Detaljnije o novom modelu ulaganja u stanogradnju: Kako da neko investira ako nema za ceo stan?
Finansijske alternative u Srbiji za one građane koji bi da se odluče za neku vrstu ulaganja od kojeg očekuju određeni prinos izuzetno su skromne.
Foto: 021.rs
Kako piše Euronews Srbija, to je vidljivo i po tome što štednja u bankama konstantno raste poslednjih godina, kako u evrima, tako i u dinarima. Prema podacima Narodne banke Srbije, krajem aprila građani Srbije u bankama su čuvali više od 155 milijardi dinara i gotovo 15 milijardi evra.
I pored rasta štednje u bankama, oni građani koji raspolažu desetinama hiljada evra najčešće se odlučuju za investiranje u nekretnine, dok se građani čija je ušteđevina od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra najčešće odlučuju da je povere banci.
Ipak na pomolu je ideja koja bi i njima mogla da pruži priliku da investiraju u stambene kvadrate srazmerno novcu kojim raspolažu.
Novi model podrazumeva da mogu da ulože u jedan kvadratni metar nekretnine, novi vid investiranja u Srbiji koji je osmislio osnivač i direktor finansijskog portala Kamatica Dušan Uzelac.
On za Euronews Srbija objašnjava da je početak ideje upravo to - kako da neko investira u nekretnine, ako nema novca za celu nekretninu.
"I onda je u stvari ovo funkcija građevinskog investitora, ali usitnjena na nivo jednog kvadrata. Što to praktično znači? Znači da ako, primera radi, imamo zgradu od 2.000 kvadrata, koja da bi se izgradila košta tri miliona evra, ta tri miliona evra podeljeno sa 2.000 kvadrata je 1.500 evra po kvadratu. I to je tehnički investicioni kvadrat koji svako može da kaže - evo ja ću da finansiram proizvodnju jednog kvadrata", rekao je Uzelac.
On dodaje da taj kvadrat, kada se proizvede i proda u formi nekretnina ostvaruje profit i računica je takva da se taj profit potom deli pola-pola.
"Mi smo odgovorni za ceo proces - od placa, građevinske dozvole, proizvodnje do konačne prodaje. Ovo na neki način predstavlja prostor da se investira u nekretnine jer građani Srbije vole nekretnine više nego neke druge oblike investiranja", rekao je Uzelac i dodao da je novi model dobar početak za svakoga ko hoće da investira.
Koliki bi bio profit?
Uzelac kaže da bi projektovani profit po novom modelu bio 25 odsto na dve godine, koliko bi trajala realizacija projekta, što je oko jedan odsto mesečno.
"Inflacija utiče samo na novac, ne utiče na beton i na ciglu. Kada vi pretvorite vaš novac u nešto na šta inflacija nema uticaj, automatski ga sklanjate od uticaja inflacije. Sa druge strane, ta buduća cena nekretnine je neizvesna. Niko ne zna sa sigurnošću da kaže kolika će biti, tržište je tek u formiranju, postoje tu neki tačkasti momenti naduvavanja cena, ali nije cena nerealna, samo postoje na različitim mestima, u različitim projektima možda neki manipulativni moment da se izvuče više iz nekretnine. U ovom modelu bitno je da se kaže da je tehnička garancija u stvari ta proizvodna cena, da ako tržište padne ispod proizvodne cene, tek onda je projekat po znakom pitanja. Znači, sve preko proizvodne cene znači profit", rekao je Uzelac.
Na pitanje da li građani koji bi uložili novac po novom modelu mogli da znaju kada će uloženo da im se vrati i kada i šta u slučaju da se građevinski radovi oduže, Uzelac je rekao da kada su u pitanju neki nepredviđeni događaji u vezi sa projektima, to su do sada najčešće neke finansijske kombinatorike kada se zida bez dovoljno novca.
"Ovde, mi dođemo kao prvi investitori i kažemo - mi ćemo da obezbedimo 200 kvadrata, da li ima još nekog ko će da obezbedi jedan, dva, tri, pet, i skupi se tu tih 2.000 kvadrata. Tu je sve završeno što se tiče finansiranja. Znači, sav novac je spreman, finansiranje u tom smislu ne predstavlja izazov", rekao je on.
Uzelac je napomenuo da sve projekcije proizvodnje postoje i da svi investitori mesečno dobijaju izveštaj o tome kako se njihov novac pretvara u ono što treba da proizvede profit i obaveštenja u toku izgradnje.
On kaže da će projekti biti predstavljeni na sajtu, gde će biti i prijavljivanje zainteresovanih.
U novom modelu, dodaje on, građanin koji ulaže može biti i finansijer proizvodnje svog stana.
"To znači da vi unapred možete da platite proizvodnju vašeg stana. U tom slučaju cena vam se ne obračunava tržišno, nego se kreće od te proizvodne cene, pa se na nju dodaje onaj deo pola-pola kakav je aranžman", naveo je Uzelac.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Osnovana Svetska organizacija za podatke u Pekingu
30.03.2026.•
0
Svetska organizacija za podatke (WDO) održala je danas prvi generalni sastanak u Pekingu, čime je zvanično osnovana.
APR: Sutra ističe rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025. godinu
30.03.2026.•
0
Agencija za privredne registre (APR) podsetila je da sutra ističe zakonski rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu.
Srbija produžila ugovor za ruski gas za još tri meseca po "veoma povoljnim uslovima"
30.03.2026.•
12
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je Srbija dobila produženje ugovora za gas na još tri meseca "po veoma povoljnim uslovima".
Euribor porastao na 2,5 odsto - poskupeće i krediti
30.03.2026.•
0
Šestomesečni euribor odnosno kamata koju banke najčešće zaračunavaju prilikom odobravanja kredita porastao je za pola procenta od početka meseca i iznosi 2,5 odsto.
Cene nafte prešle 115 dolara po barelu
30.03.2026.•
1
Cene nafte premašile su danas 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana od početka rata u Iranu.
Cene plastike porasle zbog poskupljenja nafte
29.03.2026.•
1
Cene plastike skočile su zbog poskupljenja nafte, ali Srbija nije direktno pogođena pošto iz Persijskog zaliva uvozi malo sirovina, izjavio je sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS Dragan Stevanović.
Svetska trgovinska komora strahuje od najgore krize industrije
29.03.2026.•
0
Rat na Bliskom istoku mogao bi da pokrene najgoru krizu industrije u istoriji, upozorio je šef Svetske trgovinske komore.
Smanjenje akciza pravi rupu u budžetu od 40 miliona evra mesečno: Kako će država pokriti taj minus?
29.03.2026.•
25
Odluka Vlade Srbije da zbog rata u Iranu snizi akcizu za gorivo obradovala je vozače, ali je istovremeno izazvala i brigu u javnosti kako će se u budžetu "zakrpiti rupa" nastala zbog manjka planiranih sredstava.
APR: Rok za dostavljanje godišnjeg finansijskih izveštaja ističe 31. marta
28.03.2026.•
0
Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da zakonski rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za prošlu godinu ističe u utorak, 31. marta.
Zlato je izgubilo petinu vrednosti od januara - zašto?
28.03.2026.•
8
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Kako se cena nafte prilagođava Donaldu Trampu?
28.03.2026.•
2
Kretanje cena nafte poslednjih nedelja sve više prati izjave američkog predsednika Donalda Trampa, dok investitori pokušavaju da procene dalji tok sukoba na Bliskom istoku.
Arsić: Poskupljenje nafte imaće višestruke posledice na privredu i prihode budžeta Srbije
27.03.2026.•
7
Rast cena energenata zbog rata na Bliskom istoku imaće višestruke negativne posledice na privredu Srbije, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.
Poskupeo dizel: Nove cene goriva
27.03.2026.•
26
U narednih nedelju dana dizel će na pumpama u Srbiji biti skuplji za dinar, dok cena benzina ostaje nepromenjena.
Štandard: Evropa nije mnogo zavisna od nafte i gasa iz Persijskog zaliva
26.03.2026.•
10
Evropa ne spada u regione koji veoma zavise od nafte i gasa iz Persijskog zaliva odakle su isporuke poremećene zbog rata SAD i Izraela s Iranom, piše danas austrijski list Štandard.
Talas otpuštanja u IT sektoru: Za samo nekoliko dana 500 ljudi ostalo bez posla
26.03.2026.•
38
U Srbiji je u proteklih desetak dana nekoliko firmi iz IT sektora ugasilo poslovanje, pa je bez posla ostalo oko 500 radnika, a postoji bojazan da taj broj poraste.
Stručnjaci znali da će "Moravski koridor" poskupeti: Plaćamo 2,5 milijardi evra zbog vlasti
26.03.2026.•
10
Da će naprednjačka vlast za Moravski koridor platiti mnogo više od 745 miliona evra dalo se naslutiti još pre pet godina.
Posle rasta cene gasa i nafte očekuje se i poskupljenje struje
26.03.2026.•
9
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja.
Izvršni direktor Šela upozorio: Evropi prete nestašice goriva već u aprilu
26.03.2026.•
5
Evropa bi mogla da se suoči sa ozbiljnim nestašicama energenata i goriva već u aprilu ukoliko se ne otvori Ormuski moreuz za transport nafte i gasa.
Evropska centralna banka: Cene bi mogle brže da rastu zbog krize na Bliskom istoku
25.03.2026.•
0
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Još jedna IT firma zatvara kancelariju u Srbiji
25.03.2026.•
59
Američka softverska kompanija Zendesk zatvoriće kancelarije u Srbiji sa više od 60 zaposlenih.
Vučić: Uradićemo sve da cene goriva ostanu iste
25.03.2026.•
16
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će država uraditi sve da cene goriva na pumpama u Srbiji u petak budu na istom nivou na kojem su bile prethodne nedelje.
Komentari 8
Ema
Miki
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar