Svaka osma žena u Srbiji u riziku od karcinoma dojki: Evo zašto su preventivni pregledi bitni
Karcinom dojke je vrsta raka koja je itekako izlečiva, ali samo ukoliko se na vreme otkrije, navodi za 021.rs specijalista radiologije dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Upravo iz ovog razloga, navodi dr Ilić koja se godinama uskostučno bavi radiologijom dojke, bitno je da žene tokom svog života idu i na preventivne ultrazvučne preglede dojki, kao i na ginekološke preglede.
Poliklinika Best Medica je povodom Meseca žena i Meseca borbe protiv malignih bolesti organizovala specijalne akcije za žene.
Akcije podrazumevaju ultrazvučni pregled dojki i pazušnih jama koje u ovoj zdravstvenoj instituciji radi sagovornica portala 021.rs dr Tanja Ilić, dok akcija koja traje do 18. marta obuhvata ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa test, bris i kolposkopiju.
Karcinom dojke: Bolest od koje može bolovati svaka osma žena u Srbiji
Kako objašnjava specijalista radiologije dr Tanja Ilić za 021.rs, Srbija je druga u Evropi po broju preminulih od karcinom dojke.
"To znači da je svaka osma žena u riziku da, ukoliko dovoljno dugo živi, razvije karcinom dojke. Na godišnjem nivou 4.600 žena u Srbiji oboli, dok njih 1.600 i umre od ove bolesti. To znači da se još uvek žene javljaju u kasnom stadijumu, kada je već bolest uznapredovala, a zbog čega su upravo bitni ti preventivni pregledi, kako bi se karcinom otkrio na vreme. Ovi pregledi jednako su bitni kao i posete stomatologu, na primer", navodi ona.
Doktorica dalje objašnjava da "na vreme" znači da je tumor otkriven kada je manji od jednog centimetra.
"To znači da tumor nije dao metastaze u pazušne jame i da je bolest lokalizovana, te da će i samo operacija dovesti do izlečenja. Zbog toga se pri ultrazvučnom pregledu, gledaju i pazušne jame - jer je to prvo mesto na koje se širi karcinom dojke, a posle toga i na natključne i potključne limfne čvorove, a zatima i na jetru, pluća, kosti", objašnjava dr Ilić.
Ko je u riziku od dobijanja karcinoma dojke?
Sagovornica 021.rs objašnjava da na razvitak karcinoma dojke utiču pre svega ženski pol i starost.
"Smatra se da, ukoliko žena dovoljno dugo živi, ima veliku verovatnoću da oboli od karcinoma dojke. Što se tiče vrste tumora, postoje razne i za neke je sasvim sigurno da su genetski predisponirani, dok za druge taj faktor nije presudan. Tu dolaze i drugi faktori rizika, kao što su rana prva menstruacija i kasna menopauza, odnosno što je duže žena u generativnom periodu i što joj duže jajnici rade, veća je verovatnoća da će proizvesti određene mutacije i da će doći do karcinoma dojki", objašnjava dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Dodaje i da su drugi faktori i veće dojke, gojaznost, stres, alkohol. Objašnjava da je nastanak ove vrste bolesti zavisi od više faktora, koji se multipliciraju i jedan drugog potenciraju.
Doktorica Ilić objašnjava da bi se sa početkom ultrazvučnih pregleda dojki i aksila jednom godišnje trebalo početi oko tridesete godine.
"Dojke kod mladih žena su u tom periodu jako žlezdane i tu je ultrazvuk kao metoda mnogo senzitivnija. Ukoliko žena u porodici ima više obolelih članova porodice, ranije se kreće sa tim pregledima, oko 25. godine, a dinamiku kreira sam radiolog", objašnjava sagovornica 021.rs.
Bitno je i naglasiti da za žene nije bitno da li imaju u svojoj porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke sa majčine ili sa očeve strane.
"Nije važno da li je sa jedne ili sa druge strane jer mi nasleđujemo pola gena od oba roditelja. Nije važno ni da li je samo karcinom dojke u pitanju, već i da li je žena u porodici imala ginekološke tumore, naročito karcinome jajnika, karcinom štitaste žlezde je u istoj srodnosti, pankreasa, kod muškaraca karcinom prostate", objašnjava dr Ilić.
Ultrazvukom se mogu otkriti brojne promene
Sagovornica portala 021.rs dr Ilić objašnjava da se ultrazvukom dojki i pazušnih jama mogu otkriti brojne benigne i maligne promene u ovim predelima tela.
"Postoje promene koje tim pregledom možemo otkriti i u pazušnim jamama, a koje se možda i ne odnose samo na bolesti dojki. Svakako, protokol je takav da uvek uz pregled dojki radimo i pregled aksila. Kod onkoloških pacijenata kod kojih je već lečena bolest karcinoma dojke, pregledamo i deo tela ispod i iznad ključne kosti", kaže ova doktorica.
Dodaje da preventivni ultrazvučni pregledi treba da se rade na godinu dana, dok posle 40. godine pregledi treba da se kombinuju i sa mamografom (koji se radi na dve godine). Dakle, pregledi treba da se rotiraju i da se jedne godine rade ultrazvukom, a sledeće mamografom.
Dr Ilić dodaje da je najbolje da se ovakvi pregledi obavljaju u prve dve nedelje menstrualnog ciklusa kod žena, kada je tkivo dojke najpogodnije za pregled, dok za žene u menopauzi ovaj period nije bitan jer ne postoje hormonske oscilacije.
"Metode ultrazvukom i mamografom su dve metode koje prikazuju potpuno različite stvari, a jedna drugu dopunjuju. Nijedna sama po sebi nije savršena, a teoretski se zna da je mamografija zlatni standard za otkrivanje karcinoma dojki, naročito u početnoj fazi kada se ultrazvukom ne može videti. Mamografom se može uočiti i karcinom od pet milimetara, koji je ustvari prekanceroza koja bi se za nekoliko godina pretvorila u tumor, a koja već u tom momentu može biti operisana", objašnjava dr Ilić.
Pored ultrazvuka i mamografije, radiolog kod mladih žena, koje imaju u porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke, može uvrstiti i protokol praćenja i pregled dojki preko magnetne rezonance.
"U svakom slučaju, teži se da protokoli praćenja i dinamika pregleda budu personalizovani, odnosno individualno prilagođeni", ističe dr Ilić.
Dodaje i da je bitno da žene barem jednom mesečno urade samopregled dojki i pazušnih jama, kako bi pratile i vodile računa i o ovom delu tela.
"Tokom samopregleda bitno je obratiti pažnju na promene u dojkama i pazušnim jamama. Ukoliko se nešto i napipa, treba obratiti pažnju na to da li je čvor tvrd i nepokretan na poglozi, što je moguć znak da je maligni, a ukoliko loptice beže ispod površine, one su uglavnom benigne. Važno je obratiti pažnju i na bilo kakve spoljašnje promene u izgledu dojki i pazušnih jama", ističe dr Ilić.
Kako zakazati pregled?
Akcija ultrazvučnog pregleda dojki i pazušnih jama (aksila) u Poliklinici Best Medica, koje obavlja specijalista radiologije sa višegodisnjim iskustvom dr Tanja Ilić traje celog marta, a pregled košta 3.000 dinara.
Akcija ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa testom, brisom i kolposkopijom trajaće do 18. marta i košta 6.500 dinara.
"Dame, brinite o svom zdravlju", poručuju iz ove zdravstvene ustanove, a za više informacija možete kontaktirati ovu zdravstvenu ustanovu pozivom na broj telefona 066/6300-700 ili 021/2-300-500.
Detaljne usluge lekara specijalista i uputstva kako zakazati termin mogu se pronaći na sajtu Poliklinike Best Medica OVDE.
Ova zdravstvena ustanova takođe ima pokriven veliki broj specijalnosti namenjen lečenju dece, ali i starijih od 18 godina, kao što su ginekolog, gastroenterolog, nutricionista, urolog i drugo.
Radno vreme je od ponedeljka do petka od 8 do 20 časova, a subotom do 14 časova, dok je nedelja neradan dan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke: U Srbiji oko 1.700 žеnа godišnje umre оd te bolesti
19.03.2026.•
0
Sutra se u Srbiji obeležava Nаciоnаlni dаn bоrbе prоtiv rака dојке. Prema podacima, u 2024. rеgistrоvаnо је 4.544 nоvооbоlеlih i 1.700 umrlih žеnа оd te bolesti.
I muškarac može da proizvodi mleko - pod određenim uslovima
19.03.2026.•
1
Koncept laktacije kod muškaraca obično se pominje samo na forumima koji se bave spekulativnom biologijom.
Neočekivane posledice života bez seksa
19.03.2026.•
3
Period bez polnih odnosa, poznato kao apstinencija ili celibat, neće trajno naštetiti vašem zdravlju, ali može dovesti do nekih neočekivanih telesnih i psihičkih promena.
Zdrava priča uživo sa Dolores Milošev Erdeg: Mentalno zdravlje dece i roditelja
18.03.2026.•
0
Nakon godina rada sa stručnjacima kroz podkast Zdrava priča, kreativna direktorka i producentkinja Dolores Milošev Erdeg pokreće novi format uživo edukacija.
Potvrđeni novi slučajevi meningitisa u Velikoj Britaniji
18.03.2026.•
1
Agencija za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) potvrdila je pet novih slučajeva invazivne meningokokne bolesti u Kentu.
Origano - moćan saveznik u borbi protiv kandide
18.03.2026.•
0
Kandida je gljivica koja je prirodno prisutna u organizmu, ali kada se naruši ravnoteža crevne mikrobiote može doći do njenog prekomernog razmnožavanja i razvoja kandidijaze.
U Srbiji svakog dana oko 50 srčanih udara: Rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 odsto
17.03.2026.•
1
U Srbiji godišnje oko 20.000 osoba ima srčani udar. To znači da svakog dana ima oko 50 srčanih udara, od toga skoro 15.000 ljudi ne preživi infarkt.
Velika studija o Parkinsonovoj bolesti otkrila razlike u simptomima kod muškaraca i žena
17.03.2026.•
0
Parkinsonova bolest je najbrže rastući neurološki poremećaj, sa više od 10 miliona slučajeva širom sveta.
Studija: Svaki gnjavator oko vas skraćuje vam život za više meseci
17.03.2026.•
3
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Ugradnja intraokularnih sočiva: Savremena rešenja u korekciji vida i lečenju katarakte
17.03.2026.•
0
Savremena oftalmologija danas nudi pacijentima znatno više mogućnosti nego ikada ranije kada je u pitanju korekcija vida i rešavanje problema zamućenja sočiva - katarakte.
Lekari u Hrvatskoj pacijentkinji uklonili tumor od 36 kilograma
17.03.2026.•
0
Tim lekara Opšte bolnice Gospić prošle nedelje je 81-godišnjoj pacijentkinji uklonio tumor težak čak 36 kilograma.
Slušanje posebno dizajnirane muzike 24 minuta može značajno da smanji anksioznost
16.03.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da slušanje posebno dizajnirane muzike može značajno da smanji anksioznost, i to za relativno kratko vreme.
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
3
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.