Štitasta žlezda: Poremećaji najčešće zbog genetike, ali utiču i spoljni faktori

Autoimune tiroidne bolesti dovode do poremećaja rada štitaste žlezde, a smatra se da na njihov nastanak u 60 odsto slučajeva utiče nasleđe.

Spoljni faktori utiču u 40 odsto slučajeva i pretpostavlja se ga ima svaki deseti građanin Srbije, izjavio je stručnjak iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije Miloš Žarković.

Događaj koji ove godine u celom svetu ima temu nasledni faktor rizika, odnosno genetiku, upriličen je u Etnografskom muzeju u Beogradu povodom obeležavanja Međunarodne nedelje štitaste žlezde u organizaciji Srpskog tiroidnog društva (STD) i uz podršku udruženja "Krila u nama" i kompanije Merck.

U saopštenju Srpskog tiroidnog društva istaknuto je da ljudi mnogo toga nasleđuju od porodice, poput boje očiju i kose ili krvne grupe, ali se malo zna da je nasledna i predispozijcija za poremecaje rada štitaste žlezde.
 
Predsednica udruženja pacijenata "Krila u nama" Bojana Jedoksić napomenula je da je zato veoma važna porodična priča o štitastoj žlezdi.
 
"Kada poznajemo simptome i kada naučimo da ih vidimo i prihvatimo kod sebe ili članova svoje porodice dolazimo do važnog cilja rana dijagnostika sa ciljem prevencije komplikacije oboljenja", naglasila je predsednica udruženja.
 
Biljana Nedeljković Belesli sa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije podsetila je da simpotomi poremećaja rada mogu biti skriveni, posebno za hipotireozu.
 
"S obzirom na to da se učestalost povećava sa godinama i veća je kod žena, ta populacija treba posebno da obrati pažnju na simptome kao što su umor, pospanost, zaboravnost, suva koža, bolovi u mišićima i slično", izjavila je ona.
 
Navodi se da su poremećaji rada štitaste žlezde česti i pogađaju oko 200 miliona ljudi širom sveta, a smatra se da je većina upravo posledica genetskog nasleđa.
 
Porodično stablo može da bude složeno, ali njegova spoznaja može da vam pomogne da vidite da li ste u riziku od poremećaja rada štitaste žlezde, napominje se u saopštenju.
 
Dodaje se da je zato važno da se što pre otkrije takav poremećaj i da zato poznavanje porodične istorije može da pomogne u razumevanju i ublažavanju rizika za sadašnju i buduće generacije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Miki

    29.05.2023 09:15
    genetika? Gluposti. Svaka druga/treca osoba ima problem sa stitastom zlezdom. Kod mene u firmi od nas 50 zaposlenih, njih petoro (da ja znam) ima tireoiditis (neki su na lekovima, neki ne). Faktori spoljasnje sredine su presudni, a najverovatnije sta jedemo i gde zivimo, sta dishemo i koliko se nerviramo

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji

Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.

Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol

Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.