
Stanovnici Srbije su siromašni - decenija naprednjaka donela je malo
Aktuelna vlast voli da se hvali onim što postiže u pojedinim segmentima života, pogotovo kada je reč o zaradama zaposlenih.

Foto: 021.rs
Predsednik Vučić, uz asistenciju premijerke Brnabić i ministra Siniše Malog, gotovo svakodnevno ističe pojedine statističke parametre koji, po njemu, potvrđuju kako plate, time i porodični prihodi, u Srbiji rastu iz meseca u mesec.
Svakako je hvale vredan stalan rast zarada u Srbiji, te je prosečna zarada za maj iznosila 85.200, dok je minimalna zarada povećana na 42.000 dinara.
Međutim, veliko je pitanje validnosti argumentacije kojom predsednik i premijerka slikovito i na popularan način pokušavaju javnosti da predoče uspeh državne ekonomske politike. Prvi argument je da je prosečna zarada premašila 700 evra, dok je pre deset godina, kada su naprednjaci došli na vlast, jedva dostizala 375 evra.
Iskrivljena slika
Već prvi adut vlasti je sporan. Dovoljno je samo otići na odmor u Crnu Goru, BiH ili Hrvatsku i u tamošnjim samoposlugama kupiti litar ulja neke od srpskih marki. Dakle, onih koji se proizvode u Zrenjaninu, Vrbasu ili Šidu.
Ovdašnja domačica u radnjama po Srbiji plaća oko 190 dinara, otprilike 1,63 evra i biće iznenađena kada na letovanju istu tu flašu plati između 1,05 u većim do 1,10 evra u turističkim mestima. Primetno je jeftinija, premda bi "zdrava logika" domaćice govorila kako bi morala da bude skuplja najmanje za iznos troškova transporta.
Vic je naravno u kursu dinara. Narodna banka Srbije uporno ga drži bezmalo fiksiranim na 117,5 dinara za evro. No, kada dinarsku cenu ulja u našim prodavnicama (190) podelimo sa deviznom cenom na inotržištu (1,05) dobijamo da evrovaluta vredi čak 180 dinara.
Računica obara i tvrdnje da u nas prosečna plata premašuje 700 evra, naravno i niz drugih zasnovanih na precenjenoj domaćoj moneti. Kada naše ekonomske parametre prikažemo u evrovaluti po tržišnom kursu, iznosiće oko 470 evra - bitno manje i, s obzirom na to da je prošla čitava decenija, ne deluje kao prevelik skok od nekadašnjih 375 evra.
Naprednjačka decenija
Realniji prstup zaradama nam govori da je rast standarda u Srbiji mnogo sporiji nego što bi se moglo zaključiti iz plata "evroiziranih" po zvaničnom kursu dinara. Problem nije samo u mnogo sporijem od prikazivanog rasta plata. Realnije vrednovanje zarada pokazuje i da je potrošnja u Srbiji mnogo niža nego što se ističe u nastupima državnih zvaničnika.
Prema podacima UNICEF-a, 2011. godine potrošnja prosečnog građanina u Srbiji je iznosila 44 odsto potrošnje prosečnog Evropljanina, koliko je iznosila i potrošnja u Bugarskoj, dok je u Rumuniji bila veća za četiri procentna poena.
Nakon pune decenije, prosečni Srbin troši 49 odsto potrošnje prosečnog stanovnika EU. U Bugarskoj, pak, potrošnja je dostigla 56 evra, dok je Rumunija uzletela na čak 73 odsto potrošnje običnog žitelja Unije.
Socijalna isključenost
Sve uočljiviji momenat je raslojavanje stanovništva. Nakon poslednje krize izazvane naglim rastom cena hrane i energenata, u Srbiji je procenat onih koji su u apsolutnom siromaštvu, dakle sa primanjima ispod 12.695 dinara mesečno, 10,3 odsto, odnosno oko 700.000 ljudi, dok je 27 odsto u riziku od apsolutnog siromaštva, što znači da egzistencijalne potrebe ne može da zadovolji na način koji je minimalno poželjan za srpsko društvo.
Dakle, tu spadaju jednočlane porodice sa manje od 24.000 dinara, odnosno tročlane porodice sa manje od 43.600 dinara mesečno. Zbirno, blizu 2,6 miliona ljudi živi na dnu, svakodnevno strahujući da ne sklizne još niže i zapadne u socijalnu isključenost.
Skromna potrošnja, niske zarade i velika raširenost bede čine Srbiju jednom od najsiromašnijih zemalja Starog kontinenta. Što je još gore, zemlje koje su bile na nivou sličnom srpskom, kako pokazuju primeri susednih Bugara i Rumuna, napreduju uočljivo brže.
Istovremeno, u Srbiji je i više od 32.000 plata čija visina premašuje 250.000 dinara. Međutim, ne bi se moglo isticati, kao što čini vlast, da zarađuju preko 2.000 evra mesečno. Korektniji odnos prema kursu dinara bi i njihova primanja, iskazano u evropskoj valuti, bitno umanjio.
Unutar iste skupine
Podatak koji možda najviše zabrinjava je visoko apsolutno siromaštvo među decom. Do pre nekoliko godina se kretao između osam i devet odsto da bi posle još uvek aktuelne globalne krize dostigao 13,5 procenata dece uzrasta do 14 godina.
Na osnovu istraživanja UNICEF-a, oko 123.000 najmlađih u Srbiji u totalnom su siromaštvu, 28.000 više nego prethodne sezone. Njihova beda je tolika da bitno ograničava njhov razvoj, pravo pristupa zdravstvenoj zaštiti i sticanje obrazovanja.
Toliko su bespomoćni, bez pomoći koja bi im pružila šansu da promene svoj položaj, da nikada u životu ne nađu zaposlenje, pa dalje reprodukuju decu iste sudbine. Upravo to što se apsolutno siromaštvo decenijama obnavlja u istoj mikrosociološkoj zajednici i čini Srbiju zemljom visoke bede i sa gotovo 40 odsto stanovništva u strahu od teške sudbine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kalas: Evropska komisija predlaže carine na izraelsku robu
16.09.2025.•
0
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da Evropska komisija predlaže da se ponovo uvedu carine na izraelsku robu zbog rata u Gazi i kršenja prava na Zapadnoj obali.
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
2
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
2
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
0
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Na računima nemačkih banaka 4,2 milijarde evra koje ne pripadaju nikome
14.09.2025.•
2
Na računima nemačkih banaka nalazi se čak 4,2 milijarde evra koji nemaju vlasnika, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na zahtev Ministarstva obrazovanja i istraživanja Nemačke.
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
3
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
2
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Komentari 44
Aleksej
Neko
Miki Maus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar