Stanovnici Srbije su siromašni - decenija naprednjaka donela je malo
Aktuelna vlast voli da se hvali onim što postiže u pojedinim segmentima života, pogotovo kada je reč o zaradama zaposlenih.
Foto: 021.rs
Predsednik Vučić, uz asistenciju premijerke Brnabić i ministra Siniše Malog, gotovo svakodnevno ističe pojedine statističke parametre koji, po njemu, potvrđuju kako plate, time i porodični prihodi, u Srbiji rastu iz meseca u mesec.
Svakako je hvale vredan stalan rast zarada u Srbiji, te je prosečna zarada za maj iznosila 85.200, dok je minimalna zarada povećana na 42.000 dinara.
Međutim, veliko je pitanje validnosti argumentacije kojom predsednik i premijerka slikovito i na popularan način pokušavaju javnosti da predoče uspeh državne ekonomske politike. Prvi argument je da je prosečna zarada premašila 700 evra, dok je pre deset godina, kada su naprednjaci došli na vlast, jedva dostizala 375 evra.
Iskrivljena slika
Već prvi adut vlasti je sporan. Dovoljno je samo otići na odmor u Crnu Goru, BiH ili Hrvatsku i u tamošnjim samoposlugama kupiti litar ulja neke od srpskih marki. Dakle, onih koji se proizvode u Zrenjaninu, Vrbasu ili Šidu.
Ovdašnja domačica u radnjama po Srbiji plaća oko 190 dinara, otprilike 1,63 evra i biće iznenađena kada na letovanju istu tu flašu plati između 1,05 u većim do 1,10 evra u turističkim mestima. Primetno je jeftinija, premda bi "zdrava logika" domaćice govorila kako bi morala da bude skuplja najmanje za iznos troškova transporta.
Vic je naravno u kursu dinara. Narodna banka Srbije uporno ga drži bezmalo fiksiranim na 117,5 dinara za evro. No, kada dinarsku cenu ulja u našim prodavnicama (190) podelimo sa deviznom cenom na inotržištu (1,05) dobijamo da evrovaluta vredi čak 180 dinara.
Računica obara i tvrdnje da u nas prosečna plata premašuje 700 evra, naravno i niz drugih zasnovanih na precenjenoj domaćoj moneti. Kada naše ekonomske parametre prikažemo u evrovaluti po tržišnom kursu, iznosiće oko 470 evra - bitno manje i, s obzirom na to da je prošla čitava decenija, ne deluje kao prevelik skok od nekadašnjih 375 evra.
Naprednjačka decenija
Realniji prstup zaradama nam govori da je rast standarda u Srbiji mnogo sporiji nego što bi se moglo zaključiti iz plata "evroiziranih" po zvaničnom kursu dinara. Problem nije samo u mnogo sporijem od prikazivanog rasta plata. Realnije vrednovanje zarada pokazuje i da je potrošnja u Srbiji mnogo niža nego što se ističe u nastupima državnih zvaničnika.
Prema podacima UNICEF-a, 2011. godine potrošnja prosečnog građanina u Srbiji je iznosila 44 odsto potrošnje prosečnog Evropljanina, koliko je iznosila i potrošnja u Bugarskoj, dok je u Rumuniji bila veća za četiri procentna poena.
Nakon pune decenije, prosečni Srbin troši 49 odsto potrošnje prosečnog stanovnika EU. U Bugarskoj, pak, potrošnja je dostigla 56 evra, dok je Rumunija uzletela na čak 73 odsto potrošnje običnog žitelja Unije.
Socijalna isključenost
Sve uočljiviji momenat je raslojavanje stanovništva. Nakon poslednje krize izazvane naglim rastom cena hrane i energenata, u Srbiji je procenat onih koji su u apsolutnom siromaštvu, dakle sa primanjima ispod 12.695 dinara mesečno, 10,3 odsto, odnosno oko 700.000 ljudi, dok je 27 odsto u riziku od apsolutnog siromaštva, što znači da egzistencijalne potrebe ne može da zadovolji na način koji je minimalno poželjan za srpsko društvo.
Dakle, tu spadaju jednočlane porodice sa manje od 24.000 dinara, odnosno tročlane porodice sa manje od 43.600 dinara mesečno. Zbirno, blizu 2,6 miliona ljudi živi na dnu, svakodnevno strahujući da ne sklizne još niže i zapadne u socijalnu isključenost.
Skromna potrošnja, niske zarade i velika raširenost bede čine Srbiju jednom od najsiromašnijih zemalja Starog kontinenta. Što je još gore, zemlje koje su bile na nivou sličnom srpskom, kako pokazuju primeri susednih Bugara i Rumuna, napreduju uočljivo brže.
Istovremeno, u Srbiji je i više od 32.000 plata čija visina premašuje 250.000 dinara. Međutim, ne bi se moglo isticati, kao što čini vlast, da zarađuju preko 2.000 evra mesečno. Korektniji odnos prema kursu dinara bi i njihova primanja, iskazano u evropskoj valuti, bitno umanjio.
Unutar iste skupine
Podatak koji možda najviše zabrinjava je visoko apsolutno siromaštvo među decom. Do pre nekoliko godina se kretao između osam i devet odsto da bi posle još uvek aktuelne globalne krize dostigao 13,5 procenata dece uzrasta do 14 godina.
Na osnovu istraživanja UNICEF-a, oko 123.000 najmlađih u Srbiji u totalnom su siromaštvu, 28.000 više nego prethodne sezone. Njihova beda je tolika da bitno ograničava njhov razvoj, pravo pristupa zdravstvenoj zaštiti i sticanje obrazovanja.
Toliko su bespomoćni, bez pomoći koja bi im pružila šansu da promene svoj položaj, da nikada u životu ne nađu zaposlenje, pa dalje reprodukuju decu iste sudbine. Upravo to što se apsolutno siromaštvo decenijama obnavlja u istoj mikrosociološkoj zajednici i čini Srbiju zemljom visoke bede i sa gotovo 40 odsto stanovništva u strahu od teške sudbine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministar poljoprivrede: Država neće dozvoliti prekomeran uvoz malina
19.02.2026.•
0
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je da država razume koliko veliki značaj malinarstvo ima za izvoz, prihode poljoprivrednih gazdinstava i za razvoj sela u Srbiji.
Srbija trenutno ima 53,3 tone zlata u rezervama
19.02.2026.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da Srbija trenutno poseduje u rezervama više od 53,3 tone zlata.
Potoci prosutog mleka ubrzavaju odumiranje srpskog sela
18.02.2026.•
16
Srbija se suočava sa tišim, ali opasnijim egzodusom od onog migratornog - nestankom mlečnog govedarstva koji direktno ugrožava prehrambeni suverenitet zemlje.
NALED: Privredni rast Srbije u 2025. godini usporen
18.02.2026.•
1
U Srbiji je u 2025. godini bruto domaći proizvod (BDP) porastao za dva odsto, što je ispod ranijih projekcija, te označava usporavanje privrednog rasta.
Tender za naftovod od Novog Sada do Mađarske produžen do 26. februara
18.02.2026.•
5
Tender za izgradnju naftovoda između Mađarske i Srbije produžen je do 26. februara.
"Skok u budućnost" kao konkretan plan ne postoji, ali ga građani Srbije poprilično plaćaju
18.02.2026.•
17
Građani Srbije plaćaju 14 do 18 milijardi evra na nešto što postoji samo kao naziv - "Skok u budućnost".
EU pokreće istragu protiv Šeina zbog prodaje spornih proizvoda i "zavisničkog dizajna" platforme
17.02.2026.•
1
Evropska unija pokrenuće zvaničnu istragu protiv kineskog internet-trgovca Šein zbog sumnje na višestruka kršenja evropskih zakona, uključujući prodaju seksualnih lutaka koje liče na decu i oružja.
Ministar Glamočić se sastaje sa poljoprivrednicima: Dogovor o svemu što je realno
17.02.2026.•
7
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić sastaće se u 13 časova sa poljoprivrednicima koji protestuju.
Đedović Handanović: Očekujem do kraja nedelje odgovor na zahtev za produženje licence NIS-u
17.02.2026.•
6
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović očekuje do kraja nedelje odgovor na zahtev za produženje licence NIS-u.
ByteDance obećava zaštitu autorskih prava na AI video alatu nakon pretnji Diznija
16.02.2026.•
1
Kineska tehnološka kompanija ByteDance saopštila je da će preduzeti korake kako bi sprečila neovlašćeno korišćenje autorskih prava na svom novom AI alatu za generisanje videa, nakon pretnji pravnim postupkom iz američke
Metla Group kupila Nišku pivaru
16.02.2026.•
3
Domaća kompanija Metla Group iz Leskovca zvanično je preuzela Nišku pivaru, čime je završen proces promene vlasničke strukture, saopštio je novi vlasnik.
EU do 2028. zabranjuje rusku naftu i gas: Koliko će to uticati na energetsku bezbednost Srbije?
16.02.2026.•
17
EU je na putu da do kraja 2027. godine u potpunosti ukine uvoz ruskog gasa i nafte, a većina zemalja članica ima izlaz na more i problem snabdevanjem gasom mogle bi da reše izgradnjom sopstvenih LNG terminala.
Hiljade poslodavaca u Nemačkoj odbile prošle godine da isplate minimalnu platu
15.02.2026.•
1
Hiljade poslodavaca u Nemačkoj odbile su da isplate minimalnu platu tokom 2025. godine.
Voće u Srbiji u 2025. bilo skuplje 68 odsto nego prethodne godine
15.02.2026.•
2
Najveći uticaj na rast cena u grupi proizvoda poljoprivrede i ribarstva u prošloj godini imalo je poskupljenje voća od 68,2 odsto i žita od 12,3 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Čekaju li nas nova poskupljenja: Uredba o ograničenju trgovačkih marži ističe 1. marta
15.02.2026.•
19
Iako uredba o ograničenim trgovačkim maržama ističe 1. marta, deo nabavnih cena je već odmrznut, a kompanija Delez najavila je tužbu protiv Srbije.
Evropska centralna banka proširuje pristup svom fondu za likvidnost u evrima
15.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da namerava da proširi pristup svom fondu za likvidnost u evrima, kako bi bio globalno dostupan u cilju jačanja jedinstvene evropske valute na međunarodnom planu.
Pošto prodaja e-automobila nije išla po planu: Stelantis ipak uvodi nova dizel vozila u Evropu
15.02.2026.•
15
Kompanija Stelantis ponovo uvodi dizel verzije najmanje sedam modela automobila i putničkih kombija širom Evrope, što predstavlja zaokret od ranije snažne orijentacije ka električnim vozilima (EV).
Srbija se zadužila za još 200 miliona evra: Svaki građanin "duguje" oko 6.000 evra
15.02.2026.•
29
Srbija se u četvrtak zadužila za još 200 miliona evra, za koliko je prodala petnaestogodišnje državne obveznice po stopi prinosa od pet odsto.
Na kraju prošle godine zabeležen porast broja građevinskih dozvola
14.02.2026.•
1
U Srbiji je u decembru prošle godine izdato 2.948 građevinskih dozvola, što je 10,8 odsto više u odnosu na isti mesec prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Odbor za poljoprivredu usvojio da 10 do 15 odsto mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu
13.02.2026.•
4
Parlamentarni Odbor za poljoprivredu usvojio je danas predloge da 10 do 15 odsto količine mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu i da država dotira 1,5 evra na bazi skladištenja.
Komentari 44
Aleksej
Neko
Miki Maus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar