Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Foto: Pixabay
Početak primene SEPA sistema u Srbiji trebalo bi da omogući lakše, brže i jeftinije transakcije građanima.
Kako Srbija nije članica Evropske unije, to građanima otežava brojne stvari, a među njima i transfere novca sa tim državama.
Međutim, od maja prošle godine Srbija je postala deo SEPA (Single Euro Payments Area) sistema, a u maju ove godine on bi trebalo zvanično da počne da se primenjuje, piše Danas.
Dakle, SEPA je doslovno prevedeno jedinstveno područje plaćanja u evrima, što znači da se bezgotovinska plaćanja u evrima između zemalja članica obavljaju isto kao domaća plaćanja, odnosno brzo, standardizovano i jeftino.
Uvođenje ovog sistema građanima bi trebalo da olakša plaćanja ka inostranstvu. Ono što je još bitno naglasiti je da se SEPA sistem odnosi isključivo na evre, a ne na dinare.
Pored pogodnosti za građane, SEPA sistem trebalo bi da obezbedi i niže troškove poslovanja privredi.
Kako je najavljeno, ulazak u ovaj sistem odvijaće se fazno, a praktična primena očekuje se da počne u maju, kada banke u Srbiji budu spremne da učestvuju u SEPA šemama.
Iz Narodne banke Srbije (NBS) za Danas objašnjavaju da će pristupanjem banaka iz Srbije SEPA platnim šemama, građanima biti omogućena brža, jednostavnija i povoljnija plaćanja u evrima ka zemljama Evropske unije i regiona.
"Posebno značajan iskorak se očekuje u oblasti instant plaćanja, jer će, nakon povezivanja domaćeg sistema za instant plaćanja sa sistemom Evropske centralne banke (TIPS), građani imati isti kvalitet usluge kod prekograničnih plaćanja kakav već imaju u domaćem platnom prometu", objašnjavaju.
Takođe, kako dodaju, očekuje se smanjenje troškova međunarodnih transfera i novčanih doznaka, što je posebno važno imajući u vidu da gotovo 45 odsto doznaka u Srbiju dolazi iz država članica EU.
Za privredu, a naročito za mala, mikro i srednja preduzeća, SEPA donosi značajne koristi, naglašavaju iz NBS.
"Plaćanja sa poslovnim partnerima iz EU i regiona biće jednostavnija, brža i jeftinija, što direktno doprinosi unapređenju poslovanja i konkurentnosti", ističu.
Prema analizama Svetske banke, na koje se poziva NBS, troškovi bezgotovinskih prekograničnih transakcija u regionu Zapadnog Balkana trenutno su i do šest puta veći u odnosu na zemlje EU.
"Priključenje SEPA području i tehničko povezivanje sa platnom infrastrukturom EU doprineće značajnom smanjenju tih troškova, podsticanju ekonomske razmene i daljoj digitalizaciji plaćanja, što će imati i pozitivan efekat na smanjenje sive ekonomije", ukazuju oni.
Iz NBS pojašnjavaju i da građani neće imati dodatne obaveze, niti će biti potrebno bilo kakvo posebno podešavanje.
"SEPA plaćanja će se realizovati preko banaka, koje su odgovorne za tehničku i operativnu implementaciju SEPA standarda. Korisnici će, u okviru ponude svoje banke, moći da koriste SEPA usluge, dok će sve regulatorne, tehničke i bezbednosne zahteve ispunjavati banke", navode.
Bankarski savetnik Vladimir Vasić za Danas navodi da je SEPA za građane i privredu Srbije, pre svega, tehnička i troškovna reforma, a ne monetarna ili politička promena.
"Za građane, SEPA znači jeftinije, brže i predvidljivije plaćanje u evrima ka inostranstvu. Konkretno, transferi u evrima ka zemljama EU više se ne tretiraju kao međunarodna plaćanja, već kao domaća, provizije koje su ranije bile 10, 20 ili čak 40 evra, sada se svode na jedan do dva evra, često kao kod domaćeg prenosa. Takođe, novac koji je ranije putovao dva do pet radnih dana, sada se prenosi u roku od jednog dana, a u budućnosti i istog dana – postoji proizvod instant plaćanja i u milisekundi novac je tu", pojašnjava on.
Vasić navodi i praktičan primer.
"Ako građanin šalje 500 evra detetu koje studira u EU ili plaća uslugu u inostranstvu, razlika u trošku i brzini je značajna i dugoročno vrlo opipljiva", ističe ovaj sagovornik.
S druge strane, kako naglašava, za firme je SEPA još važnija vest.
"Za njih to znači niže transakcione troškove kod uvoza, izvoza i usluga, lakše upravljanje gotovinom i likvidnošću, brže fakturisanje i naplatu, kao i jednostavniju integraciju sa partnerima iz EU", pojašnjava Vasić.
Kako dodaje, za izvozno orijentisane firme - IT sektor, frilensere, logistiku, konsultantske i kreativne industrije, ovo je konkretno povećanje konkurentnosti, bez dodatnih subvencija ili administrativnih zahteva.
Vasić napominje da ovo nije zamena dinara evrom.
"SEPA nema nikakve veze sa zamenom dinara niti sa monetarnim suverenitetom Srbije. Dinar ostaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji. SEPA reguliše isključivo tehnički način prenosa evra između banaka, ne valutu u kojoj se plaća unutar Srbije", objašnjava on.
Kako dodaje, onaj ko prima platu u dinarima, nastavlja da je prima u dinarima. Ko plaća račune u dinarima, plaća ih kao i do sada.
"SEPA samo čini evro-transakcije sa inostranstvom jeftinijim i efikasnijim", poručuje Vasić.
Kako opisuje, SEPA je mali korak administrativno, ali veliki korak praktično.
"Građani štede novac i vreme, privreda dobija brzinu i konkurentnost, a finansijski sistem Srbije se dodatno usklađuje sa evropskim standardima bez gubitka kontrole nad sopstvenom valutom. Procena je da će ukupna godišnja ušteda građana i privrede biti između 50 i 60 miliona evra", zaključuje Vasić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
0
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
14
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Američke kompanije u januaru najavile više od 108.000 otkaza za radnike
08.02.2026.•
1
Američki poslodavci su u januaru najavili 108.435 otkaza, što je najgori januarski rezultat po broju najavljenih otpuštanja još od 2009. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće Čelindžer, Grej & Krismas.
Rio Tinto i Glenkor odustali da osnivanja najveće rudarske kompanije na svetu
08.02.2026.•
0
Kompanija Rio Tinto je odustala od pregovora o preuzimanju kompanije Glenkor, okončavajući višemesečne pregovore o spajanju koje bi preoblikovalo globalnu rudarsku industriju.
NIS broji gubitke: Da li će kompanija moći da se vrati na stare pozicije?
07.02.2026.•
12
Dok čeka novog većinskog vlasnika Naftna industrija Srbije prebrojava gubitke. Prošle godine manjak je bio 5,6 milijardi dinara, najviše zbog sankcija SAD-a koje su uvedene NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.
ChatGPT troši struju koliko i 35.000 domaćinstava
07.02.2026.•
0
Jedan upit ChatGPT-u putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje.
Gugl objavio: Ovo je bio prihod Jutjuba u 2025. godini
07.02.2026.•
2
Kompanija Gugl je saopštila da je Jutjub u 2025. godini ostvario prihod veći od 60 milijardi dolara i istakla da je stalni cilj povećanje broja pretplatnika.
RGZ: Skoro 2,3 miliona prijava za upis bespravnih objekata
07.02.2026.•
11
Skoro 2,3 miliona građana prijavilo se za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Narodna banka Srbije skratila menjačima rok za povraćaj efektivnog stranog novca bankama
06.02.2026.•
7
Narodna banka Srbije (NBS) produžila je danas važenje mere donete u decembru kojom se obezbeđuje povećana dostupnost efektivnog stranog novca ovlašćenim menjačima i javnom poštanskom operatoru.
EU i SAD najavile Memorandum o razumevanju o kritičnim sirovinama
06.02.2026.•
1
Evropska unija i SAD su se dogovorile da u narednih mesec dana potpišu Memorandum o razumevanju radi jačanja sigurnosti lanaca snabdevanja kritičnim mineralima.
Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan
06.02.2026.•
30
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.
"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama
06.02.2026.•
21
Kompanija Delez, koja je vlasnik brojnih prodavnica u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu (ICSID, Center for Setlements of Investments Disputes) zbog ograničenja marži u Srbiji.
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
24
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
16
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
14
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar