
Stanovnici Srbije su siromašni - decenija naprednjaka donela je malo
Aktuelna vlast voli da se hvali onim što postiže u pojedinim segmentima života, pogotovo kada je reč o zaradama zaposlenih.

Foto: 021.rs
Predsednik Vučić, uz asistenciju premijerke Brnabić i ministra Siniše Malog, gotovo svakodnevno ističe pojedine statističke parametre koji, po njemu, potvrđuju kako plate, time i porodični prihodi, u Srbiji rastu iz meseca u mesec.
Svakako je hvale vredan stalan rast zarada u Srbiji, te je prosečna zarada za maj iznosila 85.200, dok je minimalna zarada povećana na 42.000 dinara.
Međutim, veliko je pitanje validnosti argumentacije kojom predsednik i premijerka slikovito i na popularan način pokušavaju javnosti da predoče uspeh državne ekonomske politike. Prvi argument je da je prosečna zarada premašila 700 evra, dok je pre deset godina, kada su naprednjaci došli na vlast, jedva dostizala 375 evra.
Iskrivljena slika
Već prvi adut vlasti je sporan. Dovoljno je samo otići na odmor u Crnu Goru, BiH ili Hrvatsku i u tamošnjim samoposlugama kupiti litar ulja neke od srpskih marki. Dakle, onih koji se proizvode u Zrenjaninu, Vrbasu ili Šidu.
Ovdašnja domačica u radnjama po Srbiji plaća oko 190 dinara, otprilike 1,63 evra i biće iznenađena kada na letovanju istu tu flašu plati između 1,05 u većim do 1,10 evra u turističkim mestima. Primetno je jeftinija, premda bi "zdrava logika" domaćice govorila kako bi morala da bude skuplja najmanje za iznos troškova transporta.
Vic je naravno u kursu dinara. Narodna banka Srbije uporno ga drži bezmalo fiksiranim na 117,5 dinara za evro. No, kada dinarsku cenu ulja u našim prodavnicama (190) podelimo sa deviznom cenom na inotržištu (1,05) dobijamo da evrovaluta vredi čak 180 dinara.
Računica obara i tvrdnje da u nas prosečna plata premašuje 700 evra, naravno i niz drugih zasnovanih na precenjenoj domaćoj moneti. Kada naše ekonomske parametre prikažemo u evrovaluti po tržišnom kursu, iznosiće oko 470 evra - bitno manje i, s obzirom na to da je prošla čitava decenija, ne deluje kao prevelik skok od nekadašnjih 375 evra.
Naprednjačka decenija
Realniji prstup zaradama nam govori da je rast standarda u Srbiji mnogo sporiji nego što bi se moglo zaključiti iz plata "evroiziranih" po zvaničnom kursu dinara. Problem nije samo u mnogo sporijem od prikazivanog rasta plata. Realnije vrednovanje zarada pokazuje i da je potrošnja u Srbiji mnogo niža nego što se ističe u nastupima državnih zvaničnika.
Prema podacima UNICEF-a, 2011. godine potrošnja prosečnog građanina u Srbiji je iznosila 44 odsto potrošnje prosečnog Evropljanina, koliko je iznosila i potrošnja u Bugarskoj, dok je u Rumuniji bila veća za četiri procentna poena.
Nakon pune decenije, prosečni Srbin troši 49 odsto potrošnje prosečnog stanovnika EU. U Bugarskoj, pak, potrošnja je dostigla 56 evra, dok je Rumunija uzletela na čak 73 odsto potrošnje običnog žitelja Unije.
Socijalna isključenost
Sve uočljiviji momenat je raslojavanje stanovništva. Nakon poslednje krize izazvane naglim rastom cena hrane i energenata, u Srbiji je procenat onih koji su u apsolutnom siromaštvu, dakle sa primanjima ispod 12.695 dinara mesečno, 10,3 odsto, odnosno oko 700.000 ljudi, dok je 27 odsto u riziku od apsolutnog siromaštva, što znači da egzistencijalne potrebe ne može da zadovolji na način koji je minimalno poželjan za srpsko društvo.
Dakle, tu spadaju jednočlane porodice sa manje od 24.000 dinara, odnosno tročlane porodice sa manje od 43.600 dinara mesečno. Zbirno, blizu 2,6 miliona ljudi živi na dnu, svakodnevno strahujući da ne sklizne još niže i zapadne u socijalnu isključenost.
Skromna potrošnja, niske zarade i velika raširenost bede čine Srbiju jednom od najsiromašnijih zemalja Starog kontinenta. Što je još gore, zemlje koje su bile na nivou sličnom srpskom, kako pokazuju primeri susednih Bugara i Rumuna, napreduju uočljivo brže.
Istovremeno, u Srbiji je i više od 32.000 plata čija visina premašuje 250.000 dinara. Međutim, ne bi se moglo isticati, kao što čini vlast, da zarađuju preko 2.000 evra mesečno. Korektniji odnos prema kursu dinara bi i njihova primanja, iskazano u evropskoj valuti, bitno umanjio.
Unutar iste skupine
Podatak koji možda najviše zabrinjava je visoko apsolutno siromaštvo među decom. Do pre nekoliko godina se kretao između osam i devet odsto da bi posle još uvek aktuelne globalne krize dostigao 13,5 procenata dece uzrasta do 14 godina.
Na osnovu istraživanja UNICEF-a, oko 123.000 najmlađih u Srbiji u totalnom su siromaštvu, 28.000 više nego prethodne sezone. Njihova beda je tolika da bitno ograničava njhov razvoj, pravo pristupa zdravstvenoj zaštiti i sticanje obrazovanja.
Toliko su bespomoćni, bez pomoći koja bi im pružila šansu da promene svoj položaj, da nikada u životu ne nađu zaposlenje, pa dalje reprodukuju decu iste sudbine. Upravo to što se apsolutno siromaštvo decenijama obnavlja u istoj mikrosociološkoj zajednici i čini Srbiju zemljom visoke bede i sa gotovo 40 odsto stanovništva u strahu od teške sudbine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene goriva ograničene na još šest meseci
19.07.2025.•
0
Vlada Srbije donela je novu uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata.
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Komentari 44
Aleksej
Neko
Miki Maus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar