Brnabić i drugi nadležni tvrde da Rio Tinto može da nas tuži za milijardu evra: Koliko je to realno?
Posle sastanka Aleksandra Vučića, predsednika Srbije sa predstavnicima kompanije Rio Tinto u Davosu, rudnik litijuma u okolini Loznice, poznat kao "projekat Jadar", ponovo je uzbunio duhove.
Sudeći prema izjavama predsednika i premijerke Ane Brnabić, u poslednja dva dana, da je pitanje kopanja litijuma za narednu vladu, da ovaj projekat nikada nije zaustavljen, već samo pauziran i da je velika razvojna šansa za Srbiju, deluje da je kopanje litijuma u dolini Jadra daleko od napuštenog projekta.
Osim toga, opet je potegnut ključni argument - šta ćemo ako nas tuži Rio Tinto i dobije odštetu koja se meri stotinama miliona ili čak milijardu evra.
Brnabić je podsetila da je Rio Tinto došao u Srbiju pre 2004. godine, kada su, kako tvrdi, zakoni o rudarstvu izmenjeni tako da kada neko ima istražna prava, automatski dobija i eksploataciona prava.
"Na osnovu toga, Rio Tinto danas može da tuži Srbiju", rekla je Brnabić, a direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević je dodao da bi, u slučaju međunarodnih arbitraža u slučaju raskida ugovora, to bio trošak od "bar pola milijarde za državu", kao i da postoje dve opcije "da se ugovor poništi ili da se produži".
Brnabić je istakla da ne postoji ugovor sa Rio Tintom, ali da je ova kompanija dobila "dozvole koje imaju snagu".
Ekonomista Božo Drašković smatra da pretnje odštetama samo služe da preplaše javnost.
"Ako direktor RZS kaže da je potencijalna odšteta pola milijarde evra, trebalo bi da kaže na osnovu kojih podataka je došao do tog iznosa. Ugovor sa Rio Tintom nije dostupan javnosti i mi ne znamo koje je obaveze preuzela država, a koje Rio Tinto. Pretnja tužbom je stvaranje straha kod javnosti kako bi se smanjio otpor eksploataciji litijuma. Država je dužna da prezentuje ugovore i sporazume, da se vidi šta je Brnabić dogovorila sa njima u Londonu, a šta je s njima u Davosu pričao Vučić. Ne znamo ko je kakve obaveze preuzeo, pa ne znamo ni da li je uopšte realna pretnja tužbom", napominje za Danas Drašković.
Advokat specijalizovan za rudarstvo Čedomir Kokanović ističe da je moguće tužiti državu, jer ne poštuje sopstvene zakone.
"Ima tu mnogo detalja, ali načelno moguće je tužiti i bez ugovora. Zapravo zakoni propisuju da kompanija podnosi zahteve i dobija dozvole. Faktički i ne postoji nikakav ugovor. Ipak, postoji ugovor između Srbije i Velike Britanije o podsticanju i zaštiti investicija, i taj ugovor se ranije spominjao u kontekstu tužbe. Ali ja ne mislim da će doći do bilo kakve tužbe Rio Tinta. Da su hteli, to bi već uradili poslednje dve godine", smatra Kokanović.
On ističe da je država pre dve godine napravila pravno nasilje kada je poništila prostorni plan.
"U zakonu ne postoji poništavanje prostornog plana, već se samo može novim zameniti stari. Ovo kako je urađeno je politička stvar, a verujem da je urađeno u nekakvom dogovoru sa Rio Tintom koji je shvatio da je bolje da sačeka godinu, dve nego deceniju, dve", napominje ovaj advokat.
On ističe i da će se za takav projekat naći prostora za dogovor sa bilo kojom političkom opcijom koja je na vlasti, kao što i jeste od 2001. godine.
"Mi imamo zakon, imamo ekološke procedure. Ako se prođu sve te procedure, zakonski nema osnova da se ne dodeli dozvola investitoru. A populizam i politika pred izbore kada je poništen prostorni plan nisu zakonski prihvatljivi", ističe Kokanović.
Drašković, koji ne krije da je protiv eksploatacije litijuma, ali i bilo čega ukoliko država nije većinski akcionar, ističe da su još u SFRJ obavljena istraživanja i da se zna gde šta ima.
"Nisu rudarske kompanije naslepo uzele da istražuju po Srbiji. Trebalo bi ispitati ko im je dao mape nalazišta u Srbiji. A kako se ova država odnosi prema prirodnom kapitalu pokazuje i to što smo sa NIS-om prodali i izvore nafte i gasa i geotermalne izvore kojim je upravljao NIS", ističe Drašković.
On je ukazao i da nakon što detaljnije utvrde potencijal nalazišta, rudarske kompanije lobiraju i "ulaze u dilove sa predstavnicima vlasti, a ti dogovori znaju biti i koruptivni".
"Imamo slučaj u Portugalu da se vodi proces protiv predstavnika vlade zbog kopanja litijuma. Postoji sumanja na korupciju i kod nas i to od prethodnih vlasti do ovih sadašnjih. Multinacionalne kompanije ne zanima ko je na vlasti, već samo da imaju dobre odnose jer imaju ekonomski interes. Imamo problem kompradorstva, gde lokalni moćnici prave dogovore sa multinacionalnim kompanijama koje maksimiziraju profit, a nauštrb zemlje u kojoj vladaju. Naravno za lične interese", zaključuje Drašković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
ECB: Troškovi uvođenja digitalnog evra iznosiće oko 1,3 milijarde evra
02.11.2025.•
0
Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.
Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU povećan za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu
02.11.2025.•
0
Evropska unija je iz Rusije uvezla u prvoj polovini ove godine tečni prirodni gas (LNG) u vrednosti od 4,5 milijardi evra.
Bela kuća objavila detalje američko-kineskog sporazuma o trgovini
02.11.2025.•
0
Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.
Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
02.11.2025.•
25
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
01.11.2025.•
1
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Izvoz ruskog gasa u Evropu preko Turskog toka dostigao rekord u oktobru
01.11.2025.•
2
Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda Turski tok dostigao je u oktobru rekordnih 1,68 milijardi kubnih metara.
Vlasnici pumpi u Srbiji o tome očekuju li vozače nova poskupljenja goriva
01.11.2025.•
11
Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Narodna banka Srbije od 1. decembra uvodi elektronske menice
31.10.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da će 1. decembra početi da radi Centralni registar elektronskih menica (CReM).
Nove cene goriva: Poskupeli i dizel i benzin
31.10.2025.•
14
Evrodizel i benzin poskupeli su u odnosu na prethodnu nedelju.
Nikolić: MMF ocenio da je srpska ekonomija i dalje veoma stabilna, snažna i otporna
31.10.2025.•
4
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da je ocena MMF-a nakon posete Srbiji veoma korektna.
Slovenija planira da "panda obveznicama" privuče kineske investitore
30.10.2025.•
5
Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.
Postignut sporazum Misije MMF-a sa vlastima Srbije
30.10.2025.•
3
Misija MMF-a saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
NBS: Štednja u Srbiji nastavlja da raste
30.10.2025.•
3
Narodna banka Srbije saopštila je da dinarska i devizna štednja u Srbiji nastavljaju da rastu i dostižu rekordne nivoe i tokom ove godine, uprkos pojačanim globalnim neizvesnostima.
Evropska centralna banka zadržala važeće kamatne stope
30.10.2025.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je važeće kamatne stope jer se inflacija u zoni evra vratila na oko ciljnih dva odsto, a privreda izgleda otporno, izjavila je danas predsednica te banke Kristin Lagard.
Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
30.10.2025.•
26
Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Vučić: Drago mi je za prodaju Lukoila u Srbiji, ali nama ostaje veći deo problema - NIS
30.10.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dobro što je ruska naftna kompanija Lukoil koja je pod sankcijama, a posluje i u Srbiji, dogovorila prodaju svoje imovine van Rusije.
NBS: Navodi da će centralnoj banci biti uvedene sankcije zbog Dina kartica - širenje panike
30.10.2025.•
6
Narodna banka Srbije saopštila je da je neosnovano širenje panike objava u medijima da su zbog plaćanja Dina karticom na pumpama NIS-a sankcije centralnoj banci "gotovo izvesne".
Poznato ko će kupiti Lukoil u Srbiji
30.10.2025.•
10
Kompanija Lukoil saopštila je da je s Gunvor grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu.
Frilenseri još danas imaju vremena da podnesu poresku prijavu - onda slede penali
30.10.2025.•
1
Frilenseri imaju rok do 30. oktobra da podnesu poreske prijave za treći kvartal u ovoj godini.
Najavljeno da Srbija dobija fabriku AI: Zašto baš naša zemlja i imamo li dovoljno stručnjaka?
30.10.2025.•
43
Dok se u Srbiji zatvaraju tradicionalne fabrike, najavljuje se otvaranje fabrike veštačke inteligencije.
Gde u EU je najskuplji i najjeftini gas, a gde struja?
30.10.2025.•
3
Cena gasa za domaćinstva u Evropskoj uniji u prvoj polovini ove godine pala je 8,1 odsto u odnosu na drugu polovinu 2024. godine.
Komentari 90
iguman
Pogodi ko je
VVV
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar