
U Danskoj lekari koriste analize krvi za sprečavanje spontanih pobačaja
Bolje razumevanje uzroka spontanih pobačaja i, u određenim slučajevima, pomoć u njihovom sprečavanju bili su fokus istraživanja tima lekara na čelu s danskom ginekološkinjom.

Foto: Pixabay
Ovo istraživanje je pokazalo da jednostavan krvni test može pojasniti zbog čega neke žene ne uspevaju da održe trudnoću.
Nemogućnost iznošenja trudnoće do kraja pogađa svaku desetu ženu u svetu. Češće se događa u razvijenijim zemljama u kojima se žene na trudnoću odlučuju u kasnijem životnom dobu.
Dr Henrijeta Svare Nilsen nedavno je s kolegama sa Univerziteta Kopenhagen objavila rad u naučnom časopisu "The Lancet" kojim je pokušala da utvrdi događa li se spontani pobačaj zbog hromosomske anomalije ili zbog nečeg drugog. Za razliku od dosadašnjih testova, ovaj se može koristiti na samom početku trudnoće, već od pete nedelje.
"U slučaju prekida trudnoće, majci možemo da uradimo analizu krvi da bismo otkrili genetske karakteristike fetusa", rekla je AFP-u dr Svare Nilsen.
Dosad se sličan test u Danskoj nudio ženama isključivo nakon tri uzastopna pobačaja i ako je trudnoća dostigla deset nedelja trudnoće ili više.
Danas se u klinici u Hvidovreu krvni test nudi svim ženama koje su imale spontani pobačaj, a potom su se javile na hitan prijem. Dr Svare Nilsen kaže da je više od 75 odsto njih pristalo da uradi analize.
Nakon što se izoluje, a potom i sekvencira iz krvnog testa, DNK embriona ili fetusa analizira se da bi se utvrdilo nosi li hromosomsku anomaliju, zbog čega ne može da nastavi život. Odgovor je obično pozitivan u 50 do 60 odsto slučajeva.
"Lekari potom nastoje da ustanove da li je broj određenih hromosoma problematičniji od drugih i potom mogu da odrede rizik u budućnosti", objasnila je laboratorijska tehničarka Lene Verge.
Ako je hromosomska abnormalnost izostala, lekari pribegavaju pažljivom istraživanju.
Hormonska neravnoteža, endokrine bolesti, problemi s koagulacijom ili čak način života mogu objasniti rani prekid trudnoće. Na lekarima je da utvrde rizike i predlože terapiju.
Pokrenut 2020. godine, projekat pod nazivom COPL još je aktuelan i trebalo bi da omogući stvaranje jedinstvene baze podataka koja će sadržati podatke o različitim patologijama zahvaljujući podacima prikupljenim na velikom broju pacijentkinja.
"Dobićemo pouzdanu bazu podataka da bismo se posvetili rešavanju problema povezanih sa spontanim pobačajima, reprodukcijom, ali i zdravljem žena uopšte", rekla je dr Svare Nilsen.
"Spontani pobačaji su vrlo česti i događaju se u 25 odsto svih trudnoća. Međutim, mi već godinama ne obraćamo dovoljno pažnje na mehanizme koji su ih prouzrokovali, kao ni na to kako oni utiču na mentalno zdravlje parova", kaže doktorka.
Pre nego što je rodila svoje dvoje dece, Rike Hemingsen je imala tri spontana pobačaja. Danas je vrlo angažovana na projektu koji "daje nadu da će manje žena morati da prođe kroz ono što smo ja i brojne žene prošle".
"To bi dalo smisao svom bolu i tuzi koja prati svaki gubitak trudnoće", kaže Hemingsen.
O intimnim dramama nakon spontanih pobačaja retko se govori u javnosti, a i kada se o njima govori, reakcije su često nespretne, neprikladne, beskorisne.
"Činjenica da svi govore 'ma to je normalno' ne čini stvari normalnijim niti manje bolnim za osobu koja kroz sve to prolazi. No očito nas i ne podstiče da o gubitku govorimo", kaže ta mlada žena i dodaje da ova tabu tema otežava pristup odgovarajućem načinu lečenja.
Dr Svare Nilsen kaže da bi na kraju rezultati studije mogli pomoći da se godišnje u svetu spreči pet odsto od 30 miliona spontanih pobačaja.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Šta sve "vosak" iz uha može da otkrije o zdravlju osobe
01.05.2025.•
0
Od Alchajmerove bolesti do raka, ušna mast može da sadrži vredne indikatore zdravlja osobe.
Batut: Prošle godine u Srbiji registrovano skoro 900 obolelih od morbila
30.04.2025.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije objavio je, povodom nedelje imunizacije u Evropskom regionu, da je imunizacija jedna od najuspešnijih javnozdravstvenih inicijatava.
Novi senzori za dijabetičare biće besplatni do 18. godine
29.04.2025.•
0
Senzori "Fri stajl libre 2 plus" za kontinuirano merenje šećera kod obolelih od dijabetesa registrovani su u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Doktorka objašnjava: Šta treba znati o urinarnim infekcijama kod žena
29.04.2025.•
0
Mnoge žene primećuju da su simptomi urinarnih infekcija izraženiji u određenim fazama menstrualnog ciklusa, posebno tokom predmenstrualnog sindroma (PMS).
Slovenija zabranila e-cigarete s aromama, kazne i do 5.000 evra
28.04.2025.•
7
U Sloveniji je na snagu stupila zabrana prodaje i kupovine elektronskih cigareta s aromama.
Sok od celera: Potencijalno najmoćniji lek našeg vremena
27.04.2025.•
0
Sok od celera bi, prema rečima doktora, mogao da bude "najmoćniji lek našeg vremena".
Promene u ustima mogu biti upozorenje na visoki holesterol
27.04.2025.•
0
Zdravlje usne duplje mnogo je više od estetskog izgleda - ono može biti pokazatelj opšteg stanja vašeg organizma.
Neuronaučnica: Evo šta se događa s našim telom ako previše spavamo
27.04.2025.•
1
Svi znamo koliko je loše kad ne spavamo dovoljno. Ali jeste li se ikad zapitali može li i previše sna biti štetno?
Veštačka inteligencija može da otkrije rak pluća mesecima unapred iz osnovnih medicinskih analiza
27.04.2025.•
0
Veštačka inteligencija (AI) može da otkrije rak pluća mesecima unapred koristeći samo osnovne podatke iz medicinske analize lekara opšte prakse.
Ukoliko pušite, pijete i ne vežbate, naučnici kažu: Posledice ćete osetiti od 36. godine
27.04.2025.•
2
Naučnici upozoravaju da se efekti pušenja, prekomerne konzumacije alkohola i nedovoljne fizičke aktivnosti osećaju već od 36. godine.
Besplatni preventivni pregledi kože 12. maja širom Srbije
26.04.2025.•
1
Bez uputa i knjižice, besplatni pregledi kože organizuju se 12. maja širom Srbije, a potrebno je samo da se pre toga - zakažu.
Tvoja štitna, tvoj štit: Karavan besplatnih pregleda štitne žlezde uz podršku Fondacije Mozzart
25.04.2025.•
0
Možda je ne vidite, možda o njoj ne razmišljate svakog dana – ali štitna žlezda neumorno radi za naše telo, od prvog jutarnjeg daha do poslednjeg koraka dana.
Naučnici veruju da su pronašli "okidač" za epidemiju kancera kod mlađih od 50 godina
24.04.2025.•
4
Naučnici su otkrili jedinstvene genetske promene u digestivnom traktu obolelih, koje su uzrokovane toksinima koje luče sojevi E. coli.
Sve više ljudi zavisno od kapi za nos - mogu izazvati ozbiljna oštećenja
24.04.2025.•
1
Ono što za mnoge počinje kao bezazleno rešenje za zapušen nos, može se pretvoriti u opasnu zavisnost sa ozbiljnim posledicama.
Ljubičić: Trenutno najprisutniji polen drveća, "mace" nisu alergeni
23.04.2025.•
0
Beli delovi plodova topole, poznatiji kao mace, sve su prisutniji, ali oni ne predstavljaju alergene i nisu uzročnici poremećaja zdravlja.
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
1
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
1
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar