Spasavanje bogataša novcem siromašnih
Krah Banke Silikonske doline pokazuje da je najlovarniji sloj u SAD sebi omogućio da bezbedno ulaže i u najrizičnije poslove, država je voljna da mu, u slučaju gubitka, uvek vrati uloženo.
Foto: Pixabay
Druga pouka jednog od najvećih bankarskih bankrota u najmoćnojoj državi je da, ako dođe do krupnije promene monetarne politike, i dobra banka može za kratko vreme da postane očajna. Pri tome, menadžeri banke i ne moraju da učine niti jedan loš potez, drastično pogoršanje je posledica pre svega promene finansijskog ambijenta.
Sa nebesa u ponor
Na pitanje kako da banka sa veoma solidnim referencama za samo šest meseci od prvorazredne dospe do bankrota, pri čemu se sam krah dogodio za samo 24 časa od prvih vidljivijih simptoma dubioze, odgovor leži u neuobičajenoj strukturi banke, gotovo isključivo oslonjenoj na samu jednu vrstu klijenata. Pokazalo se da radikalna monolitnost bankarskog poslovanja u sebi sadrži krupne zamke, čak i kada su dominantni klijenti kompanije u najperspektivnijem segmentu ekonomije.
Kada je pre četrdesetak godina u Kaliforniji osnovana, Banka Silikonske doline (SVB) je bila u duhu vremena, u celosti usmerena na digitalni svet pred kojim se otvarala perspektiva kao retko kome u dotadašnjoj civilizaciji. Bilo je "kul" totalno se posvetiti kompanijama iz ove branše, posebno takozvanim startapovima.
Posao se razgranavao na dnevnom nivou, rast profita bio je brži nego u bilo koje druge banke. Za manje od četiri decenije dospela je do šesnaeste po aktivi u SAD, pri čemu su nadmašene banke sa višedecenijskim uglednim poslovanjem. Ipak, pokazalo se da nije lako kontrolisati brz razvoj. Ključna slabost bila je prevelika oslonjenost na samo jedan segment poslovanja, odnosno na novac samo jedne strukture klijenata.
Kako kontrolisati rast
Sredinom 2021. godine SVB je imala 54 milijardi depozita, uglavnom novca startapova iz digitalne sfere. Ove kompanije razvijaju aplikacije ili, ređe, osmišljavaju i (fizički) nov proizvod potreban nekom od dominantnih modernih uređaja. No, do primene prođe ne baš kratak period vremena tokom kog se finansiraju novcem iz "venture fond"-ova namenjenim ulaganju u rizične moderne programe.
Protekle decenije bile su u znaku digitalizacije i sve što je ozbiljnije osmišljeno, mnogostruko se isplatilo. Stoga je SVB imala neuporedivo manje kraha klijenata nego što je uobičajeno u svetu koji se svesno opredeljuje za uvek rizične inovacije. Posao se širio rapidno, profit rastao geometrijskom progresijom.
Međutim, sredinom te 2021, kao posledica pandemije, ustalio se rad od kuće dodajući impuls već ubrzanom razmahu digitalnih poslova. Ubrzano raste i broj startapova, time i klijenata SVB. Računa se da je banka uspela da privuče blizu polovine svih kompanija ovog tipa u Kaliforniji.
Vrednost imovine kompanije je dostigla čak 209 milardi, dok je visina depozita sa 54 milijarde krajem 2021. godine dostigla čak 175 milijardi početkom marta meseca. Izlgedalo je bajkoliko, vrednost akcije SVB je sa 135 dolara krajem 2021. skočila na 760 dolara krajem 2022.godine.
Kako plasirati novac
Međutim, nije bilo lako plasirati povereni novac. Banka je odlučila da nastavi dugogodišnju praksu kupovine dugoročnih obveznica, pre svega države SAD. U njih je uložla čak 91,2 milijarde dolara, a više od polovine bile su na rok duži i od deset godina. Zanimljivo je da je samo 12 miljardi bilo uloženo u kredite, a praktično nije bilo prihoda od niza tradicionalnih poslova kao što su izdavanje kartica ili odobravanje stambenih kredita.
Dugoročne hartije su pouzdana ulaganja, ali sa niskim prinosima pogotovo u vreme jeftinog novca koje je započelo još pre desetak i više godina. Cena takvih hartija je bila relativno visoka, počela je da pada sa promenom monetarne politike SAD. Tako je portfelj obveznica plaćen 91,2 na berzi pao na tek 77 milijardi dolara. Popriličan gubitak, a startapovi su u međuvremenu počeli da češće uzimaju od depozita položenog banci.
Vreme trenutne komunikacije
Razlog promene ponašanja je umanjena količina novca na tržištu usled nove monetarne politike i rasta bazične kamatne stope sa 0,25 na 4,75 odsto. Umesto na novac "venture fond"-ova, startapovi počinju da se mnogo više oslanjaju na položene depozite u bankama, koji im, zapravo, i služe kao neka vrsta pologa za "crne dane". Međutim, banci je gotovo jedini prihod kamata od dugoročnih obveznica, a valja vraćati poverene depozite.
Počinje da se primećuje koliko nedostaju prihodi od drugih bankarskih delatnosti. Prinuđena je da prodaje obveznice i na njima gubi 1,8 milijardi. Prilično neoprezno vrh banke obaveštava klijente da će pokušati da privuče nov kapital kako bi nadoknadila gubitak. Iskusni berzanski igrači uočavaju da je portfelj obveznica u minusu skoro 13 milijardi dolara, glas se bukvalno za tren putem Tvitera proširio među depozitarima. Počelo je vratolomno, prilično panično, podizanje depozita, čak 40 milijardi za samo jedan dan. Upravo je digitalizacija omogućila hitro širenje panike, danas se novac podiže od kuće, klikom na dugme mobilnog telefona.
Prioritet u interesu moćnih
Nema banke koja može da izdrži takav nalet uspaničenih štediša. Država je reagovala hitro i neubičajeno. Nije dala novac banci, kao što se događalo u krizi 2008. godine. Odlučila je samo da jemstvo proširi i na depozite veće od 250.000 dolara, a kakvih je u ovoj bogataškoj banci bilo čak 97 odsto. Zanimljivo je da su uspaničeni depozitari tražili upravo takvu reakciju. Očito, U Vašingtonu se sa posebnom pažnjom odnose prema interesima bogatih, dominantnih i među vlasnicima i menadžerima, pa i zaposlenicima, digitalnih kompanija i startapova.
Kao što je u prethodnoj bankarskoj krizi besplatnom pozajmicom spasavala bogate akcionare banaka, ovoga puta je uslišila molbu bogatih depozitara i državno jemstvo na polozima proširila na sve depozite, bez obzira na visinu, u bankama kojima je zapretilo širenje depozitarske panike. Takvih je u SAD oko 300 i biće potrebno blizu 900 milijardi dolara kako bi se isplatili depozitari. Taj novac je već odštampan.
Mada je za depozitare epilog praktično milionski poklon, za obične građane je sumoran. Država je iz budžeta, dakle novcem svih poreskih obveznika, isplatila depozitare koji su novac poverili banci sa izrazito rizičnim modelom poslovanja. Pri tome, novac nije planiran u budžetu, već je naštampan. Time je FED u vreme kada diže kamatnu stopu kako bi nekako ublažio razmahali rast cena, učinio i potez u suprotnom smeru - ubacio je novac iz primarne emisije. Očito, interes bogatih je prioritet, čak i kada za posledicu ima iritiranje aždaje zvane inflacija.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
1
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
6
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
14
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
EPS: Netačne informacije o visokim platama članova Nadzornog odbora, nemaju veze s realnošću
18.04.2024.•
7
Elektroprivreda Srbije (EPS) demantovala je danas informaciju o visokim zaradama članova Nadzornog odbora (NO) objavljene u medijima.
Sindikat EPS-a: Plate članova Nadzornog odbora 20.000 evra
18.04.2024.•
21
Članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) dobijaju mesečnu nadoknadu od po 20.000 evra.
Gas od 1. maja za privredu jeftiniji oko 15 odsto
18.04.2024.•
4
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je danas da od 1. maja nema više subvencionisane cene gasa, kao i da će gas za privredu pojeftiniti za oko 15 odsto.
U Nemačkoj se gotovina sve češće podiže drugačije - na kasi
17.04.2024.•
3
Podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj.
Ne gubite mušterije jer primate samo gotovinu
16.04.2024.•
0
U okviru POS karavana, više od 1000 preduzetnika iz Novog Sada ima priliku da se informiše o svim benefitima bezgotovinskog plaćanja.
Očekuje se reakcija tržišta nafte nakon napada Irana na Izrael: Kako to može da utiče na Srbiju?
16.04.2024.•
25
Posle napada Irana na Izrael nije bilo reakcija na berzama nafte, ali će se to svakako dogoditi.
Raspisan javni poziv za subvencije za priplodna grla
15.04.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za subvencije za kvalitetna priplodna grla, koji će biti otvoren do 15. maja.
"Tesla" otpušta više od deset odsto radnika
15.04.2024.•
3
Kompanija "Tesla" otpustiće više od 10 odsto zaposlenih koji rade na proizvodnji električnih automobila.
Digital Day 2024: Oblikujte budućnost veštačke inteligencije
15.04.2024.•
0
Konferencija "Digital Day 2024" održaće se 21. maja u Domu omladine Beograda.
Da li je inflacija zaista pobeđena?
14.04.2024.•
7
Međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je pad i u martu je došla do pet odsto, nakon 5,6 odsto u februaru.
Globalni rast će ove godine verovatno usporiti
14.04.2024.•
0
Globalni rast će verovatno usporiti ove godine, pokazuju prognoze vodećih svetskih banaka koje su u 2024. najavile smanjenje kamata, javlja Rojters.
U 39 zemalja sveta prošle godine proizvedeno 93 miliona vozila, najviše u Kini
14.04.2024.•
0
U svetu je prošle godine, u 39 zemalja, proizvedeno 93,54 miliona automobila i lakih komercijalnih vozila, a najveći svetski proizvođač bila je Kina sa 30,16 miliona vozila.
Zimbabve uveo novu nacionalnu valutu - "zlatni" dolar
14.04.2024.•
5
Guverner centralne banke Zimbabvea naveo je da ga brine kako bi porast kursa nove valute te zemlje u odnosu na dolar mogla da podstakne deflaciju.
Objavljen prvi tender za projekat "Expo 2027"
13.04.2024.•
5
Prvi tender za projekat EXPO 2027, za stambeni kompleks u blizini budućeg Nacionalnog stadiona, objavljen je u petak na Portalu javnih nabavki.
Šta kad nemačke firme izrabljuju zaposlene u Srbiji, a naš sistem ne štiti radnike?
13.04.2024.•
31
Radnici u Srbiji koje su zaposlene u firmama koje posluju ili su u vlasništvu nemačkih kompanija, u Srbiji često nemaju kome da se žale na uslove rada.
Biznis priče okupile 1.500 preduzetnika, najavljena konferencija za 2025. godinu
13.04.2024.•
0
Ovogodišnja konferencija "Biznis priče" održana je 3. i 4. aprila u Master hali Novosadskog sajma, zbog koje se na jednom mestu okupilo 1500 preduzetnika.
Smanjene devizne rezerve NBS
12.04.2024.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.
Komentari 5
Miki
predrag
Na zemlji ko zna kakve bahanalije.
A od nas se stedi, neke reforme, duze radno vreme (nastavak od kuce), na odmor se ne ide, dodaju ti jos poslova ..veci porezi, cene..
Sve da bi bogati bili jos bogatiji. Posle ulazu u viruse, gmo-ljude i biljke, robote za zemene radnike ..
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar