Autorski tekst Brankice Janković: Kršenje prava na privatnost samo korak od diskriminacije
Pravo na privatnost spada u grupu osnovnih, fundamentalnih prava čoveka koja imaju za cilj zaštitu moralnog i duševnog integriteta svakog ljudskog bića.
Pored toga, pravo na privatnost se definiše se kao kontrola nad totalitetom manifestacija čovekove egzistencije, odnosno obuhvata kontrolu nad količinom informacija o nama koje će biti učinjene dostupnim javnosti ili nekom njenom delu, ali i kontrolu informacija koje dolaze do nas, što se često gubi iz vida.
Kada govorimo o odnosu prava na privatnost i prava na ravnopravnost, može se reći da privatnost kao pojam stoji u samoj srži ravnopravnosti, odnosno da je često kršenje prava na privatnost samo korak od diskriminacije.
Takođe, opšte je poznato da nadzor ili ograničavanje privatne sfere pojedinca ima efekat promene ponašanja i umanjene slobode izražavanja, veroispovesti i drugih ljudskih prava.
S tim u vezi, navešću samo neke od razloga zašto je pravo na privatnost značajno sa aspekta ravnopravnosti:
- Sprečava mešanje države u privatnu sferu pojedinca
- Sprečava neovlašćeno korišćenje podataka za interese drugih grupacija i omogućava kontrolu nad korišćenjem svojih podataka
- Doprinosi slobodi izražavanja
- Doprinosi razvoju demokratskih procesa (tajnost glasanja i sl.)
- Doprinosi različitim aspektima lične bezbednosti i umanjuje faktore rizika za različite osetljive društvene grupe
Mnogi tvrde da živimo u vremenu koje se često naziva doba post-privatnosti, odnosno da je toliko naših podtaka u opticaju da je iluzorno očekivati da održimo kontrolu nad svojim podacima imajući u vidu brzinu cirkulacije informacija, količinu informacija koje mi sami svojim klikom na dugme "prihvatam", činimo dostupnim različitim delovima javnog i privatnog sektora. Verujem da većina nas nije ni svesna do koje mere se našim podacima trguje u današnje vreme, bez obzira na sve strože zakone o zaštiti podataka o ličnosti širom sveta. Tu dolazimo do negativne pojave, koju mnogi nazivaju proizvodnja pristanka, što se odnosi na činjenicu da nam mnogi programi pored pristanka ne nude naročito povoljne opcije. Pored toga, nedavno sam naišla na podatak da bi jednoj osobi bilo potrebno 30 radnih dana godišnje da pročita pravila o privatnosti 40 najpopularnijih sajtova na svetu.
Pre nekog vremena je bivši izvršni direktor Gugla Erik Šmit izjavio "Ako radite nešto što ne želite da drugi znaju, možda to ne bi trebalo uopšte da radite". Sa druge strane Snouden je odgovarajući na pomenutu tvrdnju odgovorio "da bi to bilo isto kao kada bi neko tvrdio da je protiv slobode govora zato što nema ništa da kaže". Upravo ovo jeste paradigma situacije u vezi sa pravom na privatnost poslednjih godina.
Uvažavajući argumente da će čuvanje podataka o ličnosti vremenom postajati sve teže, iako naravno nikada ne treba odustajati od te borbe, smatram da je upravo uloga institucije na čijem sam čelu od naročitog značaja važna kada je u pitanju stvaranje tolerantnog društva, u kome i kada se i naruši nečije pravo na privatnost, odnosno budu otkriveni određeni lični podaci, to ne dovodi do diskriminatornog postupanja niti stvaranja neprijateljskog okruženja za tu osobu ili grupu. Tolerantno društvo jeste najbolji mehanizam osnaživanja pojedinca i najbolje okruženje za uspostavljanje pune ravnopravnosti.
Suprotnih primera je mnogo u gotovo svim oblastima društvenog života. Istorijski smo svi svesni različitih progona i slučajeva diskriminacije koje su osobe doživaljvale nakon otkrivanja informacija o veroispovesti, nacionalnoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji i sl. U digitalnom dobu, svedočili smo primerima u svetu gde je zloupotreba podataka o lokaciji ili korišćenju određenih aplikacija za upoznavanje namenjenih LGBT zajednici prouzrokovalo progon ili otkaz sa radnog mesta. Takođe nedavno smo bili svedoci i tragedije u Laktašima, kojoj je prethodio težak oblik kršenja prava na privatnost.
U praksi Poverenika za zaštitu ravnopravnosti takođe se pojavljivalo više primera u kojima je kršenje različitih aspekata prava na privatnost, ujedno predstavljalo i čin diskriminacije. Takvi primeri su bili javno isticanje pozitivnog HIV statusa na terapijsko-dijetetskoj listi pacijenta, odbijanje promene imena na fakultetskoj diplomi transrodne osobe i beleženje pretpostavljenog zdravstvenog stanja vlasnika automobila u evidenciju servisa.
Imajući u vidu sve izazove, moramo nastaviti da unapređujemo kapacitete svih državnih organa. S tim u vezi, naročito uzimajući u obzir globalni karakter rizika koji se odnose na kršenje prava na privatnost, saradnja i razmena iskustava koju Poverenik ostvaruje u okviru Evropske mreže tela za ravnopravnost pokazala se izuzetno korisnom.
Za kraj citiraću Salila Šetija, čuvenog aktivistu za ljudska prava, koji je rekao da će pitanje prava na privatnost biti mera našeg vremena.
Autorka je Brankica Janković, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar