Geni su čudo: Iako ne liče, krompiru je paradajz majka
Kineski naučnici otkrili su da je krompir daleki rođak sa paradajzom.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Tačnije, prirodnim ukrštanjem divljeg paradajza i biljke Etuberosum nastala je biljka sa krtolama koje su se razvile u krompir kakav i danas volimo da jedemo.
Kada je o ukusu reč, ne može biti veće razlike između hrskavog čipsa i sočnog mediteranskog paradajza.
Međutim, naučnici su otkrili da ove dve namirnice ipak nisu toliko udaljene jedna od druge. Važno istraživanje pokazalo je da je krompir evoluirao od pretka paradajza pre skoro devet miliona godina.
Divlji paradajz, koji je rastao u Andima, ukrstio se sa biljkom pod nazivom Etuberosum, i kroz proces koji se zove hibridizacija, pomešali su svoj genetski materijal da bi formirali potpuno novu lozu, piše RTS.
"Paradajz je majka, a Etuberosum je otac. Ali ovo u početku nije bilo očigledno", rekao je Sanven Huang, profesor na Institutu za poljoprivrednu genomiku u Šenženu, u Kini, koji je bio na čelu istraživačkog tima.
Iznad zemlje, biljke krompira izgledaju gotovo identično kao Etuberosum. Ali, ako ih iščupate, razlika je jasna: Etuberosum ima tanke rizome (tip podzemne stabljike) i nema skrobne krtole krompira.
Da bi objasnili pojavu krtola, naučnici su se okrenuli paradajzu. Iako nema krtole, deli zapanjujuće sličan genetski profil sa krompirom.
"Pripadaju istoj porodici biljaka, zajedno sa patlidžanom i duvanom, ali paradajz, krompir i Etuberosum su genetski najbliži", rekao je Huang dodajući da su se upravo zato i odlučili da ih ispitaju detaljnije.
Kako je opisanou u časopisu Cell, tim je analizirao 450 genoma gajenog krompira i 56 divljih vrsta. „Ovo je jedna od najvećih genomskih kolekcija divljeg krompira koja je ikada do sada analizirana“, precizirao je vodeći autor istraživanja, Džijang Žang.
Dva ključna gena - po jedan iz svake biljke
Tim je otkrio da su dva gena ključna za stvaranje krtola: SP6A, koji se nalazi u paradajzu, i IT1, koji se nalazi u biljci Etuberosum. Ni jedan ni drugi gen nisu dovoljni pojedinačno, ali kada se spoje, kao što je to slučaj kod biljke krompira, oni međusobno reaguju, pokrećući snažan proces koji transformiše rizome u ukusne krtole bogate skrobom.
"Studija je revolucionarna. Pokazuje kako hibridizacija može pokrenuti pojavu novog organa - i čak dovesti do nove loze kod mnogih vrsta", rekao je Džejms Malet, profesor organizmičke i evolucione biologije na Univerzitetu Harvard.
Krompir je nasledio stabilnu mešavinu gena od oba roditelja, što ga čini čvrstom i otpornom biljkom. Njegove krtole skladište energiju, pomažući mu da preživi zimu ili sušu i omogućavajući mu da se razmnožava bez potrebe za semenom ili oprašivačima. Umesto toga, nove biljke rastu iz klica koje niču na krtolama.
Organi bogati hranljivim materijama pomogli su krompiru da napreduje u novim, planinskim staništima visoko na Andima. Biljke su se prilagodile i proširile, što je dovelo do ekspanzije raznolikosti. Ljudi su pripitomili brojne divlje vrste, birajući one sa velikim, jestivim krtolama.
"Narodi u Andima imaju stotine sorti krompira. U Evropi imamo možda pet - i sve potiču od jedne vrste: Solanum tuberosum", rekla je dr Sandra Knap, botaničarka u Prirodnjačkom muzeju u Londonu.
Krompir je napustio Ande na španskim brodovima u 16. veku. U početku je izazivao sumnju - rastao je pod zemljom, nije pominjan u Bibliji i izgledao je čudno. Ipak, ubrzo je prihvaćen zbog svoje hranljivosti i sposobnosti da izdrži loše uslove. Postao je osnovna namirnica širom Evrope i sveta.
Nije moguće pretpostaviti šta bi moglo da očekuje u budućnosti ovu prilagodljivu biljku, jer su se njeni najbliži srodnici previše razišli da bi se prirodna hibridizacija ponovo dogodila. Ali istraživači istražuju veštačke načine za stvaranje novih sorti.
"Radimo na projektu koji pomaže krompiru da se razmnožava semenom. I stavljamo IT1 i druge neophodne gene iz krompira u paradajz, kako bi mogao da ima krtole", rekao je profesor Huang.
Za sada je sve na nivou eksperimenta, ali ako bude uspelo, paradajz neće biti samo deo prošlosti krompira - mogao bi postati i deo njegove budućnosti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
2
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Kanada korak bliže zabrani društvenih mreža mlađima od 16 godina
11.06.2026.•
0
Kanadska vlada predstavila je novi zakon o digitalnoj bezbednosti kojim bi društvene mreže bile zabranjene za decu mlađu od 16 godina, uz izuzetke za platforme koje ispunjavaju određene bezbednosne standarde.
Na današnji dan: Ubijen novinar Milan Pantić, umro Džon Vejn
11.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 11. jun.
Tragovi drevne stomatologije: U lobanji staroj 2.000 godina otkriveni tragovi hirurškog vađenja zuba
10.06.2026.•
1
Ruski naučnici otkrili su tragove hirurškog vađenja zuba u lobanji muškarca koji je živeo između kraja 2. i 4. veka nove ere. Reč je o tek trećem zabeleženom slučaju takvog stomatološkog zahvata u Istočnoj Evropi.
Holandski ministar traži zabranu "dečjih influensera"
10.06.2026.•
0
Holandski ministar za rad Tijeri Artsen zatražio je zabranu takozvanih "dečjih influensera", odnosno zabranu da deca mlađa od 16 godina učestvuju u komercijalnom onlajn sadržaju.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen S.O.S, "rođen" Paja Patak, umro Rej Čarls
10.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. jun.
Greške koje pravite sa klimom u autu i zbog kojih slabije hladi
09.06.2026.•
2
Dolazak toplijih dana znači i češće korišćenje klima uređaja u automobilima.
U okeanima širom sveta otkriven gen otporan na antibiotike
09.06.2026.•
1
Italijanski naučnici otkrili su gene otporne na antibiotike u Sredozemnom, Atlantskom, Arktičkom i drugim regionima, sa većim koncentracijama u blizini prometnih pomorskih ruta i gusto naseljenih priobalnih područja.
Na današnji dan: Umro Čarls Dikens, potpisan Kumanovski sporazum
09.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 9. jun.
Dečak se ugušio krofnom tokom odmora u školi u Velikoj Gorici
08.06.2026.•
3
Devetogodišnji učenik jedne osnovne škole u Velikoj Gorici ugušio se krofnom u ponedeljak, potvrdio je za RTL Danas izvor upoznat sa tragedijom.
Studija: Ljudi su sposobni za multitasking, samo je potrebna praksa
08.06.2026.•
2
Naučnici su dugo smatrali da čovekov mozak nije u stanju da kontroliše istovremeni rad na više zadataka, ali najnovija studija je pokazala da to nije tačno, ali da su za multitasking potrebni iskustvo i praksa.
Vrednost imovine najbogatijih ljudi sveta dostigla skoro 100 biliona dolara
08.06.2026.•
1
Ukupno bogatstvo najbogatijih ljudi u svetu dostiglo je rekordnih 98,3 biliona dolara u prošloj godini, što je rast od 8,7 odsto međugodišnje, pokazalo je novo istraživanje kompanije "Capgemini".
Muškarac iz Kalifornije pokušao da prokrijumčari 60 gmizavaca sakrivenih ispod odeće
08.06.2026.•
0
Čovek u Kaliforniji osuđen je na više od pet godina zatvora zbog pokušaja krijumčarenja preko 60 gmizavaca sakrivenih ispod odeće za koje je tvrdio da su njegovi kućni ljubimci.
Engleska uklanja istorijske ličnosti sa novčanica - nema više Vinstona Čerčila i Džejn Ostin
08.06.2026.•
5
Banka Engleske odlučila je da sa buduće serije novčanica ukloni istorijske ličnosti, uključujući britanskog premijera tokom Drugog svetskog rata Vinstona Čerčila.
Italija vraća novac od putarine u slučaju gužvi
08.06.2026.•
0
Novo pravilo o putarinama sada je na snazi u Italiji: vozači mogu da podnesu zahtev za delimičan ili potpuni povraćaj plaćene putarine ukoliko zbog radova na putu budu zadržani znatno duže od planiranog.
Na današnji dan: Umrli Muhamed i Šaban Bajramović, ubio se Entoni Burdejn, osuđen Ratko Mladić
08.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 8. jun.
Na današnji dan: Izveden prvi striptiz, počeo napad na Sevastopolj, poginuo Dražen Petrović
07.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 7. jun.
Srednjoškolke na času fizičkog pronašle lobanju iz 14. veka
06.06.2026.•
0
Ljudski ostaci koje su dve srednjoškolke pronašle tokom časa fizičkog vaspitanja u parku u Sen Erblenu, u blizini Nanta u Francuskoj, identifikovani su kao fragmenti lobanje koji potiču iz 14. veka.
Preminuo glumac Entoni Hed, poznat po serijma "Bafi, ubica vampira" i "Ted Laso"
06.06.2026.•
0
Entoni Hed, britanski glumac prepoznatljivog glasa, poznat po ulogama u serijama "Buffy the Vampire Slayer" i "Ted Lasso", preminuo je, saopštila je njegova porodica. Imao je 72 godine.
Komentari 3
Nikola
Nevena
Poljoprivrednik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar