Štitasta žlezda: Poremećaji najčešće zbog genetike, ali utiču i spoljni faktori

Autoimune tiroidne bolesti dovode do poremećaja rada štitaste žlezde, a smatra se da na njihov nastanak u 60 odsto slučajeva utiče nasleđe.
Štitasta žlezda: Poremećaji najčešće zbog genetike, ali utiču i spoljni faktori
Foto: Pexels

Spoljni faktori utiču u 40 odsto slučajeva i pretpostavlja se ga ima svaki deseti građanin Srbije, izjavio je stručnjak iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije Miloš Žarković.

Događaj koji ove godine u celom svetu ima temu nasledni faktor rizika, odnosno genetiku, upriličen je u Etnografskom muzeju u Beogradu povodom obeležavanja Međunarodne nedelje štitaste žlezde u organizaciji Srpskog tiroidnog društva (STD) i uz podršku udruženja "Krila u nama" i kompanije Merck.

U saopštenju Srpskog tiroidnog društva istaknuto je da ljudi mnogo toga nasleđuju od porodice, poput boje očiju i kose ili krvne grupe, ali se malo zna da je nasledna i predispozijcija za poremecaje rada štitaste žlezde.
 
Predsednica udruženja pacijenata "Krila u nama" Bojana Jedoksić napomenula je da je zato veoma važna porodična priča o štitastoj žlezdi.
 
"Kada poznajemo simptome i kada naučimo da ih vidimo i prihvatimo kod sebe ili članova svoje porodice dolazimo do važnog cilja rana dijagnostika sa ciljem prevencije komplikacije oboljenja", naglasila je predsednica udruženja.
 
Biljana Nedeljković Belesli sa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije podsetila je da simpotomi poremećaja rada mogu biti skriveni, posebno za hipotireozu.
 
"S obzirom na to da se učestalost povećava sa godinama i veća je kod žena, ta populacija treba posebno da obrati pažnju na simptome kao što su umor, pospanost, zaboravnost, suva koža, bolovi u mišićima i slično", izjavila je ona.
 
Navodi se da su poremećaji rada štitaste žlezde česti i pogađaju oko 200 miliona ljudi širom sveta, a smatra se da je većina upravo posledica genetskog nasleđa.
 
Porodično stablo može da bude složeno, ali njegova spoznaja može da vam pomogne da vidite da li ste u riziku od poremećaja rada štitaste žlezde, napominje se u saopštenju.
 
Dodaje se da je zato važno da se što pre otkrije takav poremećaj i da zato poznavanje porodične istorije može da pomogne u razumevanju i ublažavanju rizika za sadašnju i buduće generacije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Miki

    29.05.2023 09:15
    genetika? Gluposti. Svaka druga/treca osoba ima problem sa stitastom zlezdom. Kod mene u firmi od nas 50 zaposlenih, njih petoro (da ja znam) ima tireoiditis (neki su na lekovima, neki ne). Faktori spoljasnje sredine su presudni, a najverovatnije sta jedemo i gde zivimo, sta dishemo i koliko se nerviramo

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Razvijena nova metoda za vađenje gelera iz srca

Stručnjaci sa ruske Vojno-medicinske akademije "S. M. Kirov" patentirali su novu metodu uklanjanja gelera iz srčanog mišića bez zaustavljanja rada srca i bez primene aparata za veštačku cirkulaciju, prenosi Tas.

Ćuretina ili piletina: Koja ima više proteina?

Kada je reč o nemasnim izvorima proteina, i piletina i ćuretina pružaju slične količine proteina i esencijalnih nutrijenata, kao što su vitamini B grupe, cink i selen. Ali da li je jedan bolji izvor proteina od drugog?

"Večne hemikalije" možda slabe kosti dece

Postoji sve veća zabrinutost zbog štete koju izazivaju takozvane "večne hemikalije", a istraživanje je sada povezalo neke od ovih supstanci sa oslabljenim kostima dece.