Jovanović: Ulaganjem 12 milijardi evra neće porasti javne investicije u Srbiji

Najavljeno ulaganje od 12 milijardi evra u razne projekte u Srbiji neće doprineti da javne investicije budu veće nego što su bile proteklih godina, smatra Branimir Jovanović.

Jovanović je stručnjak za Zapadni Balkan u Bečkom institutu za međunarodne studije, a komentarisao je najavu predsednika Aleksandra Vučića da će Srbija u naredne tri godine uložiti 12 milijardi evra u razne projekte.

"Ulaganje od 12 milijardi evra nije ništa novo jer su javne investicije u Srbiji samo prošle godine iznosile oko pet milijardi evra, što za period od tri godine premašuje ono što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio pre nekoliko dana", rekao je Jovanović za Betu.

Vučić je najavio niz projekata koji će biti realizovani za tri godine u Surčinu, poput izgradnje paviljona za izložbu Ekspo 2027, Nacionalnog stadiona, sajamskih objekata, stambenog prostora, toplovoda i hladovoda.
 
Na drugim lokacijama predviđena je gradnja naselja za stručnjake i povratnike iz inostranstva, muzeja, infrastrukture, do velikih akvarijuma i panoramskih točkova.
 
On je rekao da će u najvećih 14 gradova, posle Beograda, biti izgrađeno, nešto više od 120 fasada po gradu, a u ostalim manjim gradovima 70 do 80 novih koje "neće biti samo okrečene, već će potpuno biti izmenjen izgled tih gradova".
 
"Najvažnije je da se shvati da slab ekonomski rast u Srbiji, u poslednjih nekoliko godina, ne dolazi od slabih državnih investicija, niti od slabih stranih ulaganja", rekao je Jovanović.
 
I javne i strane investicije u Srbiji su, prema njegovim rečima, bile oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u poslednjih nekoliko godina, što je možda i najviše u Evropi, ali je ekonomski rast uprkos tome bio samo oko dva odsto.
 
Smatra da je problem u tome što Srbija nema dovoljno domaćih privatnih investicija, domaća preduzeća su u teškoćama, posebno mala i srednja, a država ne čini skoro ništa da im pomogne.
 
"Postoji neka industrijska strategija na papiru, kao i strategija pametne specijalizacije, ali se ništa od toga ne sprovodi. Ne postoji ni prava inovaciona politika usmerena na domaća preduzeća", rekao je Jovanović.
 
Dodao je da sve mere o kojima vlast priča, uključujući i one koje je premijerka Ana Brnabić najavila, kao što je kampus posvećenom biološkim naukama i naučno-tehnološki parkovi, ponovo su pre svega namenjene stranim kompanijama.
 
"Ne može se ostvariti dugoročni, održivi i inkluzivni rast ako se zemlja osloni samo na strane investicije, a zaboravi domaće firme", rekao je.
Osim toga, kako kaže Jovanović, neke od stvari koje je Vučić najavio deluju pomalo zastrašujuće, kao na primer to da se za četiri godine neće prepoznati Beograd.
 
"Ne mogu da zamislim kakav bi skandal bio da predsednik Austrije izjavi nešto slično o Beču ili to da će menjati fasade zgrada. Tako nešto je radio premijer Severne Makedonije Nikola Gruevski u Skoplju, u sklopu njegovog monstruoznog projekta revidiranja istorije i antikvizacije države, kada je postavljao barokne stiroporne fasade u centru Skoplja, pa grad još ne može da se oporavi od tih obnova", rekao je Jovanović.
  • Brajan

    15.08.2023 19:47
    Hehe
    Za ovog jovanovića basna o kiselom grožđu je važna da pročita !
  • Računovođa

    13.08.2023 08:53
    "Ulaganje od 12 milijardi evra nije ništa novo jer su javne investicije u Srbiji ..."

    Za projekte vredne 5-6 milijardi evra. Ostatak ide podobnim firmama. Cela ta zabava je za kredite u iznosu od 17-18 milijardi evra koje će vraćati zatupljeni građani Srbije.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.