Detaljnije o novom modelu ulaganja u stanogradnju: Kako da neko investira ako nema za ceo stan?
Finansijske alternative u Srbiji za one građane koji bi da se odluče za neku vrstu ulaganja od kojeg očekuju određeni prinos izuzetno su skromne.
Foto: 021.rs
Kako piše Euronews Srbija, to je vidljivo i po tome što štednja u bankama konstantno raste poslednjih godina, kako u evrima, tako i u dinarima. Prema podacima Narodne banke Srbije, krajem aprila građani Srbije u bankama su čuvali više od 155 milijardi dinara i gotovo 15 milijardi evra.
I pored rasta štednje u bankama, oni građani koji raspolažu desetinama hiljada evra najčešće se odlučuju za investiranje u nekretnine, dok se građani čija je ušteđevina od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra najčešće odlučuju da je povere banci.
Ipak na pomolu je ideja koja bi i njima mogla da pruži priliku da investiraju u stambene kvadrate srazmerno novcu kojim raspolažu.
Novi model podrazumeva da mogu da ulože u jedan kvadratni metar nekretnine, novi vid investiranja u Srbiji koji je osmislio osnivač i direktor finansijskog portala Kamatica Dušan Uzelac.
On za Euronews Srbija objašnjava da je početak ideje upravo to - kako da neko investira u nekretnine, ako nema novca za celu nekretninu.
"I onda je u stvari ovo funkcija građevinskog investitora, ali usitnjena na nivo jednog kvadrata. Što to praktično znači? Znači da ako, primera radi, imamo zgradu od 2.000 kvadrata, koja da bi se izgradila košta tri miliona evra, ta tri miliona evra podeljeno sa 2.000 kvadrata je 1.500 evra po kvadratu. I to je tehnički investicioni kvadrat koji svako može da kaže - evo ja ću da finansiram proizvodnju jednog kvadrata", rekao je Uzelac.
On dodaje da taj kvadrat, kada se proizvede i proda u formi nekretnina ostvaruje profit i računica je takva da se taj profit potom deli pola-pola.
"Mi smo odgovorni za ceo proces - od placa, građevinske dozvole, proizvodnje do konačne prodaje. Ovo na neki način predstavlja prostor da se investira u nekretnine jer građani Srbije vole nekretnine više nego neke druge oblike investiranja", rekao je Uzelac i dodao da je novi model dobar početak za svakoga ko hoće da investira.
Koliki bi bio profit?
Uzelac kaže da bi projektovani profit po novom modelu bio 25 odsto na dve godine, koliko bi trajala realizacija projekta, što je oko jedan odsto mesečno.
"Inflacija utiče samo na novac, ne utiče na beton i na ciglu. Kada vi pretvorite vaš novac u nešto na šta inflacija nema uticaj, automatski ga sklanjate od uticaja inflacije. Sa druge strane, ta buduća cena nekretnine je neizvesna. Niko ne zna sa sigurnošću da kaže kolika će biti, tržište je tek u formiranju, postoje tu neki tačkasti momenti naduvavanja cena, ali nije cena nerealna, samo postoje na različitim mestima, u različitim projektima možda neki manipulativni moment da se izvuče više iz nekretnine. U ovom modelu bitno je da se kaže da je tehnička garancija u stvari ta proizvodna cena, da ako tržište padne ispod proizvodne cene, tek onda je projekat po znakom pitanja. Znači, sve preko proizvodne cene znači profit", rekao je Uzelac.
Na pitanje da li građani koji bi uložili novac po novom modelu mogli da znaju kada će uloženo da im se vrati i kada i šta u slučaju da se građevinski radovi oduže, Uzelac je rekao da kada su u pitanju neki nepredviđeni događaji u vezi sa projektima, to su do sada najčešće neke finansijske kombinatorike kada se zida bez dovoljno novca.
"Ovde, mi dođemo kao prvi investitori i kažemo - mi ćemo da obezbedimo 200 kvadrata, da li ima još nekog ko će da obezbedi jedan, dva, tri, pet, i skupi se tu tih 2.000 kvadrata. Tu je sve završeno što se tiče finansiranja. Znači, sav novac je spreman, finansiranje u tom smislu ne predstavlja izazov", rekao je on.
Uzelac je napomenuo da sve projekcije proizvodnje postoje i da svi investitori mesečno dobijaju izveštaj o tome kako se njihov novac pretvara u ono što treba da proizvede profit i obaveštenja u toku izgradnje.
On kaže da će projekti biti predstavljeni na sajtu, gde će biti i prijavljivanje zainteresovanih.
U novom modelu, dodaje on, građanin koji ulaže može biti i finansijer proizvodnje svog stana.
"To znači da vi unapred možete da platite proizvodnju vašeg stana. U tom slučaju cena vam se ne obračunava tržišno, nego se kreće od te proizvodne cene, pa se na nju dodaje onaj deo pola-pola kakav je aranžman", naveo je Uzelac.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo trgovine: Od 11. maja aktivacija platforme eUpitnik za posrednike
07.05.2026.•
0
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
0
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
6
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
5
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
42
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
26
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
10
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Komentari 8
Ema
Miki
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar