Da li ste pod stresom? Antropolozi kažu da vaše telo misli da se svakog dana borite s lavovima
Porast hroničnog stresa mogao bi da bude rezultat nesklada između savremenog života i naše biologije, navodi se u novoj studiji.
Foto: Pixabay
Jednostavno rečeno, naša tela su stvorena za prirodno okruženje - ne za izgrađene, urbane sredine.
Do tog zaključka došli su evolutivni antropolozi Kolin Šo (Univerzitet u Cirihu, Švajcarska) i Danijel Longman (Lafboro Univerzitet, Velika Britanija). Oni su prikupili mnoštvo dokaza koji sugerišu da biološka evolucija ne može da prati brze tehnološke i ekološke promene, piše ScienceAlert.
Svakodnevni život ispunjen sitnim okidačima - od prepunog inboxa, preko buke sa gradilišta, do rokova na poslu - konstantno drži naše telo u stanju pripravnosti. Ovo stanje nije bilo uobičajeno tokom najvećeg dela ljudske istorije.
"Naši preci bili su dobro prilagođeni da reaguju na akutni stres, kako bi izbegli ili se suočili s predatorima. Borba ili bekstvo. Lav bi se pojavio povremeno i morali ste da reagujete - ili se borite ili bežite. Ali ključ je u tome da lav ode. Takva reakcija bila je iscrpljujuća i zahtevala je dug oporavak", kaže Šo.
Ova neprekidna aktivacija tela izaziva niz problema, tvrde istraživači: kognitivni pad, autoimune bolesti i pad plodnosti mogli bi biti povezani sa stresom života u gradovima.
Studije koje su analizirali pokazuju:
- lošije fizičko zdravlje u urbanim sredinama,
- vezu između zagađenja vazduha i oštećenja mozga,
- i slabiji imuni sistem kod ljudi koji žive u industrijalizovanim sredinama.
Veštačko svetlo, mikroplastika i sedenje - sve to negativno utiče na naše zdravlje, objašnjavaju naučnici.
"Bilo da se radi o teškom razgovoru sa partnerom, šefom ili buci iz saobraćaja - vaš stres-odgovor je i dalje isti kao da se suočavate sa lavom za lavom za lavom. Rezultat je veoma snažna reakcija nervnog sistema, ali bez faze smirivanja", kaže Šo.
Pregled je sveobuhvatan rezime svega što znamo o negativnim stranama modernog života. Iako je medicina napredovala, a tehnologija se razvila, kao vrsta ljudi su anksiozniji i depresivniji nego ranije.
Brojne studije pokazuju da boravak u prirodi, ili čak samo gledanje slika prirode, poboljšava fizičko i mentalno zdravlje. Evolutivno gledano, čovek se još najbolje oseća napolju.
Zbog toga istraživači pozivaju na:
- očuvanje zelenih površina u gradovima,
- zaštitu prirodnih sredina,
- i kreiranje mesta gde ljudi mogu stvarno da se isključe iz gradske vreve.
"Naša istraživanja mogu pokazati koji stimuli najviše utiču na krvni pritisak ili srčani ritam - i ta saznanja preneti donosiocima odluka. Moramo da uredimo gradove na pravi način - i da se istovremeno ponovo povežemo s prirodom", kaže Šo.
Studija je objavljena u časopisu "Biological Reviews".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija objasnila zašto se neki ljudi opiju a da nisu popili ni kap alkohola
19.01.2026.•
1
Naučnici su potvrdili u najvećoj studiji te vrste da su bakterije, a ne gljivice, glavni krivci za sindrom auto-pivare, retko medicinsko stanje u kom ljudi postaju pijani nakon jela, iako nisu konzumirali alkohol.
Konzumiranje podgrejane testenine možda je bolje od sveže pripremljene
18.01.2026.•
3
Viralni trik sa društvenih mreža tvrdi da je jučerašnja testenina bolja za šećer u krvi nego sveže kuvana porcija - i stručnjaci kažu da iza toga zaista stoji neka nauka.
VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
18.01.2026.•
1
Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem
18.01.2026.•
1
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
VIDEO: Skriveni moždani signal može predvideti Alchajmerovu bolest godinama pre dijagnoze
18.01.2026.•
0
Suptilna promena u aktivnosti moždanih talasa mogla bi da predvidi Alchajmerovu bolest više od dve godine pre dijagnoze, prema novoj studiji.
Tagatoza - prirodan šećer sa manje kalorija i bez naglog skoka insulina
17.01.2026.•
2
Veštački zaslađivači trebalo je da učine slatku hranu i napitke zdravijim, ali danas neki od najpopularnijih zamena bez kalorija izazivaju nove zabrinutosti.
Evropska nedelja prevencije raka grlića materice: Od ove bolesti u Srbiji svake godine umre 440 žena
16.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da će se od 19. do 25. januara obeležiti Evropska nedelja prevencije raka grlića materice i to pod sloganom "Sačuvajte svoje zdravlje".
Rusija počela da koristi novi lek za lečenje raka, možda uskoro i u Srbiji
14.01.2026.•
13
Ruski lek "Rakurs 223Ra" za lečenje raka već se pojavio u bolnicama, saopštila je ruska Federalna medicinsko-biološka agencija.
Rusi planiraju da do 2030. uzgoje genetski modifikovane svinje za doniranje organa ljudima
14.01.2026.•
6
Genetski modifikovana svinja čiji će organi biti pogodni za transplantaciju ljudima mogla bi da bude stvorena u Rusiji do 2030. godine.
Mit o "jačanju" imuniteta: Šta stvarno pomaže imunološkom sistemu?
13.01.2026.•
0
Ideja o "jačanju" imunog sistema duboko je ukorenjena u popularnoj kulturi.
Studija: Konzervansi mogu biti povezani sa rakom i dijabetesom
11.01.2026.•
5
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje hrane i produženje roka trajanja mogu da budu povezani sa većim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tip 2, pokazuju dve nove studije iz Francuske.
Ako na ova pitanja odgovorite sa "da", možda imate problem s alkoholom
11.01.2026.•
4
Početak nove godine za mnoge ljude znači učešće u inicijativi "suvi januar" (Dry January), jednomesečnom izazovu tokom kog se potpuno odustaje od alkohola nakon prazničnog perioda.
VIDEO: Kofein može da utiče na telesnu masnoću i rizik od dijabetesa
10.01.2026.•
2
Nivoi kofeina u vašoj krvi mogu uticati na količinu telesne masti koju nosite - faktor koji može odrediti i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
"Batut" objavio savete: Evo šta da radite kad je jako hladno
09.01.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je savete kako da se sačuva zdravlje u uslovima niskih temperatura.
Naučnici "podmladili" jajne ćelije - nada u uspešnu vantelesnu oplodnju i kod starijih
09.01.2026.•
0
Naučnici su prvi put uspeli da "podmlade" ljudske jajne ćelije, što bi moglo da poboljša stope uspeha vantelesne oplodnje (VTO) kod starijih žena, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja.
Jedna grupa ljudi bi trebalo da izbegava čišćenje snega
08.01.2026.•
6
Sneg pred kućnim pragom obično poziva vlasnika da ga očisti, ali ljudi sa srčanim bolestima trebalo bi dva puta da razmisle pre nego što krenu u akciju.
Ako često imate noćne more - to bi mogao biti rani znak jednog oboljenja
07.01.2026.•
4
Trećinu svog života provedemo spavajući. A četvrtinu vremena provedenog u snu provedemo sanjajući.
Milioni ćelija majke opstaju u detetu - naučnici sada znaju kako
07.01.2026.•
0
Svako ljudsko biće rođeno na ovoj planeti nije u potpunosti samo sebi svojstveno.
RFZO: U zdravstvenim ustanovama ima infuzionih rastvora, apoteke nisu u našoj nadležnosti
06.01.2026.•
5
Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) saopštio je da nisu tačni navodi pojedinih medija da zdravstvenim ustanovama nedostaju infuzioni rastvori.
Batut: Posle posta važna umerenost u ishrani, treba sprečiti zdravstvene probleme
06.01.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je, povodom završetka višenedeljnog božićnog posta, da je posle posta važna umerenost u konzumiranju uobičajene hrane.
SAD smanjile broj obaveznih vakcina za decu
06.01.2026.•
2
Američke vlasti saopštile su da uklanjaju četiri vakcine iz svog rutinskog kalendara imunizacije dece kako bi se uskladile sa praksom drugih razvijenih zemalja.
Komentari 1
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar