Odmotava se klupko zloupotreba subvencija u poljoprivredi: Pokrenuta kontrola zbog fiktivnih prijava
Posle informacije da je 20.000 poljoprivrednika lažiralo prijave za subvencije, resorno ministarstvo pokrenulo je kontrolu.
Foto: Pixabay
Poljoprivrednici se za subvencije koje su sa 6.000 dinara povećane na 18.000 dinara prijavljuju putem eAgrara, a digitalizacija tog postupka omogućila je i proveru prijava, piše Euronews Srbija.
Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković najavila je otpočinjanje kotrole, navodeći da su podaci, koji su do sada stigli, pokazali da je bilo mnogo više zloupotreba nego što se očekivalo.
"Prvi rezultati koje smo dobili nisu optimistični. Iskreno smo se svi nadali da će toga biti mnogo manje nego što jeste i sa sutrašnjim danom mi krećemo u teritorijalne kontrole, kako bi videli šta je to što su ljudi prijavili kroz eAgrar, a šta je snimak pokazao. Da vidimo gde su neslaganja", kazala je Tanasković Tanjugu.
Ona je pokazala knjigu gde se jasno vide neslaganja koja su uočena do sada.
"Ovde je svaki slučaj pojedinačno, i jasno se vidi šta je to što je prijavljeno u e-agraru, a šta je na snimku. Neretki su slučajevi da je prijavljena parcela da se obrađuje neka kultura, na primer pšenica, kukuruz, ili šta god, a da je na snimku na toj parceli šuma. Neretko je i da imamo objekat na toj parceli koji je nelegalno izgrađen, jer je to poljoprivredno zemljište", objasnila je Tanasković.
Prema njenim rečima, država je sada prvi put u mogućnosti da proveri podatke koje je pojedinac dao kada se registrovao u Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG).
Ona je naglasila i da se za poljoprivredu izdvaja veliki iznos u budžetu i tu zato mora do postoji kontrola, kako bi se ta sredstva koristila adekvatno.
"Kad dajete subvencije koje su sa nekih 6.000 porasle na 18.000 dinara u ovoj godini, a imate zahtev i da idu na 300 evra, vi morate da pojačate kontrolu i da tačno znate kome dajete, kao i za koju kulturu i koliko", naglasila je Tanasković.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je rekao da je za oko 500.000 hektara podneto lažnih zahteva za podsticaje, što bi oštetilo državnu kasu za oko 80 miliona evra.
Kazao je da je najmanje 20.000 ratara koji su podneli lažne prijave. Dodao je da je to tek početak u otkrivanju zloupotreba subvencija u poljoprivredi.
I poljoprivrednici i stručnjaci ne spore da ima zloupotreba i da ih treba sankcionisati, ali ukazuju i da takve slučaje prevara treba najpre preduprediti sistemskim rešenjima.
Kako dolazi do propusta
Mileta Slankamenac iz Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Mileta Slankamenac kaže za Euronews Srbija da poljoprivrednici podnose za subvencije izvod iz katastra kao merodovan da bi se parcela unela u registar poljoprivrednih gazdinstava.
"Taj podatak Republičkog geodetskog zavoda, odnosno izvod iz katastra je jedini validan podatak", navodi Slankamenac.
Prema informacijama da zloupotrebe postoje kod 20.000 gazdinstava, a Slankamenac je rekao da to znači da svako od tih gazdinstava ima 25 hektara u nekom prekršaju.
On je naveo i da ne može šuma da nikne za pola godine, te da je propust ako se katastru ne prijavi da se na nekom zemljištu sadi šuma, ali da misli da su pre problem zapuštene parcele.
Slankamenac kaže da je pitanje da li bi se sve ovo desilo da su subvencije ostale na 6.000 dinara i kako to nije kontrolisano do sada, navodeći da satelitski snimci postoje godinama.
Agroekonomista Milan Prostran kaže za Euronews Srbija da uvek postoji mogućnost zloupotrebe, neslaganje sa satelitskim snimkom i dokumentacijom koja je morala biti podneta za ostvarivanje tog prava, ali i navodi da podsticaji ne mogu da se dele na "časnu reč".
"Prvo, mora da postoji propis kojim se to pravo stiče, da bude do kraja jasan i morate da donesete validnu dokumentaciju koju će vam izdati državna institucija da vi zaista raspolažete tim poljoprivrednim zemljištem", rekao je Prostran.
On je naveo da ako se dokaže, zloupotreba trošenja državnih para je krivično delo.
Prostran kaže da propis kojim se stiče pravo na 18.000 dinara subvencija po hektaru poljoprivrednog zemljišta treba da bude do kraja jasan kao i to koja je dokumentacija je potrebna Ministarstvu poljoprivrede da to pravo i isplati. Dodao je i da se preko eAgrara podnosi dokumentacija.
"Morate nečim da dokumentujete, ne možete da pošaljete - ja sam Petar Petrović, imam 10 ili 50 hektara, i zasejao sam pšenicu i kukuruz jer se sad na satelitskom snimku vidi šta je zasejano, pa vide i šumu", dodaje Prostran.
"Marifetluka je bilo i ranije"
Slankamenac kaže da će eAgrar znači poboljšanje i za poljoprivrednike i institucije i omogućava lakši uvid i registraciju.
On je, međutim, naveo da je našao parcelu u državnoj svojini koja se vodi kao poljoprivredno zemljište u Gospođincima, a da je tamo rastinje.
"Zloupotrebe postoje kod zakupa zemljišta, vlasnici zemlje neće da daju ljudima ugovore da bi dobijali subvencije, to su ta fiktivna gazdinstva, mi na na taj problem ukazujemo već duže od godinu dana. Subvencije mora da dobija onaj ko se bavi proizvodnjom na toj parceli bez obzira na to ko je vlasnik. Mora sistemski da se to uradi, a ne da se krene od kazni. Ima zloupotreba i sa državnom zemljom", rekao je Slankamenac.
On kaže da se dešava da neko ko živi u gradu, a ima neku parcelu, prijavi fiktivno poljoprivredno gazdinstvo.
"Imali smo invaziju agrokartica sa povoljnijim sipanjem goriva gde je neko sa Voždovca imao nekih 50 ili 70 ari, pa prijavio gazdinstvo da bi sipao naftu za 175 dinara i to se znalo i to se i danas zna. Imali ste bum u Beogradu, odjednom se pojavilo 2.000 gazdinstva. Zloupotrebe postoje i to mora da se rešava, to pravi štetu poljoprivrednicima, a još više državi", rekao je Slankamenac.
I Prostran kaže da je i ranije bilo marifetluka po raznim osnovama kada su u pitanju subvencije, i da je to išlo do toga da je bilo i hapšenja ministra i ljudi iz Uprave za agrarna plaćanja.
"Bilo je slučajeva da se za isto gazdinstvo prijave dva brata ili otac i majka, tri prijave a odnose se na isto gazdinstvo. Na osnovu čega se sticalo pravo na subvencije kada su u pitanju subvencije po hektaru poljoprivredne površine, šta je moralo da se podnese kao dokaz i ko vam je taj dokaz dao, da li vam je dao državni organ, nije valjda da ste išli na neku časnu reč", rekao je Prostran.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
0
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
0
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
1
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
15
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
7
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Inspekcija Ministarstva poljoprivrede povukla 1,4 tone hrane iz prometa
27.04.2026.•
2
Inspektori Ministarstva poljoprivrede su u prvom kvartalu 2026. godine obavili 229 kontrola hrane u maloprodajnim objektima i tom prilikom iz prometa povukli gotovo 1,4 tone hrane.
Zbog zastoja pregovora SAD i Irana cene nafte rastu
27.04.2026.•
1
Cene nafte danas rastu, a rekordni rast američke berze se usporio pošto je tokom vikenda porasla neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u ratu SAD sa Iranom.
Novi sistem za plaćanje u evrima od maja: Šta donosi građanima?
27.04.2026.•
20
Ulazak Srbije u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) od 5. maja predstavlja važan korak ka finansijskoj integraciji sa EU, uz očekivanja da će prekogranična plaćanja postati brža, jednostavnija i jeftinija.
Organizacije civilnog društva pozivaju vlade Zapadnog Balkana da ne grade gasovode i gasne elektrane
27.04.2026.•
54
Vlade Zapadnog Balkana treba da odustanu od izgradnje gasovoda i elektrana na gas jer će time produbiti zavisnost od gasa, već da se okrenu obnovljivim izvorima energije, navodi 47 organizacija civilnog društva.
Očuvanje vrednosti kroz generacije: Tradicija i ekonomska sigurnost u savremenom dobu
27.04.2026.•
0
Kultura štednje i očuvanja kapitala duboko je ukorenjena u društvenim i ekonomskim tradicijama našeg regiona.
Komentari 62
Dusan
Dr mr
Aleksandar Veliki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar