Detaljnije o novom modelu ulaganja u stanogradnju: Kako da neko investira ako nema za ceo stan?
Finansijske alternative u Srbiji za one građane koji bi da se odluče za neku vrstu ulaganja od kojeg očekuju određeni prinos izuzetno su skromne.
Foto: 021.rs
Kako piše Euronews Srbija, to je vidljivo i po tome što štednja u bankama konstantno raste poslednjih godina, kako u evrima, tako i u dinarima. Prema podacima Narodne banke Srbije, krajem aprila građani Srbije u bankama su čuvali više od 155 milijardi dinara i gotovo 15 milijardi evra.
I pored rasta štednje u bankama, oni građani koji raspolažu desetinama hiljada evra najčešće se odlučuju za investiranje u nekretnine, dok se građani čija je ušteđevina od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra najčešće odlučuju da je povere banci.
Ipak na pomolu je ideja koja bi i njima mogla da pruži priliku da investiraju u stambene kvadrate srazmerno novcu kojim raspolažu.
Novi model podrazumeva da mogu da ulože u jedan kvadratni metar nekretnine, novi vid investiranja u Srbiji koji je osmislio osnivač i direktor finansijskog portala Kamatica Dušan Uzelac.
On za Euronews Srbija objašnjava da je početak ideje upravo to - kako da neko investira u nekretnine, ako nema novca za celu nekretninu.
"I onda je u stvari ovo funkcija građevinskog investitora, ali usitnjena na nivo jednog kvadrata. Što to praktično znači? Znači da ako, primera radi, imamo zgradu od 2.000 kvadrata, koja da bi se izgradila košta tri miliona evra, ta tri miliona evra podeljeno sa 2.000 kvadrata je 1.500 evra po kvadratu. I to je tehnički investicioni kvadrat koji svako može da kaže - evo ja ću da finansiram proizvodnju jednog kvadrata", rekao je Uzelac.
On dodaje da taj kvadrat, kada se proizvede i proda u formi nekretnina ostvaruje profit i računica je takva da se taj profit potom deli pola-pola.
"Mi smo odgovorni za ceo proces - od placa, građevinske dozvole, proizvodnje do konačne prodaje. Ovo na neki način predstavlja prostor da se investira u nekretnine jer građani Srbije vole nekretnine više nego neke druge oblike investiranja", rekao je Uzelac i dodao da je novi model dobar početak za svakoga ko hoće da investira.
Koliki bi bio profit?
Uzelac kaže da bi projektovani profit po novom modelu bio 25 odsto na dve godine, koliko bi trajala realizacija projekta, što je oko jedan odsto mesečno.
"Inflacija utiče samo na novac, ne utiče na beton i na ciglu. Kada vi pretvorite vaš novac u nešto na šta inflacija nema uticaj, automatski ga sklanjate od uticaja inflacije. Sa druge strane, ta buduća cena nekretnine je neizvesna. Niko ne zna sa sigurnošću da kaže kolika će biti, tržište je tek u formiranju, postoje tu neki tačkasti momenti naduvavanja cena, ali nije cena nerealna, samo postoje na različitim mestima, u različitim projektima možda neki manipulativni moment da se izvuče više iz nekretnine. U ovom modelu bitno je da se kaže da je tehnička garancija u stvari ta proizvodna cena, da ako tržište padne ispod proizvodne cene, tek onda je projekat po znakom pitanja. Znači, sve preko proizvodne cene znači profit", rekao je Uzelac.
Na pitanje da li građani koji bi uložili novac po novom modelu mogli da znaju kada će uloženo da im se vrati i kada i šta u slučaju da se građevinski radovi oduže, Uzelac je rekao da kada su u pitanju neki nepredviđeni događaji u vezi sa projektima, to su do sada najčešće neke finansijske kombinatorike kada se zida bez dovoljno novca.
"Ovde, mi dođemo kao prvi investitori i kažemo - mi ćemo da obezbedimo 200 kvadrata, da li ima još nekog ko će da obezbedi jedan, dva, tri, pet, i skupi se tu tih 2.000 kvadrata. Tu je sve završeno što se tiče finansiranja. Znači, sav novac je spreman, finansiranje u tom smislu ne predstavlja izazov", rekao je on.
Uzelac je napomenuo da sve projekcije proizvodnje postoje i da svi investitori mesečno dobijaju izveštaj o tome kako se njihov novac pretvara u ono što treba da proizvede profit i obaveštenja u toku izgradnje.
On kaže da će projekti biti predstavljeni na sajtu, gde će biti i prijavljivanje zainteresovanih.
U novom modelu, dodaje on, građanin koji ulaže može biti i finansijer proizvodnje svog stana.
"To znači da vi unapred možete da platite proizvodnju vašeg stana. U tom slučaju cena vam se ne obračunava tržišno, nego se kreće od te proizvodne cene, pa se na nju dodaje onaj deo pola-pola kakav je aranžman", naveo je Uzelac.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Delatnosti u Srbiji kojima se (skoro) niko ne bavi
07.01.2026.•
0
Možda ne čudi previše što sa pretežnom delatnošću vađenje prirodnog gasa u Srbiji nije registrovano nijedno preduzeće. A prirodnog gasa nije da baš nema nimalo. Ima ga i eksploatišemo ga još od 1949. godine.
Ako je tržište Evrope u padu, kuda ide autoindustrija Srbije?
07.01.2026.•
0
Poslovni prihod domaće autoindustrije porastao je sa 7,2 milijarde evra u 2023. na 8,3 milijarde evra 2024, ali se predviđa da će 2025. biti lošija jer ovdašnje firme prvenstveno rade za tržište EU, koje je u padu.
Srbija će pokušati da otkupi bar pet odsto akcija u NIS-u "kako bi se bar oko nečega pitala"
07.01.2026.•
21
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija u narednom periodu pokušati da kupi bar još pet odsto akcija u NIS-u, što bi državi omogućilo "da se pita oko nečega u toj kompaniji".
Vorner Bros odbio ponudu Paramaunta za preuzimanje, bolja im ona koju je dao Netfliks
07.01.2026.•
0
Upravni odbor američke kompanije za proizvodnju i distribuciju filmova Vorner Bros odbacio je najnoviju ponudu kompanije Paramaunt za preuzimanje.
Profesor Radosavljević objašnjava zašto je ekonomija Srbije na staklenim nogama: Više razloga za to
07.01.2026.•
9
Posledice upola manjeg rasta BDP-a Srbije u 2025. godini od oko dva odsto, umesto planiranih oko četiri odsto, odraziće se direktno na budžet i visinu prihoda, pa verovatno neke projekcije budžeta neće biti realizovane.
Đedović Handanović: Prijave za energetski ugrožene kupce od 1. januara, moguć popust i za grejanje
06.01.2026.•
8
Građani Srbije od 1. januara mogu da se prijave za sticanje statusa energetski ugroženog kupca.
Kolika je vrednost NIS-a?
06.01.2026.•
6
Berzanska cena NIS-a u iznosu od oko milijardu evra ne može se smatrati realnom tržišnom vrednošću, te kao reper treba uzeti knjigovodstvenu vrednost NIS-a koja iznosi 3,2 milijarde evra.
Stručnjak za energetiku: MOL-u na tacni ponuđeno celo tržište Srbije
06.01.2026.•
38
Profesor Mašinskog fakulteta i stručnjak za energetiku Miloš Banjac kaže za RTS da MOL svakako ima interes da uđe na ovo tržište, kao i da mu se na tacni pruža cela Srbija.
Rekordna cena bakra, zalihe se preusmeravaju u SAD
06.01.2026.•
2
Cena bakra je nastavila snažan rast nakon što je prvi put premašila nivo od 13.000 dolara po toni, pošto investitori računaju na ograničenu ponudu i pojačani apetit za rizikom na globalnim finansijskim tržištima.
Vulin: Srbija će potpisati dugoročni ugovor o gasu sa Rusima, oni nisu ništa krivi u celoj priči
06.01.2026.•
13
Predsednik Nadzornog odbora Srbijagasa Aleksandar Vulin izjavio je da očekuje potpisivanje dugoročnog gasnog aranžmana sa Rusijom, kao i da uskoro bude rešeno pitanje Naftne industrije Srbije.
Novosadski programeri razviju aplikaciju koja generiše desetine miliona dolara, ali malo toga ostaje u Srbiji
06.01.2026.•
21
Srbija se poslednjih godina pozicionirala kao regionalni lider u izvozu IKT usluga, sa prihodima koji su 2024. godine dostigli 4,1 milijardu evra, prema podacima Narodne banke Srbije.
Yettel najavio spajanje sa SBB-om i širenje 5G mreže u 2026. godini
05.01.2026.•
15
Generalni direktor kompanije Yettel Majk Mišel izjavio je danas da će kompanija u 2026. nastaviti širenje 5G mreže u Srbiji i najavio da je pravno spajanje sa kompanijom SBB planirano za 1. april ove godine.
Srbija će se zadužiti za 1,15 milijardi evra prodajom obveznica već u prvom kvartalu
05.01.2026.•
7
Ministarstvo finansija Srbije objavilo je plan aukcija za prva tri meseca 2026. godine prema kojem država planira da prikupi ukupno 111,6 milijardi dinara i 200 miliona evra.
Predstavnici MOL-a stigli u Srbiji, analiziraju poslovanje NIS-a
05.01.2026.•
2
Predstavnici mađarskog MOL-a stigli su u Srbiju i započeli dubinsku analizu poslovanja Naftne industrije Srbije (due diligence).
Da li u preduzetništvu postoje rodne razlike?
04.01.2026.•
7
Preduzetništvo se ne deli na muško i žensko, već na uspešno i neuspešno, ali podaci pokazuju da žene u Srbiji i dalje ulaze u biznis iz nepovoljnije startne pozicije.
Ekološke takse od početka godine - ko u Srbiji plaća SIBAM i šta je to?
04.01.2026.•
0
Od januara su u Srbiji na snazi dve nove ekološke takse koje direktno pogađaju privredu - nacionalni porez na emisije ugljen-dioksida i takozvana SIBAM taksa Evropske unije.
Generalni direktor Gastrejda: Srbija će transportovati tečni gas preko Grčke
04.01.2026.•
8
Potpredsednik i generalni direktor grčke kompanije "Gastrejd", Konstantinos Sifneos, izjavio je da je Srbija korisnik terminala te kompanije u Aleksandropolisu.
Sankcije, NIS i EU: Šta čeka srpsku ekonomiju u 2026. godini?
04.01.2026.•
10
Prošla 2025. godina završena je, sudeći prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, sa privrednim rastom od dva odsto.
Predstavnici MOL-a sledeće nedelje dolaze u NIS i započinju dubinsku analizu
03.01.2026.•
1
Predstavnici mađarskog MOL-a će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence).
Šta američki napad na Venecuelu znači za cene nafte?
03.01.2026.•
6
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa upravo je napala Venecuelu - zemlju koja ima veće rezerve nafte od Iraka.
Tramp je 2025. poništio decenije američke trgovinske politike, a nema obećane koristi
03.01.2026.•
0
Od povratka u Belu kuću u januaru predsednik Donald Tramp je poništio decenije američke trgovinske politike gradeći carinski zid nekada široko otvorene privrede SAD.
Komentari 8
Ema
Miki
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar