Odmotava se klupko zloupotreba subvencija u poljoprivredi: Pokrenuta kontrola zbog fiktivnih prijava
Posle informacije da je 20.000 poljoprivrednika lažiralo prijave za subvencije, resorno ministarstvo pokrenulo je kontrolu.
Foto: Pixabay
Poljoprivrednici se za subvencije koje su sa 6.000 dinara povećane na 18.000 dinara prijavljuju putem eAgrara, a digitalizacija tog postupka omogućila je i proveru prijava, piše Euronews Srbija.
Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković najavila je otpočinjanje kotrole, navodeći da su podaci, koji su do sada stigli, pokazali da je bilo mnogo više zloupotreba nego što se očekivalo.
"Prvi rezultati koje smo dobili nisu optimistični. Iskreno smo se svi nadali da će toga biti mnogo manje nego što jeste i sa sutrašnjim danom mi krećemo u teritorijalne kontrole, kako bi videli šta je to što su ljudi prijavili kroz eAgrar, a šta je snimak pokazao. Da vidimo gde su neslaganja", kazala je Tanasković Tanjugu.
Ona je pokazala knjigu gde se jasno vide neslaganja koja su uočena do sada.
"Ovde je svaki slučaj pojedinačno, i jasno se vidi šta je to što je prijavljeno u e-agraru, a šta je na snimku. Neretki su slučajevi da je prijavljena parcela da se obrađuje neka kultura, na primer pšenica, kukuruz, ili šta god, a da je na snimku na toj parceli šuma. Neretko je i da imamo objekat na toj parceli koji je nelegalno izgrađen, jer je to poljoprivredno zemljište", objasnila je Tanasković.
Prema njenim rečima, država je sada prvi put u mogućnosti da proveri podatke koje je pojedinac dao kada se registrovao u Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG).
Ona je naglasila i da se za poljoprivredu izdvaja veliki iznos u budžetu i tu zato mora do postoji kontrola, kako bi se ta sredstva koristila adekvatno.
"Kad dajete subvencije koje su sa nekih 6.000 porasle na 18.000 dinara u ovoj godini, a imate zahtev i da idu na 300 evra, vi morate da pojačate kontrolu i da tačno znate kome dajete, kao i za koju kulturu i koliko", naglasila je Tanasković.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je rekao da je za oko 500.000 hektara podneto lažnih zahteva za podsticaje, što bi oštetilo državnu kasu za oko 80 miliona evra.
Kazao je da je najmanje 20.000 ratara koji su podneli lažne prijave. Dodao je da je to tek početak u otkrivanju zloupotreba subvencija u poljoprivredi.
I poljoprivrednici i stručnjaci ne spore da ima zloupotreba i da ih treba sankcionisati, ali ukazuju i da takve slučaje prevara treba najpre preduprediti sistemskim rešenjima.
Kako dolazi do propusta
Mileta Slankamenac iz Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Mileta Slankamenac kaže za Euronews Srbija da poljoprivrednici podnose za subvencije izvod iz katastra kao merodovan da bi se parcela unela u registar poljoprivrednih gazdinstava.
"Taj podatak Republičkog geodetskog zavoda, odnosno izvod iz katastra je jedini validan podatak", navodi Slankamenac.
Prema informacijama da zloupotrebe postoje kod 20.000 gazdinstava, a Slankamenac je rekao da to znači da svako od tih gazdinstava ima 25 hektara u nekom prekršaju.
On je naveo i da ne može šuma da nikne za pola godine, te da je propust ako se katastru ne prijavi da se na nekom zemljištu sadi šuma, ali da misli da su pre problem zapuštene parcele.
Slankamenac kaže da je pitanje da li bi se sve ovo desilo da su subvencije ostale na 6.000 dinara i kako to nije kontrolisano do sada, navodeći da satelitski snimci postoje godinama.
Agroekonomista Milan Prostran kaže za Euronews Srbija da uvek postoji mogućnost zloupotrebe, neslaganje sa satelitskim snimkom i dokumentacijom koja je morala biti podneta za ostvarivanje tog prava, ali i navodi da podsticaji ne mogu da se dele na "časnu reč".
"Prvo, mora da postoji propis kojim se to pravo stiče, da bude do kraja jasan i morate da donesete validnu dokumentaciju koju će vam izdati državna institucija da vi zaista raspolažete tim poljoprivrednim zemljištem", rekao je Prostran.
On je naveo da ako se dokaže, zloupotreba trošenja državnih para je krivično delo.
Prostran kaže da propis kojim se stiče pravo na 18.000 dinara subvencija po hektaru poljoprivrednog zemljišta treba da bude do kraja jasan kao i to koja je dokumentacija je potrebna Ministarstvu poljoprivrede da to pravo i isplati. Dodao je i da se preko eAgrara podnosi dokumentacija.
"Morate nečim da dokumentujete, ne možete da pošaljete - ja sam Petar Petrović, imam 10 ili 50 hektara, i zasejao sam pšenicu i kukuruz jer se sad na satelitskom snimku vidi šta je zasejano, pa vide i šumu", dodaje Prostran.
"Marifetluka je bilo i ranije"
Slankamenac kaže da će eAgrar znači poboljšanje i za poljoprivrednike i institucije i omogućava lakši uvid i registraciju.
On je, međutim, naveo da je našao parcelu u državnoj svojini koja se vodi kao poljoprivredno zemljište u Gospođincima, a da je tamo rastinje.
"Zloupotrebe postoje kod zakupa zemljišta, vlasnici zemlje neće da daju ljudima ugovore da bi dobijali subvencije, to su ta fiktivna gazdinstva, mi na na taj problem ukazujemo već duže od godinu dana. Subvencije mora da dobija onaj ko se bavi proizvodnjom na toj parceli bez obzira na to ko je vlasnik. Mora sistemski da se to uradi, a ne da se krene od kazni. Ima zloupotreba i sa državnom zemljom", rekao je Slankamenac.
On kaže da se dešava da neko ko živi u gradu, a ima neku parcelu, prijavi fiktivno poljoprivredno gazdinstvo.
"Imali smo invaziju agrokartica sa povoljnijim sipanjem goriva gde je neko sa Voždovca imao nekih 50 ili 70 ari, pa prijavio gazdinstvo da bi sipao naftu za 175 dinara i to se znalo i to se i danas zna. Imali ste bum u Beogradu, odjednom se pojavilo 2.000 gazdinstva. Zloupotrebe postoje i to mora da se rešava, to pravi štetu poljoprivrednicima, a još više državi", rekao je Slankamenac.
I Prostran kaže da je i ranije bilo marifetluka po raznim osnovama kada su u pitanju subvencije, i da je to išlo do toga da je bilo i hapšenja ministra i ljudi iz Uprave za agrarna plaćanja.
"Bilo je slučajeva da se za isto gazdinstvo prijave dva brata ili otac i majka, tri prijave a odnose se na isto gazdinstvo. Na osnovu čega se sticalo pravo na subvencije kada su u pitanju subvencije po hektaru poljoprivredne površine, šta je moralo da se podnese kao dokaz i ko vam je taj dokaz dao, da li vam je dao državni organ, nije valjda da ste išli na neku časnu reč", rekao je Prostran.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
2
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Komentari 62
Dusan
Dr mr
Aleksandar Veliki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar