
Šta su fišing i investicione prevare: Ovo je korisno da znate
Digitalizacija ekonomije pretvorila je digitalne kanale u glavne izvore finansijskih prevara a trenutno su dva najčešća tipa prevarnih šema fišing prevara i investiciona prevara.
To je izjavio Đorđe Gojković iz Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga u Narodnoj banci Srbije.
On je u video rubrici "Korisno je da znate", objavljenoj na sajtu NBS istakao, da se pod fišing prevarama smatraju situacije u kojima kriminalci od korisnika zahtevaju podatke za plaćanje kako bi samostalno obavili neodobrene platne transakcije koristeći te podatke.
Dodao je da sam naziv prevare potiče od engleske reči za glagol "pecati" - aludirajući na način na koji kriminalci dolaze do željenih podataka.
Prema njegovim rečima za investicione prevare se smatraju situacije u kojima kriminalci navode korisnika da sam obavi platnu transakciju ka licu koje nije ono za koje se predstavlja.
I kod fišing i kod investicionih prevara kriminalci prethodno stiču poverenje žrtve ili koriste nepažnju korisnika na različite načine.
"Kod fišinga putem SMS-a, kriminalci će gotovo uvek pokušati da se predstave kao neko drugo lice. Najčešći primeri kod nas su lažno predstavljanje imenom javnih preduzeća poput Pošte Srbije ili Elektrodistribucije, institucija odnosno državnih organa poput ministarstava, telekominikacionih operatora poput MTS-a ili pak imenom privrednih društava poput banaka", rekao je on.
Kada su u pitanju investicione prevare putem SMS-a, kriminalci obično kontaktiraju sa korisnicima predstavljajući se kao brokeri, uspešni biznismeni, advokati ostavioca koji iza sebe ostavlja veliko bogatstvo, finansijski savetnici i slično.
Objašnjavajući kako da se prepozna prevara putem poruke Đorđe Gojković je naveo da je prvi i osnovni korak ne samo kod fišing i investicionih prevara već i kod digitalne bezbednosti uopšte - provera pošiljaoca.
"Provera podrazumeva, da li poruka stiže s nepoznatog broja, da li je to pozivni broj strane države. Najveći broj poruka od nepoznatih pošiljalaca, a naročito sa stranih brojeva, koje makar posredno imaju veze s vašim finansijama, jesu poruke koje šalju kriminalci", naveo je Gojković.
Međutim, dešava se, kao i u trenutno aktuelnim prevarama, da poruka stiže od pouzdanog pošiljaoca i da se oslanja na dotadašnje poruke koje je slao
Tada bi trebalo, savetuje Gojković, dobro čitati tekst poruke i ukoliko ona upućuje na nepoznati link, neophodno je biti krajnje oprezan.
"Često same poruke sadrže gramatičke greške, odnosno nezgrapne formulacije. Ako poruka sadrži link na koji vas upućuje, u slučaju prevara taj link će gotovo uvek biti različit od linka pravog sajta na koji vas upućuje, čak i ako sam sajt izgleda isto", rekao je on.
Dodao je da je najbolji savet da se uopšte ne otvaraju nepoznati linkovi od nepoznatih pošiljalaca, a ako neko nije siguran da li je link pravi, može ga uporediti sa pravim, verifikovanim linkom veb-sajta kome će pristupiti preko pretraživača.
I najmanja razlika u redu reči ili broju slova treba da bude crveni alarm da je reč o prevari.
Posebno je istakao i da kriminalci koji se bave prevarama u platnom prometu često koriste emocije straha i žurbe korisnika.
"Prosečan čovek uvek reaguje na opasnost, naročito ako mu je ona predočena kao neposredna. Tako, recimo, ako vam se u izgled stavlja nekakva opasnost od gubitka novca, isključenja televizije, struje ili vode ili druga šteta koju morate da sprečite u nerealno kratkom vremenskom roku, reč je o prevari", istakao je on.
Napomenuo je da, iako je životni tempo generalno užurban, nijedna institucija, ustanova ili javno preduzeće neće od građana tražiti reakciju u nekoliko minuta, o čemu god da je reč.
Zato je neohodno pribrano pročitati poruku i uraditi prethodno pomenute provere.
Prema njegovim rečima, kriminalci koji se bave investicionim prevarama uglavnom koriste druge porive ljudi poput želje da materijalno doprinese sebi i porodici, kao i ličnu satisfakciju koju stvara zarada.
"Svet u kome svi brzo i lako zarađujemo jeste utopija, pa je glavna odbrana protiv ovakve vrste prevara razboritost. Ako je nešto previše dobro da bi bilo istinito, verovatno je prevara", rekao je on.
Njegov je savet da ako se na osnovu svega navedenog ne može utvrditi da li poruka navodi na prevaru, neophodno je obratiti pažnju na to da li pošiljalac traži poverljive podatke o platnoj kartici, odnosno drugom platnom instrumentu koje samo klijent zna.
"Ako je odgovor potvrdan, budite sigurni da imate posla s kriminalcima koji žele da iskoriste vaša novčana sredstva", rekao je on.
Kada je reč o mogućnosti povraćaja novca za one koji su bili žrtva prevare Gojković je rekao da je povraćaj novca moguć, ali da zavisi od mnogo različitih faktora te da je nemoguće unapred reći u kojim slučajevima će reklamacija odnosno prigovor ili pritužba korisnika biti uspešna.
"To naročito važi za investicione prevare. Imajte na umu da banka ne može biti odgovorna za slobodne odluke korisnika da prenesu novac nepoznatim licima u želji da brzo i lako zarade. Upravo zbog toga, vaš novac je najsigurniji kada prevaru prepoznate na njenom početku", naveo je Gojković.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
12
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
12
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
12
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
43
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
9
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Komentari 1
Jednostavno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar