Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima

Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
Foto: 021.rs (arhiva)
Navode da je odluka suprotna sporazumu sa Vladom Srbije.
 
"Za isplatu direktnog davanja subvencije od 18.000 dinara po hektaru nije predviđeno pravdanje računima. Ta subvencija je dogovorena 2023. godine, sporazumom sa tadašnjom premijerkom Anom Brnabić", rekao je predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata, Dragan Kleut.
Dodao je da setva jednog hektara ratarskih kultura poljoprivrednike daleko više košta od tog iznosa subvencije, a skupljanje računa će, naročito kod starijih domaćinstava, zakomplikovati i odužiti isplatu te subvencije, neophodne za prolećnu setvu.
Sporazumom sa Brnabić u Vladi Srbije 2023. godine, posle protesta poljoprivrednika, prema njegovim rečima, dogovoreno je da će samo drugi deo subvencije od 17.000 dinara od ukupne subvencije od 35.000 dibara, morati da se pravda računom za kupovinu semena, goriva, mineralnog đubriva i ostalog repromaterijala.
 
Kleut je rekao da u Srbiji narušen dugogodišnji paritet između cena pšenice, brašna i hleba u odnosu 1:2:4, jer ako kilogram brašna košta 75 dinara, hleba 130 dinara, kilogram pšenice bi trebalo da košta najmanje 35 dinara, a ne 19-20 dinara, koliko sada košta.
"Ako je kilogram pšenice sada oko 20 dinara, kilogram brašna bi trebalo da košta 40 dinara, a kilogram hleba 80 dinara, a ne 130 dinara", rekao je Kleut.
 
Istakao je da neko, kupci pšenice ili trgovci brašnom i hlebom debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima.
 
Kleut je rekao da poljoprivrednici već nekolo godina rade sa gubicima zbog suše i odbijanja Ministartva poljoprivrede da im pomogne sa 300 evra po hektaru, kako bi mogli da nastave proizvodnju.
 
Istakao je da je u Srbiji pšenica na berzi 10-15 dinara jeftinija nego na najbližoj berzi u Budimpešti i da poljoprednici ne mogu da opstanu u takvim uslovima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Krle

    07.02.2026 10:57
    Pa kilogram brasna i jeste 40 din, a hleba ima i za 70
  • Pravda

    04.02.2026 21:13
    Istina
    Boze traktore od 20hilj € i loše im.....
  • Новосађан

    03.02.2026 23:31
    Жито
    Смањите род.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.

Zašto raste cena zlata?

Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.