VIDEO: Vaša krvna grupa utiče na rizik od ranog moždanog udara
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Ovo otkriće, objavljeno u radu iz 2022. godine, produbljuje naše razumevanje o tome kako naš jedinstveni biološki sastav može uticati na naše zdravlje.
"Ovo važno i iznenađujuće otkriće doprinosi našem trenutnom znanju o nemodifikovanim faktorima rizika za moždani udar - uključujući krvnu grupu osobe", rekao je doktor nauka i lekar sa Univerziteta Merilend Mark Gladvin, kada je studija objavljena.
Verovatno ste čuli za krvne grupe A, B, AB i O, koje se odnose na različite hemijske markere, poznate kao antigeni, koji se nalaze na površini naših crvenih krvnih zrnaca. Čak i unutar ovih glavnih krvnih grupa, postoje suptilne varijacije uzrokovane mutacijama u uključenim genima.
Istraživači su analizirali podatke iz 48 genetskih studija, koje su obuhvatile približno 17.000 pacijenata sa moždanim udarom i skoro 600.000 kontrolnih osoba bez moždanog udara. Svi učesnici su imali između 18 i 59 godina.
Njihovi nalazi otkrili su jasnu vezu između gena odgovornog za podgrupu krvne grupe A1 i ranog moždanog udara.
"Broj ljudi sa ranim moždanim udarima je u porastu. Ti ljudi imaju veću verovatnoću da umru od tog po život opasnog događaja, a preživeli se potencijalno suočavaju sa decenijama invaliditeta. Uprkos tome, malo je istraživanja o uzrocima ranih moždanih udara", rekao je glavni autor i vaskularni neurolog Stiven Kitner sa Univerziteta Merilend, prenosi ScienceAlert.
Genomska pretraga otkrila je dve lokacije koje su snažno povezane sa ranijim rizikom od moždanog udara. Jedna od tih lokacija poklopila se sa mestom gde se nalaze geni za krvnu grupu.
Druga analiza specifičnih tipova gena za krvnu grupu zatim je otkrila da ljudi čiji genotip kodira varijantu grupe A imaju 16 procenata veće šanse da dožive moždani udar pre 60. godine u poređenju sa populacijom drugih krvnih grupa.
Za one sa genom za grupu O1, rizik je bio manji za 12 procenata.
Ipak, istraživači su naglasili da je dodatni rizik od moždanog udara kod ljudi sa krvnom grupom A mali, pa nema potrebe za dodatnom opreznošću ili skriningom kod ove grupe.
"Još ne znamo zašto krvna grupa A nosi veći rizik. Ali verovatno ima veze sa faktorima zgrušavanja krvi kao što su trombociti i ćelije koje oblažu krvne sudove, kao i sa drugim cirkulišućim proteinima, koji svi igraju ulogu u razvoju krvnih ugrušaka", rekao je Kitner.
Iako rezultati studije mogu delovati uznemirujuće - da krvna grupa može uticati na rani rizik od moždanog udara - stavimo te rezultate u kontekst.
Svake godine nešto manje od 800.000 ljudi u SAD doživi moždani udar. Većina tih događaja - otprilike tri od četiri - dešavaju se kod osoba starijih od 65 godina, a rizik se udvostručuje svakom narednom decenijom posle 55. godine.
Takođe, učesnici studije su živeli u Severnoj Americi, Evropi, Japanu, Pakistanu i Australiji, a osobe koje nisu evropskog porekla činile su samo 35 procenata učesnika. Buduće studije sa raznovrsnijim uzorkom mogle bi pomoći da se razjasni značaj ovih rezultata.
"Očigledno su nam potrebne dodatne studije kako bismo razjasnili mehanizme povećanog rizika od moždanog udara", rekao je Kitner.
Još jedno ključno otkriće studije došlo je iz poređenja ljudi koji su doživeli moždani udar pre 60. godine sa onima koji su ga doživeli nakon 60.
Za ovo su istraživači koristili bazu podataka sa oko 9.300 osoba starijih od 60 koje su imale moždani udar i oko 25.000 kontrolnih osoba istog uzrasta koje nisu imale moždani udar.
Otkrili su da povećan rizik od moždanog udara kod ljudi sa krvnom grupom A postaje beznačajan u grupi sa kasnim nastupom udara, što sugeriše da rani moždani udari mogu imati drugačiji mehanizam u poređenju sa onima koji se javljaju kasnije u životu.
Moždani udari kod mlađih ljudi ređe su uzrokovani nakupljanjem masnih naslaga u arterijama (proces koji se zove ateroskleroza), a češće su posledica faktora povezanih sa formiranjem ugrušaka, navode autori.
Studija je takođe otkrila da ljudi sa krvnom grupom B imaju oko 11 procenata veću verovatnoću da dožive moždani udar u poređenju sa kontrolama koje nisu imale udar, bez obzira na uzrast.
Prethodne studije sugerišu da deo genoma koji kodira krvnu grupu, poznat kao "ABO lokus", ima veze sa kalcifikacijom koronarnih arterija, što ograničava protok krvi, kao i sa srčanim udarima.
Genetske sekvence za krvne grupe A i B takođe su povezane sa nešto većim rizikom od krvnih ugrušaka u venama, poznatih kao venska tromboza.
Ovaj rad je objavljen u časopisu "Neurology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
4
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
2
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Komentari 1
N
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar