
Spasavanje bogataša novcem siromašnih
Krah Banke Silikonske doline pokazuje da je najlovarniji sloj u SAD sebi omogućio da bezbedno ulaže i u najrizičnije poslove, država je voljna da mu, u slučaju gubitka, uvek vrati uloženo.

Foto: Pixabay
Druga pouka jednog od najvećih bankarskih bankrota u najmoćnojoj državi je da, ako dođe do krupnije promene monetarne politike, i dobra banka može za kratko vreme da postane očajna. Pri tome, menadžeri banke i ne moraju da učine niti jedan loš potez, drastično pogoršanje je posledica pre svega promene finansijskog ambijenta.
Sa nebesa u ponor
Na pitanje kako da banka sa veoma solidnim referencama za samo šest meseci od prvorazredne dospe do bankrota, pri čemu se sam krah dogodio za samo 24 časa od prvih vidljivijih simptoma dubioze, odgovor leži u neuobičajenoj strukturi banke, gotovo isključivo oslonjenoj na samu jednu vrstu klijenata. Pokazalo se da radikalna monolitnost bankarskog poslovanja u sebi sadrži krupne zamke, čak i kada su dominantni klijenti kompanije u najperspektivnijem segmentu ekonomije.
Kada je pre četrdesetak godina u Kaliforniji osnovana, Banka Silikonske doline (SVB) je bila u duhu vremena, u celosti usmerena na digitalni svet pred kojim se otvarala perspektiva kao retko kome u dotadašnjoj civilizaciji. Bilo je "kul" totalno se posvetiti kompanijama iz ove branše, posebno takozvanim startapovima.
Posao se razgranavao na dnevnom nivou, rast profita bio je brži nego u bilo koje druge banke. Za manje od četiri decenije dospela je do šesnaeste po aktivi u SAD, pri čemu su nadmašene banke sa višedecenijskim uglednim poslovanjem. Ipak, pokazalo se da nije lako kontrolisati brz razvoj. Ključna slabost bila je prevelika oslonjenost na samo jedan segment poslovanja, odnosno na novac samo jedne strukture klijenata.
Kako kontrolisati rast
Sredinom 2021. godine SVB je imala 54 milijardi depozita, uglavnom novca startapova iz digitalne sfere. Ove kompanije razvijaju aplikacije ili, ređe, osmišljavaju i (fizički) nov proizvod potreban nekom od dominantnih modernih uređaja. No, do primene prođe ne baš kratak period vremena tokom kog se finansiraju novcem iz "venture fond"-ova namenjenim ulaganju u rizične moderne programe.
Protekle decenije bile su u znaku digitalizacije i sve što je ozbiljnije osmišljeno, mnogostruko se isplatilo. Stoga je SVB imala neuporedivo manje kraha klijenata nego što je uobičajeno u svetu koji se svesno opredeljuje za uvek rizične inovacije. Posao se širio rapidno, profit rastao geometrijskom progresijom.
Međutim, sredinom te 2021, kao posledica pandemije, ustalio se rad od kuće dodajući impuls već ubrzanom razmahu digitalnih poslova. Ubrzano raste i broj startapova, time i klijenata SVB. Računa se da je banka uspela da privuče blizu polovine svih kompanija ovog tipa u Kaliforniji.
Vrednost imovine kompanije je dostigla čak 209 milardi, dok je visina depozita sa 54 milijarde krajem 2021. godine dostigla čak 175 milijardi početkom marta meseca. Izlgedalo je bajkoliko, vrednost akcije SVB je sa 135 dolara krajem 2021. skočila na 760 dolara krajem 2022.godine.
Kako plasirati novac
Međutim, nije bilo lako plasirati povereni novac. Banka je odlučila da nastavi dugogodišnju praksu kupovine dugoročnih obveznica, pre svega države SAD. U njih je uložla čak 91,2 milijarde dolara, a više od polovine bile su na rok duži i od deset godina. Zanimljivo je da je samo 12 miljardi bilo uloženo u kredite, a praktično nije bilo prihoda od niza tradicionalnih poslova kao što su izdavanje kartica ili odobravanje stambenih kredita.
Dugoročne hartije su pouzdana ulaganja, ali sa niskim prinosima pogotovo u vreme jeftinog novca koje je započelo još pre desetak i više godina. Cena takvih hartija je bila relativno visoka, počela je da pada sa promenom monetarne politike SAD. Tako je portfelj obveznica plaćen 91,2 na berzi pao na tek 77 milijardi dolara. Popriličan gubitak, a startapovi su u međuvremenu počeli da češće uzimaju od depozita položenog banci.
Vreme trenutne komunikacije
Razlog promene ponašanja je umanjena količina novca na tržištu usled nove monetarne politike i rasta bazične kamatne stope sa 0,25 na 4,75 odsto. Umesto na novac "venture fond"-ova, startapovi počinju da se mnogo više oslanjaju na položene depozite u bankama, koji im, zapravo, i služe kao neka vrsta pologa za "crne dane". Međutim, banci je gotovo jedini prihod kamata od dugoročnih obveznica, a valja vraćati poverene depozite.
Počinje da se primećuje koliko nedostaju prihodi od drugih bankarskih delatnosti. Prinuđena je da prodaje obveznice i na njima gubi 1,8 milijardi. Prilično neoprezno vrh banke obaveštava klijente da će pokušati da privuče nov kapital kako bi nadoknadila gubitak. Iskusni berzanski igrači uočavaju da je portfelj obveznica u minusu skoro 13 milijardi dolara, glas se bukvalno za tren putem Tvitera proširio među depozitarima. Počelo je vratolomno, prilično panično, podizanje depozita, čak 40 milijardi za samo jedan dan. Upravo je digitalizacija omogućila hitro širenje panike, danas se novac podiže od kuće, klikom na dugme mobilnog telefona.
Prioritet u interesu moćnih
Nema banke koja može da izdrži takav nalet uspaničenih štediša. Država je reagovala hitro i neubičajeno. Nije dala novac banci, kao što se događalo u krizi 2008. godine. Odlučila je samo da jemstvo proširi i na depozite veće od 250.000 dolara, a kakvih je u ovoj bogataškoj banci bilo čak 97 odsto. Zanimljivo je da su uspaničeni depozitari tražili upravo takvu reakciju. Očito, U Vašingtonu se sa posebnom pažnjom odnose prema interesima bogatih, dominantnih i među vlasnicima i menadžerima, pa i zaposlenicima, digitalnih kompanija i startapova.
Kao što je u prethodnoj bankarskoj krizi besplatnom pozajmicom spasavala bogate akcionare banaka, ovoga puta je uslišila molbu bogatih depozitara i državno jemstvo na polozima proširila na sve depozite, bez obzira na visinu, u bankama kojima je zapretilo širenje depozitarske panike. Takvih je u SAD oko 300 i biće potrebno blizu 900 milijardi dolara kako bi se isplatili depozitari. Taj novac je već odštampan.
Mada je za depozitare epilog praktično milionski poklon, za obične građane je sumoran. Država je iz budžeta, dakle novcem svih poreskih obveznika, isplatila depozitare koji su novac poverili banci sa izrazito rizičnim modelom poslovanja. Pri tome, novac nije planiran u budžetu, već je naštampan. Time je FED u vreme kada diže kamatnu stopu kako bi nekako ublažio razmahali rast cena, učinio i potez u suprotnom smeru - ubacio je novac iz primarne emisije. Očito, interes bogatih je prioritet, čak i kada za posledicu ima iritiranje aždaje zvane inflacija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Uprkos dobrom rodu pšenice, srpski seljak zabrinut - Srbija dovedena u položaj kolonije
03.07.2025.•
1
Mada je tek kraj juna, pšenica je požnjevena sa bezmalo polovine od oko 550.000 hektara zasejanih najvažnijim hlebnim usevom.
Ukrajinska kompanija MHP, u čijem je sastavu Topiko iz Bačke Palanke, preuzima špansku Uvesu
03.07.2025.•
0
Ukrajinska međunarodna poljoprivredno-industrijska grupacija, MHP, vlasnik Perutnine Ptuj, u čijem sastavu je Topiko iz Bačke Topole, priprema preuzimanje 41 odsto udela u španskom Uvesu.
Poreska uprava podseća frilensere: Rok za podnošenje poreskih prijava do 30. jula
03.07.2025.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za drugi kvartal u ovoj godini za frilensere je od 1. do 30. jula, saopštila je Poreska uprava.
Nikolić: Cene nafte porasle zbog rata Irana i Izraela, ali nema smanjenja isporuka
02.07.2025.•
0
Cene nafte su porasle usled zabrinutosti zbog mogućih poremećaja u snabdevanju tokom rata Izraela i Irana, ali do stvarnog smanjenja snabdevanja nije došlo, rekao je ekonomista Goran Nikolić.
Majkrosoft otpušta još nekoliko hiljada ljudi
02.07.2025.•
0
Majkrosoft će otpustiti još nekoliko hiljada ljudi posle početnog talasa u maju, saopštila je danas ta kompanija i dodala da će doći i do smanjenja i određenih hijerarhijskih nivoa.
Studenti pozvali na građansku neposlušnost: Stručnjaci o tome koliko to može naneti štete ekonomiji
02.07.2025.•
28
Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
Poskupele republičke administrativne takse
02.07.2025.•
8
Od 1. jula promenjena je visina republičke administrativne takse propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama za određene tarifne brojeve.
Imovina najbogatijih dovoljna da se 22 puta iskoreni globalno siromaštvo
02.07.2025.•
3
Novi izveštaj britanske organizacije Oksfam otkriva dramatičan porast bogatstva najbogatijih jedan odsto stanovništva tokom poslednjih deset godina.
Ove godine biće više pšenice, manje malina i višanja
01.07.2025.•
4
Republički zavod za statistiku objavio je da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, a manji rod malina i višanja.
Proizvođači planiraju da prospu tri tone mleka: Protest zbog otkupne cene
01.07.2025.•
7
Predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević izjavio je da će proizvođači mleka tog dela Srbije 4. jula u Gruži prosuti tri tone mleka.
Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
30.06.2025.•
2
Prilika za ozbiljniju poresku reformu u Srbiji koja bi podstakla domaća privatna ulaganja propuštena je prethodnih godina.
Koje voće je najskuplje na pijacama u Srbiji (više nije trešnja)?
30.06.2025.•
3
Posle trešanja koje su u maju sa cenom od 1.000 do 1.500 dinara ponele titulu najskupljeg voća, u junu je to neslavno mesto zauzela kupina.
Tramp: Postoji kupac za TikTok - grupa veoma bogatih ljudi
29.06.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da postoji kupac za društvenu mrežu TikTok nakon što je polovinom juna još jednom pomerio rok za prodaju te aplikacije na 17. septembar.
Uvode se nova pravila za praćenje porekla drveta: Uz otpremnicu i dokaz o zakonitoj proizvodnji
29.06.2025.•
11
Nacrt zakona o stavljanju na tržište drveta i drvnih proizvoda, ispisuje nova pravila koja se tiču porekla i zakonitosti drveta koje se stavlja na tržište Republike Srbije.
Bugarska dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra
27.06.2025.•
2
Bugarska je dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra od 1. januara 2026. godine.
Tramp objavio da su SAD potpisale sporazum o trgovini sa Kinom ne navodeći detalje
27.06.2025.•
1
SAD i Kina su potpisale sporazum o trgovini, izjavio je predsednik Donald Tramp, dodajući da očekuje uskoro postizanje dogovora i sa Indijom.
Objavljene nove cene goriva
27.06.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 sati.
Sankcije NIS-u ponovo odložene
27.06.2025.•
3
Sankcije Naftnoj industriji Srbije ponovo su odložene.
U Srbiji više od 215.000 ljudi radi duže od osam sati dnevno
27.06.2025.•
8
U Srbiji je skoro tri miliona ljudi, starijih od 15 godina, bilo zaposleno tokom prošle godine, a većina njih radila je uobičajeno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno.
Posle odbrane, trgovina: Koliko daleko će EU ići da bi umirila Trampa?
26.06.2025.•
2
Pod pritiskom da obezbede trgovinski sporazum sa SAD, Evropljani traže formulu za umirivanje američkog predsednika, nakon što su se složili sa istorijskim povećanjem vojne potrošnje sa NATO-om.
Građanima stižu dupli računi za struju: Nadležni kažu da treba platiti razliku
26.06.2025.•
95
Pojedini građani su od Elektroprivrede Srbije dobili po nekoliko računa za struju na kućnu adresu.
Komentari 5
Miki
predrag
Na zemlji ko zna kakve bahanalije.
A od nas se stedi, neke reforme, duze radno vreme (nastavak od kuce), na odmor se ne ide, dodaju ti jos poslova ..veci porezi, cene..
Sve da bi bogati bili jos bogatiji. Posle ulazu u viruse, gmo-ljude i biljke, robote za zemene radnike ..
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar