Do 14. godine deca prime devet vakcina koje pružaju trajnu zaštitu
Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina.
Foto: Pixabay
I dok neke poput MMR-a imaju trajno dejstvo, kod nekih imunitet vremenom opada.
Koliko dugo dete treba da bude zdravo pre nego što se vakciniše i može li da se upiše u vrtić ili školu ako nije primilo sve predviđene vakcine?
Na pedijatriji Doma zdravlja Čukarica nema gužve za vakcinisanje dece, jer se zakazuje. Kalendar vakcinacije nije se menjao dve decenije, do prošle godine, kada su uvedene dve izmene.
"Smanjen je broj vakcina protiv pneumokoka, sa tri doze u prvoj godini života smanjeno je na dve doze, i takođe se menjalo kod školske dece - u sedmom razredu izbačena je oralna polio vakcina koja se davala kao redovna revakcina", kaže za RTS pedijatar dr Marija Kostić Vučićević.
Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina. Osim njih, lekari preporučuju i vakcinu protiv gripa i HPV.
Vakcine kvalitetnije nego ranije
Vakcine su manje-više iste, ali se najčešće menjao broj doza koje dete prima. U Srbiju je 1978. godine stigla MM vakcina, protiv morbila i zaušaka, a postaje obavezna 1981. i od tada je sva deca primaju - do 1993. jednu dozu, a od tada dve jer počinje da se koristi MMR vakcina, koja štiti od morbila, rubeola i zaušaka.
Druga doza se u početku davala kada dete napuni 12 godina, ali je ustanovljeno da se virus najbrže širi u školama, pa se od 2006. godine revakcinacija obavlja pred polazak u školu.
Ranije su vakcine bile lošijeg kvaliteta, pa su neželjeni efekti bili češći: otok na mestu uboda ili bol. I sada se to ponekad desi, ali retko. Savremene vakcine su delotvornije nego pre pedesetak godina.
Imunitet može vremenom da oslabi
Imunitet protiv nekih bolesti vremenom može da oslabi, što znači da nemaju sve vakcine trajno dejstvo.
Vakcine protiv velikog kašlja i tetanusa štite oko 10 godina. MMR najčešće ima trajno dejstvo. Vakcina protiv hepatitisa štiti nas dvadesetak godina, ostale od 10 do 15, osim vakcine protiv pneumokoka koja traje pet godina.
Često se roditelji o tome raspituju na internetu i mnoge informacije kod njih izazivaju nedoumice.
"Naravno, roditelji su zabrinuti da li su vakcine bezbedne, da li imaju neka neželjena dejstva, ali u suštini to su sve bezbedne vakcine i nema neželjenih dejstava osim onih lokalnih kao što su bol na mestu uboda ili crvenilo", objašnjava Kostić Vučićević.
Dete najmanje nedelju dana treba da bude zdravo pre vakcinacije
Da bi se dete vakcinisalo, mora da bude zdravo i da ne prima terapiju bar sedam dana pre vakcinacije. Lekari, ipak, preporučuju da to bude i 14 dana kako bi se imunitet oporavio.
Po zakonu, kartone o vakcinaciji, kao i zdravstvene, domovi zdravlja moraju da čuvaju 90 godina.
Zakon propisuje da dete ne može da se upiše u vrtić ukoliko ne primi MMR vakcinu. U školu je moguć upis bez vakcinacije, ali se podaci o detetu šalju inspekciji koja proverava zbog čega roditelji nisu vakcinisali dete.
Procenat vakcinisane dece je 2022. bio veći nego 2021, pokazuje statistika Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut". Međutim, prošle godine MMR vakcinu primilo je manje dece nego 2021. Podaci pokazuju da se manje dece i revakciniše.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Studija otkriva prelomnu tačku kada se kod muškaraca znatno povećava rizik od srčanog udara
03.02.2026.•
1
Skrining na rizik od srčanog udara bi trebalo da se obavlja ranije kod muškaraca, prema novoj studiji koja je otkrila da rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje da raste kada su muškarci u srednjim tridesetim.
Bezbolno, brzo i precizno: Lasersko skidanje dioptrije u Očnoj klinici Bulevar
03.02.2026.•
0
Lasersko skidanje dioptrije danas se smatra jednom od najefikasnijih metoda za korekciju vida.
U Španiji prvi put urađena transplantacija lica od donora koji je eutaniziran
03.02.2026.•
1
Bolnica u Barseloni saopštila je da je obavila pionirski transplant lica u kojem je donor, prvi put u svetu, ponudio svoje lice za donaciju pre nego što je prošao proceduru potpomognutog umiranja.
Hirurzi 48 sati držali u životu čoveka bez oba plućna krila
03.02.2026.•
1
U izuzetnom primeru očuvanja života, hirurzi su uspeli da održe teško bolesnog čoveka u životu 48 sati bez pluća, dok je čekao transplantaciju oba plućna krila.
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
6
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Nedovoljno sna oštećuje moždane ćelije
01.02.2026.•
0
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Kamerinu u Italiji otkrila je da masna izolacija koja štiti neurone može biti oštećena kada ne spavamo, što kompromituje našu mentalnu obradu.
MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
01.02.2026.•
0
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Nacionalni dan bez duvana: U Srbiji pušenje godišnje odnese 19.000 života
31.01.2026.•
4
Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se danas, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana.
Za nedelju dana skoro 10.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
30.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 19. do 25. januara zabeleženo 9.960 slučajeva oboljenja slična gripu.
Šta je najbolje da pijete za zdravlje creva?
30.01.2026.•
2
Dobra hidratacija ključna je za zdravlje celog organizma, ali i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema.
Neophodna modernizacija sistema skrininga raka grlića materice
29.01.2026.•
1
Od raka grlića materice u Srbiji svakog dana premine najmanje jedna žena, a ta bolest se, u velikoj meri, može sprečiti.
Istraživanje: Ljudi koji ostaju budni do kasno imaju veći rizik od lošeg zdravlja srca
29.01.2026.•
1
Ljudi koji prirodno ostaju budni do kasno, poznati kao "noćne sove", imaju lošije zdravlje srca i veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju sa onima koji rano ustaju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar