Sve manje poljoprivrednog zemljišta: Ako se politika ne promeni, Srbija će uvoziti hranu
Prvi objavljeni podaci nedavno završenog popisa poljoprivrede neprijatno su iznenadili agroekonomske analitičare iako su, kako sami kažu, očekivali negativne trendove i padove u ovoj oblasti.
Foto: 021.rs
Za samo pet godina poljoprivredno zemljište je smanjeno za više od petine, dok je broj gazdinstava opao za 10 odsto. Najteža situacija je u stočarstvu. Drastično je opao broj svinja, koza, goveda, a manje je i ovaca i živine.
Kako piše RTS, stručnjaci kažu da je ovo ozbiljan alarm za hitno donošenje mera koje bi zaustavile dalje uništenje srpske poljoprivrede. U suprotnom Srbija će izgubiti prehrambenu sigurnost i postaćemo zemlja koja je zavisna od uvoza hrane.
Prosečno poljoprivredno gazdinstvo u Srbiji obrađuje 6,4 hektara, gaji jedno goveče, pet svinja, tri ovce, 43 komada živine i ima tri košnice pčela.
Oni koji se bave poljoprivredom u proseku imaju 60 godina, dok je tek svaki jedanaesti nosilac gazdinstva mlađi od 40 godina. U ovoj grani radi 14 odsto manje ljudi nego 2018. kada je RZS radio anketu poljoprivrede.
"Za mene su prvi rezultati popisa prilično šokantni. Svi mi koji se bavimo analizom smo znali da parametri u poljoprivredi opadaju i u proizvodnom smislu i u smislu kapaciteta, ali ovo je baš poražavajuće. Kada imate situaciju da raspoloživog zemljišta ima 20 odsto manje nego pre samo pet godina, da korišćenog zemljišta imamo manje 6,3 odsto, da nam je nestalo 48,2 odsto šuma, onda se pitate gde je to nestalo i o čemu se radi", kaže Žarko Galetin, agrokonomski analitičar.
Da je gubitak poljoprivrednog zemljišta ogroman problem smatra i Dragana Latković, predsednica UO Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.
"Naši agroanalitičari su upozoravali da Srbija godišnje gubi oko 25.000 hektara obradivog zemljišta. Veliki deo poljoprivrednih površina se uzima za izgradnju infrastrukture, za izgradnju naselja, industrijskih zona. Ne kažem, mora i to da se gradi, ali se gubi zemljište", kaže Dragana Latković.
Dodaje da bi prilikom biranja lokacija za izgradnju, ukoliko je to moguće, trebalo birati ona zemljišta koja su manje pogodna za poljoprivrednu proizvodnju.
Problem sa gubitkom zemljišta je utoliko veći, jer se radi o resursu koji nije obnovljiv. Podseća da statistika u ovom popisu nije evidentirala drastičan pad kvaliteta našeg poljoprivrednog zemljišta.
"Naše zemljište je degradirano. Humusa tj. organske materije u njemu je sve manje. Jako malo imamo stočarstva. Nemamo organskog đubriva. U Vojvodini je nekada humusa u zemljištu bilo i do pet procenata. Sada ga je manje od tri odsto. Da bi se procenat humusa povećao za jedan posto potrebno je i do 100 godina", podseća ona.
"Treba konačno neko da stavi prst na čelo. Da se prema tom zemljištu ophodimo s poštovanjem, jer to nije samo podloga po kojoj mi hodamo, to je izvor života i hrane. Hrane biti mora. Svedoci smo klimatskih promena. Čim imamo manje organske materije, zemljište nije u mogućnosti da ima sposobnost da zadržava vodu u sebi. Uz to, malo površina se i navodnjava", ističe Latković.
Ipak, kaže, ne treba zaboraviti i da u Srbiji ima dosta neobrađenog zemljišta.
"To sebi ne smemo da dozvoljavamo, jer to ne dozvoljavaju sebi ni mnogo razvijenije zemlje. To stoji u parlogu, a tu se pruža mogućnost da na to obratimo pažnju i da to stavimo u funkciju", objašnjava ona.
Uništavanje stočarske proizvodnje traje decenijama
Pad u stočarstvu je trend koji se u Srbiji dešava od devedesetih godina prošlog veka, kaže Milan Prostran, agroekonomski analitičar.
Stočarstvo je, navodi, dominantno bilo prisutno u privatnom sektoru. Najčešće kod malih gazdinstava koja očito nisu mogla da se nose sa žestokom konkurencijom.
"To nam se obija sada o glavu, jer smo mi postali veliki uvoznici mesa. Samo u poslednje dve, tri godine na uvoz svinjskog mesa, da li kroz polutke ili prasad za tov, davali smo između 70 i 80 miliona evra godišnje. Obnavljanje ove proizvodnje podrazumeva ogroman investicioni ciklus. Neki su godinama pokušavali da me ubede da će povećana produktivnost po grlu stoke kompenzovati smanjeni broj grla, ali to je nemoguće", ističe Prostran.
Razvoj srpske poljoprivrede, upozorava, koči uvoz.
"To je jako opasno. Ranije je uvoz godišnje bio do milijardu i trista miliona dolara, a sada je prešao dve milijarde i trista miliona. Nad ovim podacima treba da se zamisle ljudi koji su zaduženi za kreiranje agrarne politike. Budući da težimo EU, moramo da imamo politiku koliko toliko komplementarnu sa njihovom zajedničkom agrarnom politikom, koja očito i sama ima problema, a što vidimo po protestima u Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Španiji...", kaže sagovornik RTS-a.
"Kažu da su u budžetu obezbeđena ogromna sredstva za poljoprivredu. Nisu to ogromna sredstva. Čujemo ovih dana da se u EU za potrebe ovog sektora izdvaja trećina ukupnog budžeta Unije. Kod nas je učešće agrarnog budžeta u ukupnom budžetu sada dostiglo blizu sedam odsto. Vidite kolika je to razlika", navodi Prostran.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Na praznik rada radno: Zašto su prodavnice i marketi danas otvoreni?
01.05.2024.•
17
Bez odlaska u prodavnicu, čini se, ne možemo ni tokom praznika. I to baš onog posvećenog borbi za prava radnika na dostojan život i rad.
Od danas se primenjuje pravilnik o prometu životinja - pre utovara obavezan veterinarski pregled
01.05.2024.•
0
U Srbiji se od danas primenjuje novi pravilnik kojim se bliže propisuju uslovi za stavljanje životinja u promet.
Poljoprivrednici će tražiti formiranje komore i razvojne banke sa povoljnim kamatama
01.05.2024.•
1
Predsednik Udruženja poljoprivrednika Asocijacija 2022 iz Srbobrana Đorđe Grujić rekao je danas da će od države tražiti formiranje poljoprivredne komore i razvojne banke sa povoljnim kamatama.
Od danas niže cene struje za privredu, ove godine bez poskupljenja za domaćinstva
01.05.2024.•
1
Cene električne energije za privredu od danas će biti niže za oko 20 odsto.
O radnicima u Srbiji: Najviše zaposleno u prerađivačkoj industriji, u slobodno vreme gledaju TV
01.05.2024.•
0
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku stopa zaposlenosti u Srbiji u 2023. godini bila je 50,2 odsto, dok je u prvom tromesečju ove godine registrovano skoro 2,4 miliona zaposlenih.
Radnička prava u Srbiji se sistemski krše: Bliži smo Africi nego Evropi
01.05.2024.•
22
Za mnoge radnike u Srbiji radna nedelja ne traje pet, nego više dana.
Industrijska proizvodnja u martu pala 5,8 odsto
30.04.2024.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u martu 2024. godine manja je 5,8 odsto u odnosu na isti mesec 2023. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Od sutra jeftiniji gas i struja za privredu, veće akcize i na derivate nafte, poznate i cene goriva
30.04.2024.•
10
Cene energenata za privredu biće smanjenje i to gasa za oko 15 odsto, a struje za oko 20 odsto, dok će cene za građane ostati iste.
Niko nije krivično odgovarao za namerno izazivanje stečaja: Zašto?
30.04.2024.•
11
Iako se često u srpskim medijima piše da je nešto ili neko "oterao firmu u stečaj", za krivično delo namernog izazivanja stečaja niko nije odgovarao u Beogradu.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti narednih deset dana
30.04.2024.•
21
Objavljene su nove cene goriva koja će važiti narednih deset dana.
Frilenseri još danas imaju rok da plate prvu ratu poreza
30.04.2024.•
10
Frilenseri još danas, 30. aprila imaju rok da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljena lista najskupljih i najjeftinijih zemalja za život: Evo gde je Srbija
30.04.2024.•
6
World Population Review objavio je listu evropskih zemalja prema troškovima života, rangiranih od najskupljih do najjeftinijih.
Poreska uprava saopštila da neće raditi od 1. do 6. maja
29.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je da neće raditi od srede, 1. do ponedeljka, 6. maja.
Đedović Handanović: Do kraja godine bez poskupljenja struje i gasa za domaćinstva
29.04.2024.•
5
Za domaćinstva nema do kraja godine poskupljenja ni cene gasa, ni cene struje, kaže ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
16
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
5
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
3
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
20
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Komentari 21
Velja
Dejan
Милош
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar