
Svaka osma žena u Srbiji u riziku od karcinoma dojki: Evo zašto su preventivni pregledi bitni
Karcinom dojke je vrsta raka koja je itekako izlečiva, ali samo ukoliko se na vreme otkrije, navodi za 021.rs specijalista radiologije dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Upravo iz ovog razloga, navodi dr Ilić koja se godinama uskostučno bavi radiologijom dojke, bitno je da žene tokom svog života idu i na preventivne ultrazvučne preglede dojki, kao i na ginekološke preglede.
Poliklinika Best Medica je povodom Meseca žena i Meseca borbe protiv malignih bolesti organizovala specijalne akcije za žene.
Akcije podrazumevaju ultrazvučni pregled dojki i pazušnih jama koje u ovoj zdravstvenoj instituciji radi sagovornica portala 021.rs dr Tanja Ilić, dok akcija koja traje do 18. marta obuhvata ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa test, bris i kolposkopiju.
Karcinom dojke: Bolest od koje može bolovati svaka osma žena u Srbiji
Kako objašnjava specijalista radiologije dr Tanja Ilić za 021.rs, Srbija je druga u Evropi po broju preminulih od karcinom dojke.
"To znači da je svaka osma žena u riziku da, ukoliko dovoljno dugo živi, razvije karcinom dojke. Na godišnjem nivou 4.600 žena u Srbiji oboli, dok njih 1.600 i umre od ove bolesti. To znači da se još uvek žene javljaju u kasnom stadijumu, kada je već bolest uznapredovala, a zbog čega su upravo bitni ti preventivni pregledi, kako bi se karcinom otkrio na vreme. Ovi pregledi jednako su bitni kao i posete stomatologu, na primer", navodi ona.
Doktorica dalje objašnjava da "na vreme" znači da je tumor otkriven kada je manji od jednog centimetra.
"To znači da tumor nije dao metastaze u pazušne jame i da je bolest lokalizovana, te da će i samo operacija dovesti do izlečenja. Zbog toga se pri ultrazvučnom pregledu, gledaju i pazušne jame - jer je to prvo mesto na koje se širi karcinom dojke, a posle toga i na natključne i potključne limfne čvorove, a zatima i na jetru, pluća, kosti", objašnjava dr Ilić.
Ko je u riziku od dobijanja karcinoma dojke?
Sagovornica 021.rs objašnjava da na razvitak karcinoma dojke utiču pre svega ženski pol i starost.
"Smatra se da, ukoliko žena dovoljno dugo živi, ima veliku verovatnoću da oboli od karcinoma dojke. Što se tiče vrste tumora, postoje razne i za neke je sasvim sigurno da su genetski predisponirani, dok za druge taj faktor nije presudan. Tu dolaze i drugi faktori rizika, kao što su rana prva menstruacija i kasna menopauza, odnosno što je duže žena u generativnom periodu i što joj duže jajnici rade, veća je verovatnoća da će proizvesti određene mutacije i da će doći do karcinoma dojki", objašnjava dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Dodaje i da su drugi faktori i veće dojke, gojaznost, stres, alkohol. Objašnjava da je nastanak ove vrste bolesti zavisi od više faktora, koji se multipliciraju i jedan drugog potenciraju.
Doktorica Ilić objašnjava da bi se sa početkom ultrazvučnih pregleda dojki i aksila jednom godišnje trebalo početi oko tridesete godine.
"Dojke kod mladih žena su u tom periodu jako žlezdane i tu je ultrazvuk kao metoda mnogo senzitivnija. Ukoliko žena u porodici ima više obolelih članova porodice, ranije se kreće sa tim pregledima, oko 25. godine, a dinamiku kreira sam radiolog", objašnjava sagovornica 021.rs.
Bitno je i naglasiti da za žene nije bitno da li imaju u svojoj porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke sa majčine ili sa očeve strane.
"Nije važno da li je sa jedne ili sa druge strane jer mi nasleđujemo pola gena od oba roditelja. Nije važno ni da li je samo karcinom dojke u pitanju, već i da li je žena u porodici imala ginekološke tumore, naročito karcinome jajnika, karcinom štitaste žlezde je u istoj srodnosti, pankreasa, kod muškaraca karcinom prostate", objašnjava dr Ilić.
Ultrazvukom se mogu otkriti brojne promene
Sagovornica portala 021.rs dr Ilić objašnjava da se ultrazvukom dojki i pazušnih jama mogu otkriti brojne benigne i maligne promene u ovim predelima tela.
"Postoje promene koje tim pregledom možemo otkriti i u pazušnim jamama, a koje se možda i ne odnose samo na bolesti dojki. Svakako, protokol je takav da uvek uz pregled dojki radimo i pregled aksila. Kod onkoloških pacijenata kod kojih je već lečena bolest karcinoma dojke, pregledamo i deo tela ispod i iznad ključne kosti", kaže ova doktorica.
Dodaje da preventivni ultrazvučni pregledi treba da se rade na godinu dana, dok posle 40. godine pregledi treba da se kombinuju i sa mamografom (koji se radi na dve godine). Dakle, pregledi treba da se rotiraju i da se jedne godine rade ultrazvukom, a sledeće mamografom.
Dr Ilić dodaje da je najbolje da se ovakvi pregledi obavljaju u prve dve nedelje menstrualnog ciklusa kod žena, kada je tkivo dojke najpogodnije za pregled, dok za žene u menopauzi ovaj period nije bitan jer ne postoje hormonske oscilacije.
"Metode ultrazvukom i mamografom su dve metode koje prikazuju potpuno različite stvari, a jedna drugu dopunjuju. Nijedna sama po sebi nije savršena, a teoretski se zna da je mamografija zlatni standard za otkrivanje karcinoma dojki, naročito u početnoj fazi kada se ultrazvukom ne može videti. Mamografom se može uočiti i karcinom od pet milimetara, koji je ustvari prekanceroza koja bi se za nekoliko godina pretvorila u tumor, a koja već u tom momentu može biti operisana", objašnjava dr Ilić.
Pored ultrazvuka i mamografije, radiolog kod mladih žena, koje imaju u porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke, može uvrstiti i protokol praćenja i pregled dojki preko magnetne rezonance.
"U svakom slučaju, teži se da protokoli praćenja i dinamika pregleda budu personalizovani, odnosno individualno prilagođeni", ističe dr Ilić.
Dodaje i da je bitno da žene barem jednom mesečno urade samopregled dojki i pazušnih jama, kako bi pratile i vodile računa i o ovom delu tela.
"Tokom samopregleda bitno je obratiti pažnju na promene u dojkama i pazušnim jamama. Ukoliko se nešto i napipa, treba obratiti pažnju na to da li je čvor tvrd i nepokretan na poglozi, što je moguć znak da je maligni, a ukoliko loptice beže ispod površine, one su uglavnom benigne. Važno je obratiti pažnju i na bilo kakve spoljašnje promene u izgledu dojki i pazušnih jama", ističe dr Ilić.
Kako zakazati pregled?
Akcija ultrazvučnog pregleda dojki i pazušnih jama (aksila) u Poliklinici Best Medica, koje obavlja specijalista radiologije sa višegodisnjim iskustvom dr Tanja Ilić traje celog marta, a pregled košta 3.000 dinara.
Akcija ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa testom, brisom i kolposkopijom trajaće do 18. marta i košta 6.500 dinara.
"Dame, brinite o svom zdravlju", poručuju iz ove zdravstvene ustanove, a za više informacija možete kontaktirati ovu zdravstvenu ustanovu pozivom na broj telefona 066/6300-700 ili 021/2-300-500.
Detaljne usluge lekara specijalista i uputstva kako zakazati termin mogu se pronaći na sajtu Poliklinike Best Medica OVDE.
Ova zdravstvena ustanova takođe ima pokriven veliki broj specijalnosti namenjen lečenju dece, ali i starijih od 18 godina, kao što su ginekolog, gastroenterolog, nutricionista, urolog i drugo.
Radno vreme je od ponedeljka do petka od 8 do 20 časova, a subotom do 14 časova, dok je nedelja neradan dan.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Indonezija pokrenula program besplatnih zdravstvenih pregleda za 60 miliona ljudi
10.02.2025.•
0
Indonezija je pokrenula program besplatnog lekarskog pregleda za 60 miliona ljudi, i to je predizborno obećanje predsednika Prabova Subjanta.
Suva usta mogla bi biti simptom stanja koje zahteva hitnu pomoć
09.02.2025.•
1
Ako imate suva usta, to bi mogao biti simptom manje poznatog zdravstvenog problema.
Pojeo previše voća odjednom i stvorio mu se "kamen" - pa morao da bude operisan
09.02.2025.•
2
Ministarstvo zdravlja Novosibirske oblasti u Rusiji objavilo je na svom Telegram kanalu da je meštanin morao da bude operisan pošto je odjednom pojeo 10 japanskih ili kaki jabuka.
Naučnici: Čak 80 odsto ljudi radi jednu stvar na poslu koja pogoršava nesanicu
09.02.2025.•
0
Studija objavljena u januaru 2025. u "Journal of Occupational Health Psychology" sugeriše da postoji nešto što 80 odsto nas radi tokom radnog dana što bi mnogi lako mogli rešiti kako bi poboljšali san
Ne jedete više nego inače, a gojite se: Ovo su mogući razlozi
09.02.2025.•
1
Ako jedete više nego inače ili se manje krećete, povećanje telesne težine ne bi trebalo da vas iznenadi. Ali šta ako se pridržavate iste rutine, a brojke na vagi ipak rastu?
Kako sve dugotrajna vožnja utiče na zdravlje?
09.02.2025.•
1
Sedajući za volan malo je onih koji će o tome razmišljati, a trebalo bi jer zdravstvene tegobe vozača, bilo profesionalca ili onih kojima to nije poziv, mogu iznenaditi.
Doručak pre 9 sati ujutro može smanjiti rizik od depresije
09.02.2025.•
1
Ako ste navikli da preskačete doručak ili da ga pojedete tek kasnije ujutro, možda bi trebalo da razmislite o promeni svojih navika.
Batut: Grip potvrđen na teritoriji 24 okruga
08.02.2025.•
0
Virusi gripa labaratorijski su potvrđeni na teritoriji 24 okruga, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Stvari koje treba da znate o osteoporozi: Objašnjava doktor
07.02.2025.•
0
Osteoporoza je oboljenje koje pogađa koštani sistem, dovodi do smanjenja gustine kostiju, pogoršanja kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika kosti.
Nepušači sve češće obolevaju od raka pluća, jedan od razloga - zagađen vazduh
04.02.2025.•
2
Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da je došlo do porasta broja obolelih od raka pluća i to kod osoba koje nikada nisu pušile, a kao jedan od ključnih faktora navodi se zagađenje vazduha.
Batut: Za nedelju dana registrovano 13.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu
02.02.2025.•
1
Epidemiolog Milunka Milinković iz Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" istakla je da je u prethodnoj izveštajnoj nedelji registrovano preko 13.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu.
Sad ih vidiš, sad ih ne vidiš: Liste čekanja za kataraktu
01.02.2025.•
1
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar pohvalio se još u decembru da su liste čekanja za operaciju katarakte ukinute.
Istraživanje: Omega 3 kiseline smanjuju agresiju za 28 odsto a mogu da umanje i rizik od šizofrenije
31.01.2025.•
1
Prošlogodišnje istraživanje sugeriše da omega 3 kiseline takođe mogu da smanje agresiju a naučnici ih povezuju i sa smanjenjem rizika od šizofrenije.
Batut: U Srbiji svake godine od posledica pušenja umre više od 19.000 osoba
31.01.2025.•
3
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da u Srbiјi svаkе gоdinе оd pоslеdicа upоtrеbе duvаnа prеvrеmеnо umrе višе оd 19.000 оsоbа.
Doktor objašnjava: Šta treba da znate kada uzimate antibiotike
31.01.2025.•
0
Kada nas infekcija "prikuje" za krevet, antibiotici često deluju kao spas u pravom trenutku.
Medicinska sestra u Ugandi umrla od ebole, prvi smrtni slučaj od 2022.
30.01.2025.•
1
Jedna medicinska sestra u glavnom gradu Ugande, Kampali, umrla je od ebole, što je prvi zabeležen smrtni slučaj od poslednje epidemije te bolesti 2022. godine.
Naučnici istražili kako doskočiti naletima umora na poslu: Kratke pauze i podrška šefova
28.01.2025.•
4
Nova studija ukazala je na dva efikasna načina da se spreči umor koji ponekad osećamo dok smo na radnom mestu.
VIDEO: Menstrualno siromaštvo u Srbiji
27.01.2025.•
4
Poslednje dve godine ženske organizacije pokrenule su priču o ukidanju ili smanjenju poreza na menstrualne proizvode, čime su doprinele i skidanje tabua sa ove teme.
Kako jod pomaže u sezoni gripa
27.01.2025.•
0
Počinje sezona gripa i prehlada. Ima li razloga za zabrinutost? Kako spremno dočekati sezonu virusa?
U očima se mogu videti rani znaci upozorenja na različite bolesti
26.01.2025.•
0
Vaše oči mogu poslužiti kao rani znakovi upozorenja za različita stanja, zbog čega su redovni pregledi očiju bitan deo vaše celokupne zdravstvene rutine.
Amerikanka kojoj je presađen genetski modifikovan bubreg svinje živa posle rekordna dva meseca
26.01.2025.•
2
Jedna amerikanka je postala osoba koja je najduže preživela nakon što joj je presađen bubreg svinje - danas je tačno 62. dan kako ta žena bez problema funkcioniše sa presađenim organom u njenom telu.