VIDEO: Vaša krvna grupa utiče na rizik od ranog moždanog udara
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Foto: Pixabay
Ovo otkriće, objavljeno u radu iz 2022. godine, produbljuje naše razumevanje o tome kako naš jedinstveni biološki sastav može uticati na naše zdravlje.
"Ovo važno i iznenađujuće otkriće doprinosi našem trenutnom znanju o nemodifikovanim faktorima rizika za moždani udar - uključujući krvnu grupu osobe", rekao je doktor nauka i lekar sa Univerziteta Merilend Mark Gladvin, kada je studija objavljena.
Verovatno ste čuli za krvne grupe A, B, AB i O, koje se odnose na različite hemijske markere, poznate kao antigeni, koji se nalaze na površini naših crvenih krvnih zrnaca. Čak i unutar ovih glavnih krvnih grupa, postoje suptilne varijacije uzrokovane mutacijama u uključenim genima.
Istraživači su analizirali podatke iz 48 genetskih studija, koje su obuhvatile približno 17.000 pacijenata sa moždanim udarom i skoro 600.000 kontrolnih osoba bez moždanog udara. Svi učesnici su imali između 18 i 59 godina.
Njihovi nalazi otkrili su jasnu vezu između gena odgovornog za podgrupu krvne grupe A1 i ranog moždanog udara.
"Broj ljudi sa ranim moždanim udarima je u porastu. Ti ljudi imaju veću verovatnoću da umru od tog po život opasnog događaja, a preživeli se potencijalno suočavaju sa decenijama invaliditeta. Uprkos tome, malo je istraživanja o uzrocima ranih moždanih udara", rekao je glavni autor i vaskularni neurolog Stiven Kitner sa Univerziteta Merilend, prenosi ScienceAlert.
Genomska pretraga otkrila je dve lokacije koje su snažno povezane sa ranijim rizikom od moždanog udara. Jedna od tih lokacija poklopila se sa mestom gde se nalaze geni za krvnu grupu.
Druga analiza specifičnih tipova gena za krvnu grupu zatim je otkrila da ljudi čiji genotip kodira varijantu grupe A imaju 16 procenata veće šanse da dožive moždani udar pre 60. godine u poređenju sa populacijom drugih krvnih grupa.
Za one sa genom za grupu O1, rizik je bio manji za 12 procenata.
Ipak, istraživači su naglasili da je dodatni rizik od moždanog udara kod ljudi sa krvnom grupom A mali, pa nema potrebe za dodatnom opreznošću ili skriningom kod ove grupe.
"Još ne znamo zašto krvna grupa A nosi veći rizik. Ali verovatno ima veze sa faktorima zgrušavanja krvi kao što su trombociti i ćelije koje oblažu krvne sudove, kao i sa drugim cirkulišućim proteinima, koji svi igraju ulogu u razvoju krvnih ugrušaka", rekao je Kitner.
Iako rezultati studije mogu delovati uznemirujuće - da krvna grupa može uticati na rani rizik od moždanog udara - stavimo te rezultate u kontekst.
Svake godine nešto manje od 800.000 ljudi u SAD doživi moždani udar. Većina tih događaja - otprilike tri od četiri - dešavaju se kod osoba starijih od 65 godina, a rizik se udvostručuje svakom narednom decenijom posle 55. godine.
Takođe, učesnici studije su živeli u Severnoj Americi, Evropi, Japanu, Pakistanu i Australiji, a osobe koje nisu evropskog porekla činile su samo 35 procenata učesnika. Buduće studije sa raznovrsnijim uzorkom mogle bi pomoći da se razjasni značaj ovih rezultata.
"Očigledno su nam potrebne dodatne studije kako bismo razjasnili mehanizme povećanog rizika od moždanog udara", rekao je Kitner.
Još jedno ključno otkriće studije došlo je iz poređenja ljudi koji su doživeli moždani udar pre 60. godine sa onima koji su ga doživeli nakon 60.
Za ovo su istraživači koristili bazu podataka sa oko 9.300 osoba starijih od 60 koje su imale moždani udar i oko 25.000 kontrolnih osoba istog uzrasta koje nisu imale moždani udar.
Otkrili su da povećan rizik od moždanog udara kod ljudi sa krvnom grupom A postaje beznačajan u grupi sa kasnim nastupom udara, što sugeriše da rani moždani udari mogu imati drugačiji mehanizam u poređenju sa onima koji se javljaju kasnije u životu.
Moždani udari kod mlađih ljudi ređe su uzrokovani nakupljanjem masnih naslaga u arterijama (proces koji se zove ateroskleroza), a češće su posledica faktora povezanih sa formiranjem ugrušaka, navode autori.
Studija je takođe otkrila da ljudi sa krvnom grupom B imaju oko 11 procenata veću verovatnoću da dožive moždani udar u poređenju sa kontrolama koje nisu imale udar, bez obzira na uzrast.
Prethodne studije sugerišu da deo genoma koji kodira krvnu grupu, poznat kao "ABO lokus", ima veze sa kalcifikacijom koronarnih arterija, što ograničava protok krvi, kao i sa srčanim udarima.
Genetske sekvence za krvne grupe A i B takođe su povezane sa nešto većim rizikom od krvnih ugrušaka u venama, poznatih kao venska tromboza.
Ovaj rad je objavljen u časopisu "Neurology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Naučnici otkrili koliko bi ljudi najduže mogli da žive ukoliko se zaustavi starenje
26.07.2026.•
0
Čak i ako budu razvijene napredne terapije koje bi jednog dana mogle da zaustave gotovo sve procese starenja, ljudski životni vek verovatno neće moći da premaši oko 200 godina, pokazuje novo istraživanje.
Lekari objašnjavaju zašto su moždani udari češći ujutru
26.07.2026.•
0
Moždani udar nastaje kada se u organizmu formira krvni ugrušak ili dođe do začepljenja krvnog suda, zbog čega mozak ne dobija dovoljnu količinu krvi.
Svrab možda ima sopstveni čulni organ
26.07.2026.•
0
Ako vas nešto svrbi, to je najčešće znak da vas telo upozorava da se na koži nalazi nešto što tu ne pripada.
VIDEO: Simulacija pokazuje šta se događa u telu kada se primi injekcija za mršavljenje
26.07.2026.•
0
Lekovi za mršavljenje poslednjih godina postali su izuzetno popularni, ali mnogi ih koriste bez pravog razumevanja procesa koje pokreću u organizmu.
Ljudi žive duže, ali ne i zdravije
26.07.2026.•
2
Ljudi danas žive duže nego ikada ranije, ali veliko novo globalno istraživanje sugeriše da se mnoge od tih dodatnih godina sve češće provode u lošem zdravstvenom stanju.
Lubenica ili dinja: Koja je bolja za nivo šećera u krvi?
26.07.2026.•
2
Lubenica i dinja dve su omiljene letnje voćke. Obe su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate i obezbeđuju važne hranljive materije koje doprinose metaboličkom zdravlju i opštem stanju organizma.
U svemiru mozak nastavlja da se ponaša kao da je pod Zemljinom gravitacijom
25.07.2026.•
0
Tim naučnika Univerziteta u Luvenu bacio je novo svetlo na to kako ljudski mozak prilagođava svoje pokrete u bestežinskom stanju, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Kako broj dece utiče na starenje?
25.07.2026.•
1
Novo istraživanje pokazuje da na brzinu starenja može uticati i broj dece, posebno kod žena.
Gledanje televizije satima može biti povezano sa većim rizikom od demencije
22.07.2026.•
0
Često gledanje televizije u srednjem životnom dobu moglo bi da bude povezano sa promenama u mozgu koje se javljaju decenijama kasnije, pokazuje nova studija.
Pet razloga zbog kojih je jod važan tokom leta
22.07.2026.•
0
Leto donosi više kretanja, putovanja i boravka napolju, ali često i promene u ishrani.
Španija još oštrije protiv pušenja: Proširuje zone bez duvanskog dima
22.07.2026.•
4
Vlada Španije usvojila je predlog zakona kojim se proširuju zone bez duvanskog dima, zabranjuje pušenje i upotreba srodnih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.
Oboleli od dijabetesa od četvrtka dobijaju veći izbor pomagala za kontrolu bolesti
21.07.2026.•
0
Osobe s dijabetesom tipa jedan moći će od četvrtka, 23. jula o trošku države da imaju veći izbor pomagala radi bolje regulacije šećerne bolesti.
SZO: Oko 45 odsto rizika od demencije može da se spreči ili odloži
20.07.2026.•
0
Oko 45 odsto rizika od demencije može da se spreči ili odloži promenom određenih faktora kao što su pušenje, fizička neaktivnost i zagađenje vazduha, ocenila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Više od 600.000 Britanaca nezaposleno zbog problema sa gojaznošću
20.07.2026.•
2
Više od 600.000 Britanaca nezaposleno je zbog problema sa gojaznošću, što predstavlja ogroman ekonomski udar na produktivnost zemlje, pokazalo je najnovije istraživanje Univerziteta u Jorku.
Časovi salse mogu da poboljšaju mentalno zdravlje
20.07.2026.•
0
Pohađanje časova salse moglo bi da doprinese poboljšanju mentalnog zdravlja i smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, pokazala je studija istraživača Univerziteta u Oksfordu i Nacionalne zdravstvene službe Oksforda.
Preminula druga osoba od legionarske bolesti na Menhetnu
19.07.2026.•
1
Druga osoba preminula je od legionarske bolesti u žarištu zaraze na njujorškom Menhetnu, saopštile su zdravstvene vlasti i navode da pad broja novih slučajeva ukazuje na to da je izvor epidemije najverovatnije uklonjen.
Ovih pet vrsta voća svaka trudnica treba da uvrsti u ishranu
19.07.2026.•
0
Tokom trudnoće ishrana više nije važna samo za zdravlje majke, već i za pravilan razvoj bebe.
Određene grupe ljudi treba da budu oprezne ili potpuno izbegavaju breskve
19.07.2026.•
0
Breskve su mnogima omiljeno letnje voće. Sočne su, slatke i mirisne, a uz to sadrže vitamine, minerale i antioksidanse, pa se često nalaze na jelovniku tokom toplijih meseci.
Šta je celulit i kako nastaje?
19.07.2026.•
0
Od strija i bora do pega i mladeža, naša koža je jedinstvena i priča priču o našem životu.
Britanija će svim tinejdžerima od 15 godina ponuditi vakcinu protiv meningitisa
19.07.2026.•
0
Svim 15-ogodišnjacima u Velikoj Britaniji trebalo bi ponuditi vakcinu protiv bolesti izazvane meningokokom B (MenB).
Sagorevanje na poslu najčešći razlog bolovanja u evropskoj diplomatskoj službi
17.07.2026.•
3
Sagorevanje na poslu bila je načešća dijagnoza bolovanja službenika evropske diplomatske službe u periodu između aprila prošle i marta ove godine i postavljena je u 28 odsto slučajeva.
Komentari 1
N
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar