preduzeća podrazumeva da sebi morate isplaćivati barem minimalac, kao i da naš zakon, opet za razliku od drugih zemalja, propisuje da mora biti zaposlen i enolog.
"Ove dve plate, s dodatnim parafiskalnim nametima, koštaju vas 15.000 evra godišnje ili jedan evro po flaši. Posle četiri godine poslovanja, kada možete da očekujete da prodate prvo vino iz svojih vinograda, vinarija je u gubitku od 60.000 evra i ima dug od 60.000 evra, odnosno ona je nesolventna", upozorio je Anđelić.
Dodao je i da je u Srbiji za izgradnju vinarije kapaciteta 20.000 litara potrebno uložiti oko 300.000 evra, pošto zakon i malima propisuje da se moraju držati HACCP standarda, dok oprema košta oko 80.000 evra, a marža trgovaca je najčešće 15 odsto.
Izračunao je na kraju da je, uz sirovinu i potrošni materijal poput flaša i etiketa, najmanja moguća maloprodajna cena vina 5,8 evra plus 20 odsto PDV, odnosno – osam evra po flaši.
"Najveći uticaj na snižavanje proizvođačke cene vina bi imala promena zakonodavnog okvira i njegovo prilagođavanje konkurentskim zemljama. Na žalost, u Ministarstvu poljoprivrede u oblasti vinarstva su zaposlene samo tri osobe", upozorava Anđelić i naglašava da je analiza ekonomskih posledica ono što nedostaje u pisanju svih naših zakonskih akata.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
12
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Država povećala akcize na gorivo, alkohol, kafu i drugo - to znači poskupljenja
16.02.2025.•
51
Vlada Srbije je od 1. februara povećala akcize na, između ostalog, gorivo, alkohol, kafu, tečnosti za punjenje e-cigareta, nikotinske vrećice, duvanske prerađevine, prirodni gas za krajnju potrošnju.
NBS: I dalje se najviše isplati dinarska štednja
16.02.2025.•
3
Narodna banka Srbije (NBS) je saopštila da je u Srbiji i dalje isplativije štedeti u dinarima i da su štedni ulozi u domaćoj valuti krajem 2024. dostigli rekordni iznos od 191,2 milijarde dinara.
Svemirska kompanija Džefa Bezosa deli oko 1.400 otkaza
16.02.2025.•
0
Generalni direktor svemirske kompanije "Blue origin" Dejv Limp najavio je otpuštanje oko 10 odsto osoblja u celoj kompaniji, što je oko 1.400 zaposlenih od skoro 14.000.
Zbog tabloidnih napada: Đenerali se povlači iz rada Privredne komore Srbije i Udruženja osiguravača
14.02.2025.•
9
Đenerali osiguranje se povlači iz rada PKS i Udruženja osiguravača Srbije jer nijedna od tih organizacija nije reagovala na tabloidne napade na predsednika Izvršnog odbora te kuće, Dragana Filipovića.
Zaharova: Postoje problemi zbog američkih sankcija NIS-u
14.02.2025.•
3
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da postoje problemi zbog američkih sankcija NIS-u, ali da nadležne strukture vode pregovore, prenosi Sputnjik.
Objavljene nove cene goriva
14.02.2025.•
17
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 sati.
Tržište u Rusiji ojačalo nakon telefonskog razgovora Trampa i Putina
14.02.2025.•
1
Rusko finansijsko tržište zabeležilo je snažan rast nakon telefonskog razgovora predsednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina, jačajući spekulacije o ublažavanju sankcija.
Milenijum tim postao vlasnik Mostogradnje
14.02.2025.•
12
Mostogradnja ING, u vlasništvu firme Milenijum tim, proglašena je kupcem beogradske građevinske firme Mostogradnja u stečaju, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.
Vlada Srbije: Novi koeficijenti za obračun plata u socijalnim službama
13.02.2025.•
0
Vlada Srbije usvojila je dopunjenu Uredbu o koeficijentima za obračun plata zaposlenih u javnim službama, kojom se koriguju koeficijenti za određene grupe zaposlenih u oblasti socijalne zaštite.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
13.02.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Prvo Benetton, a sad i Johnson Electric: Država dala subvencije, a stotine radnika ostaje bez posla
13.02.2025.•
41
Situacija se dodatno komplikuje na jugu Srbije, jer kako piše Glas juga, oko 300 radnika u Johnson Electric-u dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Udruženje banaka: Nije bilo rasta kredita u januaru
12.02.2025.•
1
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju januara iznosili su oko 3.796 milijardi dinara, približno koliko i u decembru prošle godine, objavilo je danas Udruženje banaka Srbije.
Procena preduzeća: Expo će koštati 1,29 milijardi evra
12.02.2025.•
4
Ukupni troškovi organizovanja izložbe u Beogradu iznosiće 1,29 milijardi evra, objavilo je preduzeće Expo.
Ko najviše duguje EPS-u od preduzeća i firmi: Objavljen prvi izveštaj u 2025.
12.02.2025.•
4
Najveći dužnici Elektroprivrede Srbije (EPS) nagomilali su od kraja decembra prošle godine do 27. januara 2025. još oko pola milijarde dinara duga.
United media: SBB prodat, N1 i Nova će biti vidljivi, Arena preuzima prenose Sport kluba
12.02.2025.•
115
United media zvanično je jutros saopštila ono što se nagađa mesecima, a to je da je prodat kablovski operater SBB.
NBS: Devizne rezerve smanjene u januaru
11.02.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju januara bile oko 29,12 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra smanjene su za 276,1 milion evra, saopštila je NBS.
Nove Trampove odluke: Povećao carine na uvoz čelika i aluminijuma, vratio plastične slamčice
11.02.2025.•
3
Predsednik SAD Donald Tramp odlučio je sinoć da ukine izuzeća i bescarinske kvote na carine na čelik uvedene 2018. godine, što znači da će carina na uvezeni čelik iznositi najmanje 25 odsto.
Meta počinje da deli hiljade otkaza
11.02.2025.•
3
Kompanija Meta počela je da obaveštava zaposlene u SAD o otkazima, što bi do kraja meseca trebalo da dovede do gašenja hiljada radnih mesta.
Profesor Ekonomskog fakulteta: Bojkot kupovine neće dugoročno sniziti cene
10.02.2025.•
14
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Goran Petković kaže da poziv na bojkot kupovine u pet trgovačkih lanaca neće imati dugoročne efekte na spuštanje visokih cena.
Klimatske promene i niske otkupne cene uništavaju tržište meda: Pčele stradaju, falsifikati cvetaju
09.02.2025.•
2
Promena klime, niža otkupna cena meda, i veliki broj falsifikata na tržištu su problemi s kojima se bore pčelari.
Komentari 27
Laki
A zašto vinarije uspevaju da se obogate iako su uslovi u Srbiji loši za bavljenje vinarstvom? Da vam otkrijem kako...
-Prvo kao iznad već spomenuto, uvoze se basnoslovne količine makedonskog grožđa i šire u rifuzi cisternama koje se 100% ili 50% meša sa domaćim grožđem i plasira na tržište pod skupim etiketama, i tako imate vino koje treba da košta 1eur po cenama od 5-10eur.
-Drugo, pranje novca. Ovo je već dovoljno objašnjeno, dodao bih samo da kriminala i politike ima skoro jednako kao i u poslu sa opijatima.
-Treće, druge delatnosti. Skoro pa i ne postoji porodica ili individua koja je krenula od kredita ili sopstvenog ulaganja za sadnju vinograda i podizanje vinarije a zatim postala samoodrživa od prodaje vina, mahom su to velika ulaganja od strane partnera, ili nekog vrlo uspešnog biznisa koji gura vinariju.
Vinarija i vinske etikete su prestiž, a puno već veoma bogatih ljudi bira ovo kao hobi, a ne kao izvor prihoda. ( velik deo ni nema vinograde, već kupuju i koriste tuđe ili uvozno grožđe)
-Četvrto, neretko se dešava da veće vinarije kupuju gotovo vino od manjih kada im ponestanu zalihe i samo nalepe svoje etikete, a neupućene mušterije misle da piju vino od nekih prestižnih sorti i teroara, kad ono piju nešto od brata milojka koji šprica svake nedelje, krsti vino sa vodom i šećerom, a posle toga u vinariji enolozi parfemima i epruvetama rade svoju magiju.
A stručnjaka, na svakom drugom koraku.
procesni tehnolog
Kao prvo, mnoga nasa vina se prodaju po 3 evra, vlasnike da kosta 6,5, ne bi ga prodavali po 3.
Sledece, doprinosi za 2 radnika su 300 evra mesecno, ekonomista racuna i platu koju sam sebi uplati i stavi u svoj dzep a ne u drzavnu kasu i pritom ne plati porez na dobit( tako izvlaci deo kesa iz firme).
Pritom ne kaze da za te doprinose ima zdravstveno i socijalno i da covek ako se bavi nekim bilo kakvim poslom privatno mora sebi da uplacuje doprinose.
Naredna stvar, kuka kako mora da ima enologa, naravno da mora kao apoteka farmaceuta, ako mu se ne svidja neka upise i zavrsi poljoprivredni fakultet pa nek o 1 dorinose bude i direktor i enolog.
Enologa mora da ima svaka vinarija, da ne bi vlasnik potrovao narod.
Sledece, cena kostanja staklene boce 40 din. plastike 12, etiketa 3 din, litar vina 70 din pa vi sami preracunajte koliko se vinarije marziraju, 15 posto je prica za malu decu, u realnosti, u zavisnosti od kvaliteta finalnog proizvoda tj tehnoloskog procesa marze u srbiji idu od 150 posto pa navise i marza je glavni razlog zasto su nasa vina skuplja od inostranih, zbog nase alavosti.
U inostranstvu, cena radne snage je veca, boce i etikete su skuplje, transport takodje jer mora da se doveze u srbiju, pa troskovi speditera... i opet nam prodaju jeftinije nego nasi proizvodjaci jer se mnogo manje marziraju.
kultura
Ništa mi nije jasno?
Ja i dalje mislim da kod nas ako zarada nije 300-1000% da se i dalje smatra neisplativo i spremno za bankrot, bar ovaj tekst tako objašnjava.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar