Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti

Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
Foto: Screenshot (Youtube/Washington post)
U dugom intervjuu s podkasterom Dvarkešom Patelom, u kojem je učestvovao i suosnivač i predsednik kompanije Stripe Džon Kolison, Maska su pitali zašto je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodio Odeljenje za efikasnost vlade (DOGE), ako već veruje da će tehnologija snažno podstaći rast BDP-a i olakšati otplatu duga.
 
Mask je odgovorio da ga prvenstveno brinu rasipanje i prevare, iako su brojni izveštaji pokazali da su među masovnim rezovima zaposlenih bili i ključni ljudi koje je vlada kasnije morala ponovo da zaposli.
"Bez veštačke inteligencije i robotike, mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila neverovatnom brzinom", dodao je Mask. 
 
Rekao je da samo kamate na američki dug od 38,5 trilijardi dolara iznose oko milijardu dolara godišnje, čime već premašuje budžet američke vojske.
Osvrćući se na svoj rad u DOGE-u, Mask je rekao da je želeo da uspori, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju SAD-a i kupi vreme dok veštačka inteligencija i robotika ne podstaknu privredni rast.
 
"To je jedino što može rešiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000 odsto bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez veštačke inteligencije i robota. Ništa drugo neće rešiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo AI i robote kako ne bismo bankrotirali pre toga", zaključio je Mask, prenosi Index.hr.
 
Upozorio je, međutim, da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, podstaknut tim tehnologijama, verovatno doveo do snažne deflacije. 
 
"To se čini verovatnim jer jednostavno nećete moći da povećavate novčanu masu jednako brzo kao što raste količina proizvedene robe i usluga", dodao je Mask.
 
Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku olakšala situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovo doveo do snažnog rasta troškova kamata.
 
Sjedinjene Američke Države ipak imaju određene ugrađene prednosti jer dolar i dalje služi kao svetska rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućuje zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće.
Mogućnost da SAD izdaje dug u sopstvenoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke za otkup obveznica, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.
 
Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet (Committee for a Responsible Federal Budget) upozorio je prošlog meseca da se SAD nalazi na putanji koja bi mogla izazvati čak šest različitih vrsta fiskalnih kriza.
 
Iako je, kako navode, nemoguće predvideti kada bi do sloma moglo doći, "neki oblik krize gotovo je neizbežan" ako se smer fiskalne politike ne promeni, poručili su iz odbora.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Драган

    10.02.2026 08:24
    В ештачки човек се узда у вештачке ствари. А та имаперија зла, рак рана човечанства, и треба да пропадне
  • Паја

    10.02.2026 08:23
    И то све случајно производе његове компаније.
  • T

    10.02.2026 08:23
    Jedna mala ispravka, nije milijardi nego bilijardi(triliona, nazovite ga kako hocete) tj ovo sto ste napisali 38.5 milijardi x 1000.
    Dug od 40 milijardi ima Srbija

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.

Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan

Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.

Evropska centralna banka ne menja kamate

Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.