![Imunizacija dece u Srbiji: Koje vakcine primaju od rođenja do punoletstva i zbog čega Imunizacija dece u Srbiji: Koje vakcine primaju od rođenja do punoletstva i zbog čega](/images/e8084ec4de8c64eabd3169cee9ac27bc/300x175_vakcinacija_dete_960_pexels.jpg)
Do 14. godine deca prime devet vakcina koje pružaju trajnu zaštitu
Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina.
![Do 14. godine deca prime devet vakcina koje pružaju trajnu zaštitu Do 14. godine deca prime devet vakcina koje pružaju trajnu zaštitu](https://www.021.rs//images/134985203325343f5703e874bed476e2/vakcina_dete_pixabay.jpg)
Foto: Pixabay
I dok neke poput MMR-a imaju trajno dejstvo, kod nekih imunitet vremenom opada.
Koliko dugo dete treba da bude zdravo pre nego što se vakciniše i može li da se upiše u vrtić ili školu ako nije primilo sve predviđene vakcine?
Na pedijatriji Doma zdravlja Čukarica nema gužve za vakcinisanje dece, jer se zakazuje. Kalendar vakcinacije nije se menjao dve decenije, do prošle godine, kada su uvedene dve izmene.
"Smanjen je broj vakcina protiv pneumokoka, sa tri doze u prvoj godini života smanjeno je na dve doze, i takođe se menjalo kod školske dece - u sedmom razredu izbačena je oralna polio vakcina koja se davala kao redovna revakcina", kaže za RTS pedijatar dr Marija Kostić Vučićević.
Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina. Osim njih, lekari preporučuju i vakcinu protiv gripa i HPV.
Vakcine kvalitetnije nego ranije
Vakcine su manje-više iste, ali se najčešće menjao broj doza koje dete prima. U Srbiju je 1978. godine stigla MM vakcina, protiv morbila i zaušaka, a postaje obavezna 1981. i od tada je sva deca primaju - do 1993. jednu dozu, a od tada dve jer počinje da se koristi MMR vakcina, koja štiti od morbila, rubeola i zaušaka.
Druga doza se u početku davala kada dete napuni 12 godina, ali je ustanovljeno da se virus najbrže širi u školama, pa se od 2006. godine revakcinacija obavlja pred polazak u školu.
Ranije su vakcine bile lošijeg kvaliteta, pa su neželjeni efekti bili češći: otok na mestu uboda ili bol. I sada se to ponekad desi, ali retko. Savremene vakcine su delotvornije nego pre pedesetak godina.
Imunitet može vremenom da oslabi
Imunitet protiv nekih bolesti vremenom može da oslabi, što znači da nemaju sve vakcine trajno dejstvo.
Vakcine protiv velikog kašlja i tetanusa štite oko 10 godina. MMR najčešće ima trajno dejstvo. Vakcina protiv hepatitisa štiti nas dvadesetak godina, ostale od 10 do 15, osim vakcine protiv pneumokoka koja traje pet godina.
Često se roditelji o tome raspituju na internetu i mnoge informacije kod njih izazivaju nedoumice.
"Naravno, roditelji su zabrinuti da li su vakcine bezbedne, da li imaju neka neželjena dejstva, ali u suštini to su sve bezbedne vakcine i nema neželjenih dejstava osim onih lokalnih kao što su bol na mestu uboda ili crvenilo", objašnjava Kostić Vučićević.
Dete najmanje nedelju dana treba da bude zdravo pre vakcinacije
Da bi se dete vakcinisalo, mora da bude zdravo i da ne prima terapiju bar sedam dana pre vakcinacije. Lekari, ipak, preporučuju da to bude i 14 dana kako bi se imunitet oporavio.
Po zakonu, kartone o vakcinaciji, kao i zdravstvene, domovi zdravlja moraju da čuvaju 90 godina.
Zakon propisuje da dete ne može da se upiše u vrtić ukoliko ne primi MMR vakcinu. U školu je moguć upis bez vakcinacije, ali se podaci o detetu šalju inspekciji koja proverava zbog čega roditelji nisu vakcinisali dete.
Procenat vakcinisane dece je 2022. bio veći nego 2021, pokazuje statistika Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut". Međutim, prošle godine MMR vakcinu primilo je manje dece nego 2021. Podaci pokazuju da se manje dece i revakciniše.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rojters: Pentagon priznao da je širio propagandu protiv kineskih vakcina
26.07.2024.•
0
Američko ministarstvo odbrane priznalo je da je na Filipinima širilo propagandu usmerenu na osporavanje kineske vakcine "Sinovak" tokom pandemije koronavirusa, navedeno je u dokumentu od 25. juna.
Jedna bolest može da izazove promene glasa
26.07.2024.•
0
Na jačinu glasa, boju i jasnoću utiče mnogo toga - emocije, umor, alkohol. Naučnici su, međutim, nedavno otkrili da još jedan faktor može značajno da promeni govor, a to je dijabetes tipa 2.
Zašto je gazirana voda dobra?
26.07.2024.•
0
Prirodne gazirane mineralne vode imaju stabilan mineralni sastav i sadrže više otopljenih mineralnih supstanci od ostalih voda.
Studijom o vozačima i kondukterima utvrđen "prag predugog sedenja"
23.07.2024.•
1
Istraživači sugerišu da je 120 do 180 minuta sedenja prag predugog sedenja i upozoravaju da dugo sedenje može izazvati probleme sa srcem, ali i brojne druge zdravstvene probleme, javlja BBC.
Miševima produžili život za 25 odsto, izgledali mladoliko: Sada lek testiraju na ljudima
22.07.2024.•
0
Naučnici su miševima dali lek koji im je uspešno produžio životni vek za 25 odsto, a stručnjaci se nadaju da bi ista metoda mogla pomoći pri usporavanju starenja kod ljudi.
Koje voće je dobro za one koji imaju nisko gvožđe
20.07.2024.•
0
Jednostavno jedenje hrane bogate vitaminom C pre glavnog obrok je jedna od najboljih opcija.
Da li gazirana voda utiče na zdravlje zuba?
19.07.2024.•
0
Jedna od najvećih zabluda kada je reč o konzumaciji gazirane vode jeste da ona oštećuje zubnu gleđ i izaziva karijes.
Temperaturne promene na licu ukazuju na rizik od hroničnih bolesti
17.07.2024.•
0
Različite temperature određenih predela lica često ukazuju na postojanje rizika od mnogih hroničnih bolesti kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak.
Urinarne infekcije: Šta je važno da znate
15.07.2024.•
0
Bol, peckanje, učestalo mokrenje, bakterije u urinu, samo su neki od simptoma i znakova urinarne infekcije kod žena.
Ministarstvo zdravlja: Preventivne preglede danas obavilo 16.000 građana
14.07.2024.•
3
Danas je u više od 160 zdravstvenih ustanova širom Srbije ukupno 15.917 građana obavilo preventivne preglede.
Analiza pokazala: Svi ispitani tamponi sadrže opasne nivoe teških metala
14.07.2024.•
2
Istraživači su prvi put merili koncentraciju različitih metala u tamponima i otkrili visok nivo nekoliko toksičnih tipova, uključujući i olovo, za koje nije poznat bezbedan nivo izloženosti.
Sve više ljudi zavisno od hrane, tu zavisnost prenose i na decu
14.07.2024.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković i fizička hemičarka Svetlana Stanišić saglasile su se da je zavisnost od hrane čest problem u današnje vreme i da ljudima nije lako da tu zavisnost osveste.
U Srbiji za dve decenije broj pušača smanjen na 27 odsto: "To nije dovoljno"
14.07.2024.•
8
U poslednjih 20 godina procenat pušača u Srbiji smanjen je na 27 odsto, izjavila je šefica kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut" Biljana Kilibarda, i navela da to smanjenje nije dovoljno
Povećan broj gojazne dece u Srbiji, samo trećina dece školskog uzrasta fizički aktivna
13.07.2024.•
5
Lekari Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji.
Naučnici napravili test za rano otkrivanje demencije: Pogledajte 46 pitanja
13.07.2024.•
4
Rano otkrivanje demencije jedan je od fokusa naučnika u poslednje vreme, a najnoviji alat za kognitivni skrining je test od 46 pitanja.
Od početka godine prijavljen 181 oboleli od morbila
12.07.2024.•
0
Od početka godine, Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" prijavljen je 181 oboleli od morbila.
Doktorka o dezodoransima: Ne stavljajte ih svaki dan
12.07.2024.•
3
Prema istraživanju koje je proveo Perspireks, 63 odsto žena izjavilo je da im je znojenje najneugodniji problem s kojim se suočavaju, a upravo su dezodoransi ti koji rešavaju probleme znojenja.
Da li nam je vitamin D potreban i tokom letnjih meseci?
11.07.2024.•
0
Na pitanje da li nam je vitamin D potreban i tokom leta odgovara dr. sci med. Ivan Selaković.
Belgija zabranjuje izlaganje cigareta i drugih duvanskih proizvoda u prodavnicama
11.07.2024.•
1
U Belgiji od 1. aprila 2025. godine cigarete, klasične i elektronske, kao ni pribor za pravljenje cigareta više neće smeti da budu vidno izloženi u prodavnicima.
Od početka epidemije u Srbiji registrovan 181 slučaj malih boginja
10.07.2024.•
0
Od početka godine u Srbiji je registrovan ukupno 181 slučaj malih boginja - morbila, dok je u periodu od 1. do 7. jula registrovan 31 slučaj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Batut.
Umrla i druga osoba kojoj je presađen genetski modifikovan svinjski bubreg
10.07.2024.•
3
Liza Pizano, prva osoba koja je dobila mehaničku srčanu pumpu, kao i genetski modifikovan svinjski bubreg, umrla je u nedelju, prema njujorškoj Langone Health klinici.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar