Odbrana Ratka Mladića: Hitno oslobađanje iz Haga jer mu se bliži kraj života

Odbrana ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića zatražila je od predsednice međunarodnog suda u Hagu da ga hitno pusti na privremenu i uslovnu slobodu iz humanitarnih razloga.
Odbrana Ratka Mladića: Hitno oslobađanje iz Haga jer mu se bliži kraj života
Foto: 021.rs (Ilustracija)
Mladićeva odbrana pozvala se na procene lekara da će uskoro umreti.
 
Zahtev, koji je sud danas objavio, branilac Dragan Ivetić utemeljio je na činjenici da je medicinska služba u pritvoru suda UN "rekla Mladiću i njegovoj porodici da on ne može biti izlečen" i da se "njegov očekivani životni vek sada meri mesecima".
Doživotni zatvor za genocid u Srebrenici
 
Mladić, star 83 godine, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti nad Muslimanima i Hrvatima u BiH, uključujući terorisanje civila u Sarajevu, od 1992. do 1995. godine.
 
Mladić je u pritvoru u Hagu od kraja maja 2011. godine, kada je uhapšen u Srbiji i izručen Tribunalu.
Mladić sa lečenja prešao na "palijativnu negu"
 
Lekari su, kako odbrana navodi u zahtevu, sa lečenja prešli na "palijativnu negu" Mladića i o tome su obavestili i pacijenta i njegovu porodicu.
 
Branilac Ivetić je naveo da je "Mladićev ograničeni očekivani životni vek centralni humanitarni obzir kojem valja pridati odlučujuću težinu" u odlučivanju predsednice suda Grasijele Gati Santane.
 
Zbog teškog zdravstvenog stanja ne postoji rizik da bi general Mladić mogao da pobegne, tvrdi odbrana, pozivajući se na slučaj bivšeg vođe Srba u Hrvatskoj Gorana Hadžića, koga je sud u Hagu pustio na privremenu slobodu usled neizlečive bolesti i koji je ubrzo potom umro u Srbiji.
 
General Mladić je, prema njegovom pravnom zastupniku, od marta prošle godine preživeo tri "medicinska incidenta" koji su po lekarima bili "opasni po život".
"Detalji Mladićevih zdravstvenih tegoba su u zahtevu redigovani"
 
Branilac Ivetić, međutim, navodi da je Mladić u zatvorskoj bolnici zato što su lekari procenili da je "malo verovatno da će povratiti nivo nezavisnosti potreban da bude vraćen u pritvor".
 
Lekari su, kako navodi odbrana, ocenili i da je Mladiću neophodna "intenzivna i specijalistička nega" koju dobija u zatvorskoj bolnici.
 
Bez takve nege, "Mladićevo zdravlje bi moglo ubrzano da se pogorša", usled čega bi "njegovo pritvaranje bilo nespojivo s njegovim zdravstvenim stanjem", naveli su lekari.
 
Zastupnik odbrane se poziva i na nalaz neurologa koji je ustanovio da se Mladićevo zdravstveno stanje "pogoršalo u toj meri da je njegov kratki očekivani životni vek značajno umanjen".
 
Odbrana je u zaključku istakla da je "palijativna nega nespojiva" sa daljim boravkom Mladića u zatvoru i da bi zbog toga nastavak njegovog pritvaranja bio jednak "okrutnoj i nečovečnoj kazni".
 
Iako u zahtevu nije naveo u koju zemlju bi Mladić trebalo da bude pušten, Ivetić je ukazao da bi "palijativna nega koja bi poboljšala kvalitet Mladićevog života mogla biti najbolje sprovedena izvan zatvora, među porodicom i negovateljima koji govore istim jezikom kao Mladić".
 
Uhapšen 2011. godine, sudilo mu se četiri godine u Hagu
 
Vlasti Srbije su uhapsile Ratka Mladića 26. Maja 2011. u Lazarevu kod Zrenjanina, a pet dana kasnije je prebačen u Hag.
 
Suđenje Mladiću pred Tribunalom trajalo je od 16. maja 2012. do 15. decembra 2016. godine. Tribunal je Mladiću izrekao prvostepenu presudu 22. novembra 2017. a pravosnažnu 8. juna 2021. godine.
 
Tim presudama, Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperisanjem i za uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, od 1992. do 1995. godine.
 
Mladić je, po 10 tačaka optužnice, osuđen za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti u 15 bosanskih opština, uključujući progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premeštanje.
 
Sud je utvrdio Mladićevu krivicu i po četiri tačke optužnice za kršenje zakona i običaja ratovanja: za ubistva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.
 
Tribunal je Mladića prvi put optužio 25. jula 1995. i on je do hapšenja 2011. bio u bekstvu tokom kojeg je, kako su kasnije utvrdili lekari u Hagu, preživeo tri moždana udara.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Penzionerka

    04.06.2025 07:41
    Svašta
    Kako to odbrana traži da ga puste na "privremenu i uslovnu slobodu" ako je nasmrt bolestan? Znači da ga puste samo dok ne ozdravi, pa natrag u Hag? I na "uslovnu" - znači da bude na slobodi pod uslovom da ne ponovi delo?!? "DOŽIVOTNA kazna zatvora" znači do kraja života. I otkad to sudovi puštaju ovakve opsuđenike "iz humanih razloga"? Nezabeleženo.
  • nn

    03.06.2025 21:30
    i meni se blizi kraj a vlast nece da mi pomogne decenijama
    ko u zatvoru sam u ovoj polovicnoj zemlji, ne mrdam nigde jer me drze 'zatvorenog' i nemocnog, samo sto mi prozori nemaju resetke ali kao i da imaju, vlast to ne dotice
    UPOMOC!!
  • Momir

    03.06.2025 21:10
    Momir
    Zašto oslobadjanje kada je zločinac osudjen na doživotnu kaznu zatvora i tamo mora i skončati. Sta nije ovde jasno?!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Momčilo Trajković tužio Anu Brnabić

Momčilo Trajković iz Srpskog nacionalnog veća Kosova tužio je predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić zbog povrede časti, jer je 30. juna na Pinku rekla da je "zaradio milione na prodaji srpske zemlje Albancima".