
Ekonomski tigar, a finansije ranjive
Aleksandar Vučić se često hvali finansijskom situacijom države kojom upravlja, bilo sa premijerske, bilo sa predsedničke funkcije, već tuce godina.

Foto: 021.rs
Posebno ističe kako javni dug iznosi tek 52,2 odsto nacionalnog BDP-a, primetno ispod evrounijske granice od 60 odsto.
Mada 38,5 milijardi evra, koliko će nakon rebalansa ovogodišnjeg budžeta nominalno iznositi javni dug Srbije, deluje kao visoka planina koju savlađuju samo najveštiji i najpripremljeniji, predsednik Srbije samo ukazuje na brojne države Starog kontinenta čiji javni dug premašuje 80 odsto nacionalnog BDP-a, uporno ignorišući, recimo, susednu Bugarsku sa samo 23 odsto državne zaduženosti.
Spoljnotrgovinski deficit
Poslednjih dana, osim rebalansa budžeta, pažnju ekonomista privukao je i izveštaj Privredne komore Srbije o spoljnotrgovinskom bilansu za sedam meseci tekuće godine. Porazan je - deficit iznosi oko 5,4, a procene su da će do kraja godine premašiti 9,5 milijardi evra, skoro milijardu više nego lane. Narodski rečeno, za toliko više uvezemo nego što plasiramo u inostranstvo.
Po običaju, platni bilans uspevamo da izravnamo doznakama naših gastarbajtera, koje su prošle godine narasle na blizu 4,9 milijardi evra. Tu je i brzo rastući prihod izvoza IT usluga, te poslednjih godina više nego pristojna svota stranih ulaganja.
Međutim, postoje naznake da situacija počinje da se menja na našu štetu. Lane su stranci u Srbiju investirali rekordnih 4,5 milijardi evra, ove godine još uvek solidnih 3,1 milijardu evra, ali se do kraja godine ne očekuje veći priliv. Takođe, kriza je ozbiljno zahvatila IT sektor, što će se narednih sezona odraziti i na devizni prihod ovog neobično brzo rastućeg poslovnog sektora.
Dvostruko na kamate
Smanjenje inostranih investicija i kriza IT sektora ukazuju na to da nailaze dani kada nećemo moći na dosadašnji način lako izjednačavati platni bilans. Drugim rečima, postaje vidljivo da je spoljnotrgovinski deficit prevelik.
Otuda je iznenađujuće da je pri rebalansu budžeta vlast lako odlučila da ovogodišnji budžetski deficit uveća za 1,6 milijardi evra, pa će, umesto inicijalno planiranih 2,2, dostići svih 2,9, znatno iznad lanjskih 2,15 odsto BDP-a. Čak je i Fiskalni savet stava da je propuštena prilika za smanjivanje javnog duga Srbije.
Kako je došlo do rebalansa? Jednostavno, u prvih osam meseci prihod državne kase je, zahvaljujući visokoj inflaciji, bio za 132 milijarde iznad planiranog u početnoj verziji budžeta. Moglo se vratiti nekoliko nepovoljnih kredita na koje plaćamo kamatu iznad osam odsto. Ove godine ćemo samo na otplatu kamata izdvojiti 1,63 milijarde, naspram otprilike 840 miliona pre samo dve godine.
Preporuka Fiskalnog saveta
Zaduživanje proteklih godina, dobrim delom u vreme kada su kamate na tržištu bile blizu nule, nakon osetnog rasta cene kreditiranja, pokazuje drugu, neugodnu stranu. Ako se nastavi aktuelnim trendom, lako se može desiti da Srbija za dve godine samo na kamate izdvaja 2,5 milijardi evra godišnje, tek 300-400 miliona manje nego što su godišnji izdaci za prosvetu i obrazovanje!
Možda 52 odsto BDP-a javnog duga i nije previše, ali u slučaju Srbije problem je cena tog zaduživanja. Jednostavno, ubrzan rast kamata na tržištu učinio je spornim ono što je na početku moglo izgledati korektno.
Osvrnimo se i na Vučićevu tvrdnju da 52 odsto BDP-a nije veliki dug, iako je u strategiji zaduživanja Fiskalni savet preporučio da stopa zaduženosti Srbije ne prelazi 45 odsto. Podsetimo se Jugoslavije i ustaljenog mišljenja da se raspala, navodno, zbog prezaduženosti.
Slučaj Jugoslavije
U vreme najveće krize, početkom devete decenije prošlog veka, SFR Jugoslavija je bila zadužena nešto ispod 20 milijardi dolara, što je tada iznosilo oko 30 odsto nacionalnog BDP-a. Problem je bio što su u to vreme, tačnije posle 1979. godine, kamate na tržištu naglo narasle.
U jednom trenutku (1987. godine), guverner SAD Pol Volker je inflaciju suzbijao povećanjem kamata federalnih rezervi na 13, potom i 17 odsto, iako su ovako visoke stope bile protivne i američkom zakonodavstvu. Naravno, zbog uloge dolara kao rezervne svetske valute, politika visokih kamata proširila se na ceo globus.
Istovremeno, evropske države su zapale u recesiju, njihove valute su naglo slabile u odnosu na američku, a Jugoslavija je imala ne mali broj kredita podignutih u evropskim valutama, sa obavezom da ih vrati u dolarima.
Takođe, cene u zapadnoevropskim zemljama su naglo pale, dok je uvoz gotovo prepolovljen. Plaćajući izuzetno visoke kamate, te sa brzo opadajućim izvoznim prihodima, Jugoslavija je ubrzano tanjila devizne rezerve.
Sa druge strane, cena nafte, a Jugoslavija je uvozila između osam i po i deset miliona tona godišnje, bila je visoka, povremeno i ekstremna. Tako je bivša država došla u situaciju da je, uprkos oštrim "merama stabilizacije", jedva vraćala kamate, dok je osnovni dug stagnirao.
Drugim rečima, bivša država nije propala zbog visoke zaduženosti, već zbog nemogućnosti da vraća prispele kreditne rate pošto je sve devize trošila na naglo narasle kamate.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnja inflacija u junu iznosila 4,6 odsto
11.07.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 4,6 odsto, a mesečna 0,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Cene nafte skaču dok se čeka Trampova važna izjava o Rusiji
11.07.2025.•
1
Cene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznad 68 dolara po barelu.
U Nemačkoj i dalje raste broj preduzeća u bankrotu
11.07.2025.•
0
Nadležnim sudovima u Nemačkoj u junu je prijavljeno 2,4 odsto više bankrota preduzeća nego 12 meseci ranije, saopštio je Nemački statistički zavod (Destatis), na osnovu preliminarnih podataka.
NBS: Bruto devizne rezerve uvećane na 27,4 milijarde evra u junu
11.07.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve centralne banka na kraju juna ove godine bile na nivou od 27,4 miliajrde evra, što je bilo 4,7 miliona evra više nego na kraju maja.
Objavljene nove cene goriva
11.07.2025.•
9
Nove cene goriva koje će važiti od 15 časova su objavljene.
Ugostiteljske usluge poskupele za više od devet odsto, najmanja poskupljenja u Vojvodini
11.07.2025.•
4
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine.
Završena obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal
11.07.2025.•
0
Obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal ove godine je završena.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
10.07.2025.•
1
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne na 4,5 dsto i kreditne olakšice na sedam odsto.
Ferrero kupuje Kellogg za tri milijarde dolara
10.07.2025.•
0
Italijanska kompanija Ferrero, koja stoji brendova Ferrero Rocher i Nutella, približava se dogovoru o kupovini kompanije WK Kellogg za oko tri milijarde dolara.
Tramp od 1. avgusta uvodi carine od 50 odsto na bakar
10.07.2025.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je od 1. avgusta carine od 50 odsto na bakar, kako bi zaštitio domaću proizvodnju sirovine, prenosi Rojters.
Spoljni dug Srbije skoro 50 milijardi evra: Evo kome država najviše duguje
10.07.2025.•
29
Javni dug Srbije je na kraju maja ove godine bio 38,8 milijardi evra i iznosio je 44 odsto BDP-a, poslednji su podaci Ministarstva finansija.
Nvidia postala prva firma sa tržišnom vrednošću od četiri biliona dolara
10.07.2025.•
2
Tehnološki gigant Nvidia postao je prva kompanija u istoriji koja je dostigla tržišnu kapitalizaciju od četiri biliona dolara, nakon što je vrednost njenih akcija porasla za 2,8 odsto na 164,42 dolara.
Zbog suše poljoprivrednici očekuju pomoć države
09.07.2025.•
5
Udruženja poljoprivrednika u Srbiji naredna dva dana održaće sastanke kako bi ocenili posledice suše i definisali kakvu pomoć očekuju od države.
Direktorka društvene mreže Iks najavila povlačenje sa funkcije
09.07.2025.•
0
Generalna direktorka društvene mreže Iks Linda Jakarino izjavila je da će se povući sa funkcije, samo dve godine nakon što je preuzela kormilo kompanije u vlasništvu Ilona Maska, bez navođenja razloga za svoj odlazak.
Glamočić: Biće obezbeđena pomoć poljoprivrednicima koji su preterpeli štetu od požara
09.07.2025.•
2
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da će biti obezbeđena podrška u nabavci nove poljoprivredne opreme, kao i u obnovi infrastrukture na gazdinstvima koja su pretrpela štetu od požara.
Evropska komisija u izveštaju navela: Svako drugo preduzeće u Srbiji ima problem s korupcijom
09.07.2025.•
6
Evropska komisija u Izveštaju o vladavini prava u Srbiji 2025. navela je da svako drugo preduzeće u Srbiji u poslovanju ima problem s korupcijom.
Srbija među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato ove godine
09.07.2025.•
17
Srbija je u prvih pet meseci ove godine bila među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi.
Tramp: BRIKS je napravljen da uništi dolar i ugrozi SAD, članicama ću uvesti carinu od 10 odsto
09.07.2025.•
9
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će vrlo skoro uvesti carinu od 10 odsto na uvoz iz zemalja članica BRIKS-a.
U junu najviše rasli krediti privrede
08.07.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju juna iznosili su oko 4.024 milijarde dinara, što je 2,1 odsto više nego u maju, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
PKS: Do 1. avgusta dodatni pregovori o carinama SAD
08.07.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da će ta zemlja dodatno odložiti primenu recipročnih carina koje se odnose na sve trgovinske partnere sveta, do 1. avgusta, a period do tada biće iskorišćen za dodatne pregovore.
Skuplje usluge notara: Povećana javnobeležnička tarifa
08.07.2025.•
45
Veća vrednost boda, ali i veći broj bodova za pojedine poslove - ovako bi se, najkraće, mogla opisati nova javnobeležnička tarifa koju je usvojila Vlada Srbije.
Komentari 13
dz0
Ovo danas nije nasa ekonomija, ne posedujemo nista, iznajmljujemo radnu snagu ispod trzisne cene i subvencijama hranimo strane korporacije koje uvek odu. Nisu ni banke nase, ni profit ne ostaje u zemlji. Ostaju samo cifre za statistiku i ogromni dugovi. Koje nemamo cime vratiti jer ni jedan proizvod proizveden u Srbiji ne ostaje u Srbiji, trziste usluga se ne racuna i male privrede.
Anonimus
A3
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar