Rak dojke je izlečiv - važno je da se otkrije na vreme
Cilj lekara koji rade sa onkološkim pacijentima je da otkriju bolest u najranijoj fazi jer u 90 odsto slučajeva to znači izlečenje, kaže za 021.rs doktorka Tanja Ivković Kapicl.
Foto: Pixabay
Patohistološke analize rade se kako bi se procenila priroda onkološke bolesti, kako bismo u potpunosti i što preciznije poznavali bolest i u skladu sa tim je uspešnije lečili, ističe za 021.rs prof. dr Tanja Ivković Kapicl iz Instituta za onkologiju Vojvodine.
"Patohistološku dijagnozu postavlja patolog mikroskopskim pregledom i osim osnovne dijagnostičke procedure koja je uobičajna nakon primanja i nakon dobijanja različitih bioptičkih uzorka ili nakon operativnog zahvata, mi procenjujemo i neke dodatne, druge i značajne prognostičke prediktivne markere koji su bitni za lečenje svakog pacijenta ponaosob", navodi dr Ivković Kapicl.
Precizna, tačna i blagovremena dijagnoza je od suštinskog značaja za lečenje pacijenata. Ivković Kapicl za 021.rs objašnjava šta se sve vidi u patohistološkoj analizi.
"Patolog dobija uzorak od kliničara, bilo da se radi o radiolozima koji rade biopsije neke promene u dojci ili o ginekolozima koji mogu da nam pošalju uzorak neke promene sa grlića materice, potom uzorci koji se dobijaju sa pregleda kao što su gastroskopije, dakle, pregledi želuca ili kolonoskopije debelog creva, dakle, sve su to uzorci koji su nama od suštinskog značaja za postavjanje pravilne dijagnoze. Oni se moraju pravilno fiksirati, odnosno, sačuvati, moraju se na adekvatan način tehnički obraditi procedurom koja traje dva ili tri dana a nakon toga, patolozi dobijaju spremne 'pločice' - slajdove a to su obrađeni tkivni uzorci koji su tanko sečeni, obojeni i koji se mogu posmatrati pod mikroskopom", naglašava ona.
Maligne bolesti su izlečive ukoliko se otkriju u najranijoj fazi
Doktorka Tanja Ivković Kapicl ističe da je cilj lekara koji rade u onkološkim institucijama da omoguće građanima da se bolest može otkriti što je ranije moguće.
"Ukoliko se maligna bolest otkrije u najranijoj fazi, izlečenje je preko 90 odsto slučajeva", naglašava doktorka za 021.rs.
Za prevenciju malignih bolesti ključni su skrininzi gde se ženama koje nemaju nikakve simptome na takvim pregledima mogu otkriti neka ili maligna bolest u ranijoj fazi ili neka premaligna faza bolesti, neka prekancerozna lezija, recimo u grliću materice, ističe doktorka.
"Poznati su papa brisevi, papa testovi i pregledi koji omogućavaju da kod žena koja nema nikakve simptome mi otkrijemo upravo tu neku preinvazivnu fazu, dakle neku promenu koja bi mogla eventualno nekada da pređe u malignu bolesti koja nosi rizik za prelazak u malignu bolest", podseća doktorka.
Osim skrininga za karacinom grlića materice postoje i skrining pregledi za rano otkrivanje karacinoma dojke, za rano otkrivanje karacinoma debelog creva i karacinoma pluća. Dakle, to su istovremeno i najčešći maligniteti koji postoje u našoj populaciji i uopšte globalno u populaciji celog sveta.
"Žene treba da znaju da je maligna bolest, odnosno karacinom dojke, izlečiv i da je važno da se jave na vreme i da je važno da se jave pre nego što imaju bilo kakve simptome. Rak je izlečiv naročito danas kada je terapija moćna, kada je sve uspešnije, kada su modaliteti sve raznovrsniji. Dakle, karacinom dojke je maligna bolest koja se jako uspešno leči ukoliko se otkrije na vreme. Dakle, to je imperativ. Otkriti malignu bolest. Dakle, ponavljam, ne samo karacinom dojke, nego i karacinome različitih lokalizacija. Ukoliko se otkriju na vreme, onda je lečenje mnogo uspešnije, ali u svakom slučaju, svi smo danas svedoci velikog, rapidnog razvoja medicine, molekularne patologije, biologije i onkologije i koje zaista dovode do revolucionarnih pomaka i značajno boljih ishoda lečenja za naše pacijente", poručuje dr Ivković Kapicl.
Receptorski statusi - parametri karcinoma dojke
Pojam receptorski status odnosi se na karcinom dojke. Nisu svi karcinomi podjednaki po svojoj prirodi, nekim biološkim karakteristikama ili prognozi, niti se svi karcinomi dojke leče na isti način.
"Poznato je da karcinomi dojke, a i neki drugi karcinomi, naročito ženskog genitalnog sistema, mogu da eksprimiraju hormonske receptore. Drugim rečima, to znači da ćelije tumora odgovaraju na hormonsku stimulaciju, i onda mi za svaki tumor dojke, nakon što dijagnostikujemo bolest, u svakom slučaju radimo, dakle, po protokolu i u obavezi smo da odredimo i hormonski receptorski status. To znači da mi procenjujemo koliko te tumorske ćelije pokazuju ekspresiju, odnosno koliko pokazuju pozitivnosti hormonskih receptora, kako bi se na osnovu tog parametra onda mogla odrediti i prava, najefikasnija terapija za te pacijetnkinje", ističe doktorka.
Najpreciznija dijagnostika tumora radi se Imunohistohemijskom analizom u okviru patohistološke laboratorije, koja omogućava tačnu dijagnostiku tumora.
Sagovornica 021.rs dr Ivković Kapicl navodi da je jedna od dodatnih analiza koje se rade imunohistohemijskom metodom, takozvana CR2 analiza te da je to još jedan biomarker tumora koju patolozi proveravaju imunohistohemijskom ili još jednom kompleksnijom molekularnom metodom.
"Na osnovu tog rezultata, opet u kombinaciji sa rezultatima hormonskih receptora i uz čitav niz parametara, odnosno osobina koje nalazimo mikroskopski i u samom tumoru i na kraju krajeva različitih parametara koji su nam od interesa koje uzajanjuju kliničari vezani za godište pacijentkinja, za njihove druge bolesti koje eventualno imaju. I onda kada se sve to zajedno sagleda, dakle to je jedna kompleksna priča, jedan kompleksan pristup, onda se na onkološkim konzilijumima, odnosno komisijama, zajedničkim multidisciplinarnom timu donosi i odluka o daljem lečenju", pojašnjava ona.
Gradusi tumora: Stejdžing i Grejding
Stejdžing i Grejding su svojstva tumora, koje patolozi nazivaju gradus tumora. To je još jedan važan prognostički parametar kojim se određuje najbolja terapija tumorskih bolesti. Sagovornica 021.rs kaže da je gradus tumora jako važan za svakog pacijenta sa malignom bolešću, jer od te anatomske distribucije i proširenosti tumorske bolesti, zavisi lečenje.
"Karcinom dojke i maligni tumori svih drugih lokalizacija se gradiraju. Po pravilu, tumori koji imaju viši gradus, ponašaju se agresivnije, odnosno imaju nešto agresivniju biologiju. Naravno, da to ne mora uvek da bude tako i da se ne mora posmatrati kao izolovan, odnosno ne sve posmatrati kao izolovan parametar. Pored histološkog gradusa, odnosno gradiranja tumorske dolesti i tumora, uvek se vrši i Stejdžing koji, opet, podrazumeva stadijum bolesti. Što se bolest ranije otkrije, to su rezultati lečenja bolji. To je efikasnost terapije bolja", zaključuje dr Tanja Ivković Kapicl.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
SZO: HIV u 2024. registrovan kod 1,3 miliona ljudi, umrlo 630.000
30.11.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), saopštila je, uoči Dana borbe protiv side, da je tokom 2024. godine HIV infekciju registrovana kod 1,3 miliona ljudi, dok je 630.000 ljudi umrlo od uzroka povezanih sa HIV-om.
Nova istraživanja pokazala: Pad estrogena povećava rizik od Alchajmera kod žena
30.11.2025.•
0
Lekari sve više ukazuju da bi hormonska terapija tokom perimenopauze mogla da pomogne u smanjenju rizika od Alchajmerove bolesti kod žena, koje obolevaju gotovo dvostruko češće od muškaraca, piše NBC njuz.
VIDEO: Naučnici otkrili prelomnu tačku kada se starenje tela ubrzava
30.11.2025.•
0
Prolazak vremena može biti linearan, ali tok ljudskog starenja to nije.
Super-retka "hibridna" krvna grupa otkrivena kod samo troje ljudi
30.11.2025.•
0
Istraživanje o tome zašto se krv ne ponaša uvek kako lekari očekuju dovelo je do otkrića izuzetno retke mutacije u vrlo neuobičajenoj varijanti krvne grupe.
Mozak Brusa Vilisa biće doniran nauci
30.11.2025.•
4
Mozak glumca Brusa Vilisa biće doniran nauci, odlučila je njegova porodica.
Nova studija: Ljudi sa jednom krvnom grupom pod većim rizikom od razvoja ozbiljnog oboljenja jetre
29.11.2025.•
0
Ljudi sa krvnom grupom A mogli bi biti pod većim rizikom od razvoja autoimune bolesti jetre, teškog oboljenja koje može dovesti do ozbiljnog oštećenja ovog organa.
Nova studija pokazuje: Da li su tetovaže povezane sa većim rizikom od raka kože?
28.11.2025.•
0
Nova studija istraživača sa Univerziteta Lund u Švedskoj ukazuje na moguću vezu između tetovaža i povećanog rizika od melanoma, odnosno najopasnijeg oblika raka kože.
Sutra počinje Božićni post: "Batut" izdao savete kako treba da izgleda ishrana u tom periodu
27.11.2025.•
6
Božićni post počinje sutra, 28. novembra, a Institut "Batut" objavio je savete za sve one koji će se pridržavati ovog običaja.
Mali mineral, velika uloga: Kako pravilan unos joda održava metabolizam u balansu
27.11.2025.•
0
Jod je sitan, ali ključan element za rad štitne žlezde i za celu hormonalnu sliku organizma.
Prvi put odobren lek protiv masne jetre u Evropi: Sve veći problem
26.11.2025.•
1
Otprilike svaka četvrta osoba u Nemačkoj pati od masne jetre, često uzrokovane načinom života. Sada je Evropska agencija za lekove prvi put odobrila jedan lek za masnu jetru u poodmakloj fazi.
Da li ste pod stresom? Antropolozi kažu da vaše telo misli da se svakog dana borite s lavovima
26.11.2025.•
1
Porast hroničnog stresa mogao bi da bude rezultat nesklada između savremenog života i naše biologije, navodi se u novoj studiji.
Naučnici otkrivaju: Visokointenzivna joga najefikasnija protiv nesanice
25.11.2025.•
0
Vežbe pred spavanje možda bi mogle da budu dobro rešenje za nesanicu.
Istraživanje: Dnevna doza kima može pomoći u snižavanju holesterola
25.11.2025.•
1
Crno seme, koje se od davnina koristi u kuvanju i tradicionalnoj medicini, pokazalo je potencijal u snižavanju nivoa holesterola u novom kliničkom ispitivanju.
Američka zdravstvena agencija meta kritika zbog povezivanja vakcina sa autizmom
23.11.2025.•
1
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izmenili su svoju internet-stranicu kako bi ukazali na moguću povezanost između vakcina za novorođenčad i autizma.
Evo kada bi trebalo večerati tokom zime
23.11.2025.•
1
Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.
Šta donosi sok od celera: Benefiti, rizici i kome se preporučuje
22.11.2025.•
0
Sok od celera osvežavajući je napitak prepun vitamina, minerala i vode, a jedinjenja koja sadrži mogu ponuditi brojne zdravstvene prednosti.
Loša navika koja dovodi do opadanja kose
21.11.2025.•
3
Ukoliko svakodnevno konzumirate cigarete, možda bi trebalo da smanjite ili potpuno prestanete kako biste sprečili opadanje kose.
Batut: Od 10. do 16. novembra više od 5.600 slučajeva oboljenja sličnih gripu
20.11.2025.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 10. do 16 novembra zabeleženo 5.655 slučajeva oboljenja sličnih gripu.
Nedostatak joda: Tihi poremećaj koji remeti rad štitne žlezde i ceo organizam
20.11.2025.•
0
Jod je mali mineral, ali ima ogroman značaj za telo.
Najveći svetski pregled istraživanja pokazao: Ultraprerađena hrana šteti svim organima
20.11.2025.•
1
Visoko prerađena hrana šteti svim organima ljudskog tela i predstavlja ozbiljnu pretnju po globalno zdravlje.
Naučnici došli do otkrića koje može usporiti starenje
19.11.2025.•
0
Naučnici sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu veruju da su identifikovali do sada nepoznatu pomoćnu ćeliju koja može da ima ključnu ulogu u tome kako naš imuni sistem stari i kako se organizam nosi sa oštećenim ćelijama.
Komentari 3
Пустињски бандераш
Многи људи, мушкарци и жене, победили су рак. Огромна већина њих не живи у Србији.
Ljilja
Pameti
Kakav narod takva i drzava a onda i bolnice.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar