Subotica: Domaće voće u Novom Sadu i Beogradu

U Subotici je tek ovog leta na pijaci počela prodaja organskih proizvoda, iako je sever Bačke kolevka proizvodnje takozvane zdrave hrane.
U Subotici je tek ovog leta na pijaci počela prodaja organskih proizvoda, iako je sever Bačke kolevka proizvodnje takozvane zdrave hrane.

Subotičani su prvi u Srbiji proizveli organski sok, otvorili prvu nacionalnu kuću za kontrolu i sertifikaciju OCS i prvu bio – farmu, ali je tržište nerazvijeno i proizvođači robu najviše prodaju u Beogradu i Novom Sadu. Organsku proizvodnju 1990. godine iniciralo je Udruženje "Teras" i zahvaljujući njihovim programima prva predškolska ustanova u zemlji koja je uvela organske namirnice u ishranu mališana je subotička "Naša radost".

Zdravu hranu jedu i deca koja pohađaju PU "Školica", a vlasnik Igor Vlaović je na Mlečnoj pijaci sugrađanima ponudio povrće i voće proizvedeno u tri bio–farme.

- Deca jedu beskvasni hleb, organsko voće i povrće. Tezgu sam otvorio zbog svog deteta jer u gradu nismo imali gde da kupimo organsku šargarepu, krompir i druge namirnice. Cene su 50, 70 i do 100 odsto veće. Kupaca najviše ima među trudnicama, bolesnima i onima koji su upućeni u razlike konvencionalne i organske proizvodnje. Ne gledamo cene na drugim tezgama jer ne prodajemo iste proizvode, a trud organskih proizvođača koji više rade mora da se naplati – kaže Vlaović.

Na pijaci se najviše proda organsko povrće i začini. Kupci hranu pripremaju po tradicionalnim receptima, ali u manjim količinama, jer za razliku od obične organska šargarepa je 100, a karfiol čak 200 dinara.  Razlog slabije prodaje su prvenstveno cene. Josip Mamužić, proizvođač iz Ljutova, najviše posla ima sa žitaricama i povrćem. Organskom proizvodnjom bavi se deset godina, izvozio je papriku u Mađarsku, a najbolje tržište je, tvrdi, Beograd i Novi Sad.

- OCS je jedina organizacija u Srbiji za kontrolu organskih proizvoda sa dozvolom Evropske komisije za sertifikovanje organskih proizvoda za direktan izvoz na tržište EU.  Trebalo bi se više pozabaviti razvojem sertifikacije geografskog porekla i tu bi se sigurno, poput futoškog kupusa, izdvojio beli luk iz Šupljaka, ljutovačka rakija i feketićka višnja – kaže Nenad Novaković, direktor OCS.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina