Svaka osma žena u Srbiji u riziku od karcinoma dojki: Evo zašto su preventivni pregledi bitni
Karcinom dojke je vrsta raka koja je itekako izlečiva, ali samo ukoliko se na vreme otkrije, navodi za 021.rs specijalista radiologije dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Upravo iz ovog razloga, navodi dr Ilić koja se godinama uskostučno bavi radiologijom dojke, bitno je da žene tokom svog života idu i na preventivne ultrazvučne preglede dojki, kao i na ginekološke preglede.
Poliklinika Best Medica je povodom Meseca žena i Meseca borbe protiv malignih bolesti organizovala specijalne akcije za žene.
Akcije podrazumevaju ultrazvučni pregled dojki i pazušnih jama koje u ovoj zdravstvenoj instituciji radi sagovornica portala 021.rs dr Tanja Ilić, dok akcija koja traje do 18. marta obuhvata ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa test, bris i kolposkopiju.
Karcinom dojke: Bolest od koje može bolovati svaka osma žena u Srbiji
Kako objašnjava specijalista radiologije dr Tanja Ilić za 021.rs, Srbija je druga u Evropi po broju preminulih od karcinom dojke.
"To znači da je svaka osma žena u riziku da, ukoliko dovoljno dugo živi, razvije karcinom dojke. Na godišnjem nivou 4.600 žena u Srbiji oboli, dok njih 1.600 i umre od ove bolesti. To znači da se još uvek žene javljaju u kasnom stadijumu, kada je već bolest uznapredovala, a zbog čega su upravo bitni ti preventivni pregledi, kako bi se karcinom otkrio na vreme. Ovi pregledi jednako su bitni kao i posete stomatologu, na primer", navodi ona.
Doktorica dalje objašnjava da "na vreme" znači da je tumor otkriven kada je manji od jednog centimetra.
"To znači da tumor nije dao metastaze u pazušne jame i da je bolest lokalizovana, te da će i samo operacija dovesti do izlečenja. Zbog toga se pri ultrazvučnom pregledu, gledaju i pazušne jame - jer je to prvo mesto na koje se širi karcinom dojke, a posle toga i na natključne i potključne limfne čvorove, a zatima i na jetru, pluća, kosti", objašnjava dr Ilić.
Ko je u riziku od dobijanja karcinoma dojke?
Sagovornica 021.rs objašnjava da na razvitak karcinoma dojke utiču pre svega ženski pol i starost.
"Smatra se da, ukoliko žena dovoljno dugo živi, ima veliku verovatnoću da oboli od karcinoma dojke. Što se tiče vrste tumora, postoje razne i za neke je sasvim sigurno da su genetski predisponirani, dok za druge taj faktor nije presudan. Tu dolaze i drugi faktori rizika, kao što su rana prva menstruacija i kasna menopauza, odnosno što je duže žena u generativnom periodu i što joj duže jajnici rade, veća je verovatnoća da će proizvesti određene mutacije i da će doći do karcinoma dojki", objašnjava dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Dodaje i da su drugi faktori i veće dojke, gojaznost, stres, alkohol. Objašnjava da je nastanak ove vrste bolesti zavisi od više faktora, koji se multipliciraju i jedan drugog potenciraju.
Doktorica Ilić objašnjava da bi se sa početkom ultrazvučnih pregleda dojki i aksila jednom godišnje trebalo početi oko tridesete godine.
"Dojke kod mladih žena su u tom periodu jako žlezdane i tu je ultrazvuk kao metoda mnogo senzitivnija. Ukoliko žena u porodici ima više obolelih članova porodice, ranije se kreće sa tim pregledima, oko 25. godine, a dinamiku kreira sam radiolog", objašnjava sagovornica 021.rs.
Bitno je i naglasiti da za žene nije bitno da li imaju u svojoj porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke sa majčine ili sa očeve strane.
"Nije važno da li je sa jedne ili sa druge strane jer mi nasleđujemo pola gena od oba roditelja. Nije važno ni da li je samo karcinom dojke u pitanju, već i da li je žena u porodici imala ginekološke tumore, naročito karcinome jajnika, karcinom štitaste žlezde je u istoj srodnosti, pankreasa, kod muškaraca karcinom prostate", objašnjava dr Ilić.
Ultrazvukom se mogu otkriti brojne promene
Sagovornica portala 021.rs dr Ilić objašnjava da se ultrazvukom dojki i pazušnih jama mogu otkriti brojne benigne i maligne promene u ovim predelima tela.
"Postoje promene koje tim pregledom možemo otkriti i u pazušnim jamama, a koje se možda i ne odnose samo na bolesti dojki. Svakako, protokol je takav da uvek uz pregled dojki radimo i pregled aksila. Kod onkoloških pacijenata kod kojih je već lečena bolest karcinoma dojke, pregledamo i deo tela ispod i iznad ključne kosti", kaže ova doktorica.
Dodaje da preventivni ultrazvučni pregledi treba da se rade na godinu dana, dok posle 40. godine pregledi treba da se kombinuju i sa mamografom (koji se radi na dve godine). Dakle, pregledi treba da se rotiraju i da se jedne godine rade ultrazvukom, a sledeće mamografom.
Dr Ilić dodaje da je najbolje da se ovakvi pregledi obavljaju u prve dve nedelje menstrualnog ciklusa kod žena, kada je tkivo dojke najpogodnije za pregled, dok za žene u menopauzi ovaj period nije bitan jer ne postoje hormonske oscilacije.
"Metode ultrazvukom i mamografom su dve metode koje prikazuju potpuno različite stvari, a jedna drugu dopunjuju. Nijedna sama po sebi nije savršena, a teoretski se zna da je mamografija zlatni standard za otkrivanje karcinoma dojki, naročito u početnoj fazi kada se ultrazvukom ne može videti. Mamografom se može uočiti i karcinom od pet milimetara, koji je ustvari prekanceroza koja bi se za nekoliko godina pretvorila u tumor, a koja već u tom momentu može biti operisana", objašnjava dr Ilić.
Pored ultrazvuka i mamografije, radiolog kod mladih žena, koje imaju u porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke, može uvrstiti i protokol praćenja i pregled dojki preko magnetne rezonance.
"U svakom slučaju, teži se da protokoli praćenja i dinamika pregleda budu personalizovani, odnosno individualno prilagođeni", ističe dr Ilić.
Dodaje i da je bitno da žene barem jednom mesečno urade samopregled dojki i pazušnih jama, kako bi pratile i vodile računa i o ovom delu tela.
"Tokom samopregleda bitno je obratiti pažnju na promene u dojkama i pazušnim jamama. Ukoliko se nešto i napipa, treba obratiti pažnju na to da li je čvor tvrd i nepokretan na poglozi, što je moguć znak da je maligni, a ukoliko loptice beže ispod površine, one su uglavnom benigne. Važno je obratiti pažnju i na bilo kakve spoljašnje promene u izgledu dojki i pazušnih jama", ističe dr Ilić.
Kako zakazati pregled?
Akcija ultrazvučnog pregleda dojki i pazušnih jama (aksila) u Poliklinici Best Medica, koje obavlja specijalista radiologije sa višegodisnjim iskustvom dr Tanja Ilić traje celog marta, a pregled košta 3.000 dinara.
Akcija ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa testom, brisom i kolposkopijom trajaće do 18. marta i košta 6.500 dinara.
"Dame, brinite o svom zdravlju", poručuju iz ove zdravstvene ustanove, a za više informacija možete kontaktirati ovu zdravstvenu ustanovu pozivom na broj telefona 066/6300-700 ili 021/2-300-500.
Detaljne usluge lekara specijalista i uputstva kako zakazati termin mogu se pronaći na sajtu Poliklinike Best Medica OVDE.
Ova zdravstvena ustanova takođe ima pokriven veliki broj specijalnosti namenjen lečenju dece, ali i starijih od 18 godina, kao što su ginekolog, gastroenterolog, nutricionista, urolog i drugo.
Radno vreme je od ponedeljka do petka od 8 do 20 časova, a subotom do 14 časova, dok je nedelja neradan dan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
0
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
2
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
2
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.