Stručnjaci: Rudne rente u Srbiji preniske, Vučićeva tvrdnja da su Rusi krivi za to je podvala
Stručnjaci u Srbiji ocenili su da su rudne rente izuzetno niske, mada ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović tvrdi da su među višim u svetu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, sa druge strane, istakao je da ih nije lako povećati.
Rudna renta u odnosu na sirovinu koja se eksploatiše, prema Zakonu o naknadama za korišćenje javnih dobara, u Srbiji se kreće od jedan do sedam odsto.
Za jadarit, koji bi Rio Tinto kopao u Zapadnoj Srbiji, visina rudne rente iznosila bi pet odsto, dok je za naftu i gas ona sedam odsto, ali ruska kompanija Gasprom ima povlašćenu rentu od tri odsto.
Profesor u penziji Božo Drašković ocenio je da "Vučićeve izjave o rudnoj renti treba posmatrati sa stanovišta političke manipulacije".
"U Srbiji, naročito sa Vučićevom vlašću, sve je propaganda i marketing i sve je usmereno ka ostvarivanju nekog njegovog političkog cilja, ne postoji ništa utemeljeno i razumno. Te tvrdnje da su mu Rusi skočili na glavu ili da će svi da se povuku, to je jedna podvala koja se nudi narodu u Srbiji", rekao je Drašković.
Drašković je upitao kako se došlo do rudne rente od pet odsto za minerale tipa litijuma, bakra ili nečega trećeg.
"Mi nemamo preciznu i transparentnu metodologiju na koji način se obračunava procenat rudne rente i onda se to svodi na arbitrarne odluke političara i vrlo često stranog uticaja na vlast u Srbiji", rekao je Drašković.
Prema njegovim rečima, treba napraviti razliku između rudne rente za eksploataciju gasa i nafte u odnosu na eksploataciju bakra, cinka, olova, litijuma…
"Kada je reč o gasu i nafti, postoji neposredna berzanska vrednost tog resursa i onda se vrednost definiše prema ponudi i tražnji na svetskom tržištu, a onda se dodaje element rente, odnosno ono što država zahvata kao cenu prirodnog kapitala", objašnjava Drašković.
Kada je reč o eksploataciji bakra, cinka, ili potencijalno litijuma, kako kaže, "Srbija je definisala pet odsto rudnu rentu, a nema metodologiju zašto i na koji način je to uradila".
"Tu nema berzanske cene neposrednog prirodnog resursa, već prerađenog resursa. Tek kada dobijemo recimo bakar kao sirovinu, on dobija svoju berzansku vrednost, to važi i za litijum i druge minerale. Zato kada se govori o primarnoj, odnosno inicijalnoj vrednosti i rudnoj renti, to je pogrešan pristup i ide nauštrb interesa zemalja koje poseduju takve resurse", ocenio je Drašković.
Podsetio je i da sama Evropska unija nema politiku renti, sem nekih zemalja, jer izbegavaju da te resurse prepuste strancima.
Bez obzira na visinu rente, tvrdi on, ne bi trebalo prepuštati resurse strancima.
"Prepuštanjem resursa stranim kompanijama upadamo u neokolonijalni položaj pojedinih afričkih ili zemalja iz Južne Amerike. Treba napraviti jednu temeljnu analizu, umesto površne propagande koju obavlja Aleksandar Vučić", rekao je Drašković.
Dodao je da "Vučić vodi politiku koju su napravile prethodne vlade, s tim što ju je on doveo do apsurda".
"Ne treba amnestirati družinu koja je bila na vlasti pre Vučića i koja je donela određene zakone u interesu stranih kompanija, koje je Vučić samo razradio", rekao je Drašković.
Profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta Petar Đukić naveo je da je rudna renta ekonomska kategorija, koja je nastala u cilju zahvatanja ekstra dohotka koji bi se namenski upotrebljavao u svrhu kompenzacije negativnih eksternalija.
"Ukoliko eksploatacija određenog resursa na neki način šteti narednim generacijama, mora da se ostavi neko obeštećenje toj zajednici, posebno što su to često i ekološke posledice", rekao je Đukić.
Rudna renta je, prema njegovim rečima, deo prirodne rente, koja je u Srbiji, kao i u svakoj siromašnoj zemlji, jako potcenjena.
"Mi smo zemlja niskog dohotka, a hoćemo strane investicije, pa one kompanije koje hoće da eksploatišu nešto to i koriste", rekao je Đukić i istakao da je rudna renta u Srbiji jako niska.
Naveo je da ni to nije pravilo jer je posebnim aktom ugovoreno da se Naftna industrija Srbije (NIS) većinski ustupi Gaspromu, a da "plaća rudnu rentu samo tri odsto i to, prema nemuštoj kategoriji, do granice isplativosti".
Još jedan problem je što, kako tvrdi, kompanije same prave računicu.
"Rudnu rentu, onaj ko koristi rudu, plaća prema računici koju sam izvede, prema izvađenom i prodatom, odnosno prema vrednosti rudne sirovine. Pored toga, pre nekoliko godina je Državna revizorska institucija našla podatak da se rudna renta ne plaća redovno i da najmanje oko 400 ili 500 miliona evra nije redovno ili uopšte plaćano", rekao je Đukić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene voća i povrća ponovo ljute građane: Trešnje i do 1.500 dinara
15.05.2026.•
14
Početak maja kupcima donosi negodovanje: trešnje su 1.500 dinara za kilogram, dok borovnice dostižu cenu od 2.200 dinara po kilogramu.
Objavljeno koliko će koštati gorivo u narednih nedelju dana
15.05.2026.•
3
U narednih sedam dana litar evrodizela će biti 223 dinara, dok će benzin koštati 191 dinar po litru.
BITmarkets lansira P2P platformu koja korisnicima omogućava direktno kripto trgovanje uz konkurentne troškove
15.05.2026.•
0
BITmarkets je objavio pokretanje svoje peer-to-peer (P2P) funkcije trgovanja, koja korisnicima omogućava da direktno međusobno kupuju i prodaju USDT, bez posredovanja tradicionalnih bankarskih institucija.
Đedović Handanović: Srbija će ponudu za NIS dati do kraja dana, očekujemo odgovor MOL-a u ponedeljak
15.05.2026.•
7
Srbija će svoju ponudu za NIS dati MOL-u do kraja dana, a mađarska kompanija treba da se izjasni do ponedeljka, rekla je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
I Karić zainteresovan za NIS: Pisao i Vučiću i Putinu, spreman da da ponudu "koja se ne odbija"
14.05.2026.•
40
Predsednik Udruženja industrijalaca i preduzetnika Srbije Bogoljub Karić uputio je zvanične inicijative Naftnoj industriji Srbije - NIS, Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu, povodom razgovora o budućoj vlasničkoj struk
Zbog nestašice goriva i "smeća od benzina": Bolivija povećala uvoz električnih vozila
14.05.2026.•
3
Umoran od nestašice benzina i vrtoglavog rasta cena, Simon Uanka je stvar uzeo u svoje ruke.
Evrointegracije: Srbija ispunila samo tri koraka od dogovorenih 37 - koliko je para dobila
13.05.2026.•
9
Iz Plana rasta Evropske unije za Srbiju namenjeno je više od milijardu i po evra, a do sada je isporučeno manje od 170 miliona evra.
Đedović Handanović: Dobili smo revidiranu ponudu za NIS, nismo zadovoljni
13.05.2026.•
44
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je kasno sinoć stigao revidirani predlog mađarske kompanije MOL u vezi sa NIS, ali da srpska strana i dalje nije zadovoljna ponuđenim rešenjima
Guvernerka NBS o NIS: Ljubav za ljubav, ali sir za pare
13.05.2026.•
6
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da je osnovno pitanje NIS-a pitanje vlasništva i dodala "ljubav za ljubav, ali sir za pare".
Tabaković: Inflacija u Srbiji ove godine oko 3,6 odsto
13.05.2026.•
5
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da bi prema novoj projekciji inflacija u Srbiji trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja od tri plus-minus 1,5 odsto i da će u proseku ove godine iznositi 3,6 odsto
Ćulibrk o ponudi Mimovića za NIS: Pitanja o poreklu kapitala, neko pokušava da proizvede "derivate 2.0"
13.05.2026.•
11
Ponuda Ranka Mimovića za kupovinu ruskog udela u NIS-u otvara ozbiljna pitanja o kredibilitetu i poreklu kapitala potencijalnog investitora, uključujući i tvrdnje da poseduje 15 tona zlata u banci u Švajcarskoj.
Inflacija u Srbiji: Poskupeli hrana, gorivo, odeća
12.05.2026.•
5
Potrošačke cene u aprilu ove godine u odnosu na april 2025. povećane su 3,3 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Ambasador: Italija drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji
12.05.2026.•
0
Italija je postala drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji sa prošlogodišnjim izvozom od 100,2 miliona evra, izjavio je danas ambasador Italije u Beogradu Luka Gori.
NBS prodala 1,2 milijarde evra radi stabilnosti dinara u prva četiri meseca
12.05.2026.•
8
U nastojanju da očuva relativnu stabilnost kursa domaće valute prema evru, Narodna banka Srbije (NBS) je samo u prva četiri meseca 2026. na međubankarskom deviznom tržištu neto prodala 1,205 milijardi evra.
Ranko Mimović koji je navodno ponudio dve milijarde evra za NIS: "Jedno krajnje prijateljsko preuzimanje"
12.05.2026.•
15
Ranko Mimović, čija kompanija je navodno uputila ponudu od dve milijarde evra za preuzimanje ruskog udela u NIS-u, ponovo se oglasio.
Država će danas pokušati da se zaduži za još 10 milijardi dinara, a novo zaduživanje planirano za jun
12.05.2026.•
21
Posle nedavnog zaduživanja od tri milijarde evra putem evroobveznica, država će danas, 12. maja, investitorima ponuditi i dinarske obveznice vredne 10 milijardi dinara (oko 85 miliona evra).
Svima samo ne Srbiji: Uprkos velikodušnoj ponudi, Rusi neće da nam prodaju NIS
12.05.2026.•
47
Još deset dana ostalo je za finalizaciju dogovora između Rusa i Mađara i prodaje NIS-a kompaniji MOL, kako bi bile ukinute američke sankcije srpskoj naftnoj kompaniji uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva.
RZS: U Srbiji u prvom kvartalu pad vrednosti građevinske delatnosti u stalnim cenama
11.05.2026.•
0
U Srbiji je vrednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine veća za 1,7 odsto u tekućim cenama nego u isto vreme 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
NBS: Smanjene bruto devizne rezerve, nova kupovina zlata od Ziđina
11.05.2026.•
3
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su na kraju aprila ove godine bruto devizne rezerve iznosile 28,1 milijardu evra i bile su manje za 329,5 miliona evra nego na kraju marta.
Srbija ima plan B i C za NIS: Sprema li država otkup ruskog udela?
11.05.2026.•
17
Ukoliko mađarska kompanija MOL odustane od kupovine ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija u tom slučaju ima i plan B i plan C.
Šta političke promene u Mađarskoj znače za srpski udeo u Pakšu 2?
11.05.2026.•
3
Srbija će za učešće u projektu Pakš 2, morati da pregovara sa novom političkom snagom u Budimpešti sudeći prema poslednjim vestima iz Mađarske.
Komentari 11
Steva
ZVONKO
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar