Brnabić i drugi nadležni tvrde da Rio Tinto može da nas tuži za milijardu evra: Koliko je to realno?
Posle sastanka Aleksandra Vučića, predsednika Srbije sa predstavnicima kompanije Rio Tinto u Davosu, rudnik litijuma u okolini Loznice, poznat kao "projekat Jadar", ponovo je uzbunio duhove.
Sudeći prema izjavama predsednika i premijerke Ane Brnabić, u poslednja dva dana, da je pitanje kopanja litijuma za narednu vladu, da ovaj projekat nikada nije zaustavljen, već samo pauziran i da je velika razvojna šansa za Srbiju, deluje da je kopanje litijuma u dolini Jadra daleko od napuštenog projekta.
Osim toga, opet je potegnut ključni argument - šta ćemo ako nas tuži Rio Tinto i dobije odštetu koja se meri stotinama miliona ili čak milijardu evra.
Brnabić je podsetila da je Rio Tinto došao u Srbiju pre 2004. godine, kada su, kako tvrdi, zakoni o rudarstvu izmenjeni tako da kada neko ima istražna prava, automatski dobija i eksploataciona prava.
"Na osnovu toga, Rio Tinto danas može da tuži Srbiju", rekla je Brnabić, a direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević je dodao da bi, u slučaju međunarodnih arbitraža u slučaju raskida ugovora, to bio trošak od "bar pola milijarde za državu", kao i da postoje dve opcije "da se ugovor poništi ili da se produži".
Brnabić je istakla da ne postoji ugovor sa Rio Tintom, ali da je ova kompanija dobila "dozvole koje imaju snagu".
Ekonomista Božo Drašković smatra da pretnje odštetama samo služe da preplaše javnost.
"Ako direktor RZS kaže da je potencijalna odšteta pola milijarde evra, trebalo bi da kaže na osnovu kojih podataka je došao do tog iznosa. Ugovor sa Rio Tintom nije dostupan javnosti i mi ne znamo koje je obaveze preuzela država, a koje Rio Tinto. Pretnja tužbom je stvaranje straha kod javnosti kako bi se smanjio otpor eksploataciji litijuma. Država je dužna da prezentuje ugovore i sporazume, da se vidi šta je Brnabić dogovorila sa njima u Londonu, a šta je s njima u Davosu pričao Vučić. Ne znamo ko je kakve obaveze preuzeo, pa ne znamo ni da li je uopšte realna pretnja tužbom", napominje za Danas Drašković.
Advokat specijalizovan za rudarstvo Čedomir Kokanović ističe da je moguće tužiti državu, jer ne poštuje sopstvene zakone.
"Ima tu mnogo detalja, ali načelno moguće je tužiti i bez ugovora. Zapravo zakoni propisuju da kompanija podnosi zahteve i dobija dozvole. Faktički i ne postoji nikakav ugovor. Ipak, postoji ugovor između Srbije i Velike Britanije o podsticanju i zaštiti investicija, i taj ugovor se ranije spominjao u kontekstu tužbe. Ali ja ne mislim da će doći do bilo kakve tužbe Rio Tinta. Da su hteli, to bi već uradili poslednje dve godine", smatra Kokanović.
On ističe da je država pre dve godine napravila pravno nasilje kada je poništila prostorni plan.
"U zakonu ne postoji poništavanje prostornog plana, već se samo može novim zameniti stari. Ovo kako je urađeno je politička stvar, a verujem da je urađeno u nekakvom dogovoru sa Rio Tintom koji je shvatio da je bolje da sačeka godinu, dve nego deceniju, dve", napominje ovaj advokat.
On ističe i da će se za takav projekat naći prostora za dogovor sa bilo kojom političkom opcijom koja je na vlasti, kao što i jeste od 2001. godine.
"Mi imamo zakon, imamo ekološke procedure. Ako se prođu sve te procedure, zakonski nema osnova da se ne dodeli dozvola investitoru. A populizam i politika pred izbore kada je poništen prostorni plan nisu zakonski prihvatljivi", ističe Kokanović.
Drašković, koji ne krije da je protiv eksploatacije litijuma, ali i bilo čega ukoliko država nije većinski akcionar, ističe da su još u SFRJ obavljena istraživanja i da se zna gde šta ima.
"Nisu rudarske kompanije naslepo uzele da istražuju po Srbiji. Trebalo bi ispitati ko im je dao mape nalazišta u Srbiji. A kako se ova država odnosi prema prirodnom kapitalu pokazuje i to što smo sa NIS-om prodali i izvore nafte i gasa i geotermalne izvore kojim je upravljao NIS", ističe Drašković.
On je ukazao i da nakon što detaljnije utvrde potencijal nalazišta, rudarske kompanije lobiraju i "ulaze u dilove sa predstavnicima vlasti, a ti dogovori znaju biti i koruptivni".
"Imamo slučaj u Portugalu da se vodi proces protiv predstavnika vlade zbog kopanja litijuma. Postoji sumanja na korupciju i kod nas i to od prethodnih vlasti do ovih sadašnjih. Multinacionalne kompanije ne zanima ko je na vlasti, već samo da imaju dobre odnose jer imaju ekonomski interes. Imamo problem kompradorstva, gde lokalni moćnici prave dogovore sa multinacionalnim kompanijama koje maksimiziraju profit, a nauštrb zemlje u kojoj vladaju. Naravno za lične interese", zaključuje Drašković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cena gasa u Evropi dostigle najviši nivo od decembra 2022. godine
20.10.2026.•
0
Evropske spot cene gasa premašile su 1.050 dolara za 1.000 kubnih metara tokom današnjeg trgovanja.
Bitkoin pao za 1,21 odsto na 72.640 evra, itirijum za 1,39 odsto na 2.130 evra
20.10.2026.•
0
Vrednost bitkoina je na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za 1,21 odsto na 72.641,32 evra.
AI bum podstiče inflaciju: Teret na građanima i manjim firmama
20.10.2026.•
0
Američke Federalne rezerve (FED) suočavaju se sa sve većim izazovom u suzbijanju inflacije, jer snažna ulaganja u veštačku inteligenciju podstiču potražnju i rast cena.
Višestruko uvećani troškovi pruge do Nacionalnog stadiona: "Neko svakom građaninu iz džepa izvukao pet evra"
20.10.2026.•
16
Izgradnja pruge od Zemun Polja do budućeg Nacionalnog stadiona u Surčinu mogla bi da košta najmanje 450 miliona evra, iako je prvobitna procenjena vrednost projekta iznosila 188,1 milion evra.
Ilon Mask najavio da će svakom detetu u Americi pokloniti po jednu akciju SpaceX-a
20.10.2026.•
2
Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask najavio je da će sledeće godine svakom detetu u Sjedinjenim Američkim Državama pokloniti po jednu svoju akciju te kompanije.
Bečki institut: Ekonomija Srbije pod Vučićem daleko od čuda
19.10.2026.•
30
Godine vlasti Srpske napredne stranke (SNS) nisu bez ekonomskih dostignuća, ali je ukupan rezultat daleko od čuda kakvim vlada voli da ga predstavlja.
Čelnica MMF: Razvijene privrede najveći krivci za budžetske neravnoteže
18.10.2026.•
3
Zemlje sa nižim prihodima se suočavaju sa potezima bogatijih država, poput rastućih troškova otplate dugova, više inflacije i rizikom da se, usled buma AI, nađu u još većem ekonomskom nedostatku.
"Global Finance" nagradio Jorgovanku Tabaković jednom od najviših ocena za guvernere
17.10.2026.•
35
Svetski finansijski časopis "Global Finance" danas je u Bangkoku dodelio nagradu guvernerki Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanki Tabaković za ocenu A-, jednu od najviših ocena u okviru izveštaja Ocena rada guvernera.
Folksvagen povlači više hiljada električnih vozila zbog rizika od požara
16.10.2026.•
1
Nemački proizvođač automobila Folksvagen priprema opoziv nekoliko hiljada električnih vozila u Nemačkoj zbog neispravnih ćelija visokonaponskih baterija.
Objavljene nove cene goriva
16.10.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Besparica u agraru donela nove finansijere - organizatore proizvodnje
16.10.2026.•
1
Broj poljoprivrednih apoteka se smanjuje u poslednjih nekoliko godina od kada su češće suše zbog klimatskih promena, a njihove poslove sve više preuzimaju "organizatori proizvodnje", piše časopis Biznis i finansije.
SAD produžile licencu Lukoilu za poslovanje u inostranstvu do aprila 2027.
15.10.2026.•
1
Američko Ministarstvo finansija produžilo je do 24. aprila 2027. godine licencu koja dozvoljava Lukoilu da obavlja određene transakcije koje uključuju njegovu stranu imovinu.
Iako je poslovanje uspešno: Netfliks otpušta 1.000 ljudi
15.10.2026.•
4
Američka kompanija Netfliks otpustiće oko 1.000 zaposlenih, što predstavlja približno šest odsto njene radne snage, uglavnom u sektorima razvoja proizvoda, tehnologije, ljudskih resursa i pravnih poslova.
Manjak dizela u Evropi
14.10.2026.•
11
Ratovi na obodu Evrope i na Bliskom istoku sve više počinju da utiču i na svakodnevni život na Starom kontinentu.
Vlada Srbije objedinjuje podatke o svim taksama i naknadama na jednom mestu
14.10.2026.•
1
Vlada Srbije objedinjuje podatke o taksama i naknadama na jednom mestu.
Nivoi rizika "polovnjaka" u Srbiji: Više od 40 odsto prodatih automobila imalo udes ili skrivena oštećenja
14.10.2026.•
11
Srbija se nalazi na 18. mestu, od ukupno 23, prema nivou rizika s kojim se kupci suočavaju prilikom kupovine polovnih automobila, što je napredak za jedno mesto u odnosu na prethodnu godinu.
Vlada Srbije iz budžetske rezerve preusmerila 2,2 milijarde dinara na projekte i izbore
13.10.2026.•
5
Vlada Srbije je iz tekuće budžetske rezerve preusmerila 2,2 milijarde dinara na različite projekte, izbore i pomoć opštinama, objavio je Forbs Srbija.
Radiće se Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za naftovod od Novog Sada do Mađarske
13.10.2026.•
0
Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je rešenje kojim se daje saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje budućeg magistralnog naftovoda koji će spajati Mađarsku i Srbiju.
Vlast se zaduživala, sada rastu kamate
13.10.2026.•
7
Prema donedavnom predsedniku države, 41,93 milijarde dolara javnog duga je tek 43,7 odsto nacionalnog BDP-a, pa je Srbija primetno ispod u Evropskoj uniji dopuštene zaduženosti od 60 odsto.
EU ograničava uvoz hibridnih vozila iz Kine
13.10.2026.•
11
Evropska unija ograničiće od decembra uvoz hibridnih automobila iz Kine na 350.000 vozila godišnje.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru bila 4,1 odsto
12.10.2026.•
7
Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru ove godine bila je 4,1 odsto, a mesečna 0,2 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 90
iguman
Pogodi ko je
VVV
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar