Kada je najbolje vreme za kafu tokom dana za dugotrajnu energiju
Ispijanje šolje kafe u određeno vreme tokom dana, ne samo odmah nakon što se probudite, može imati značajne efekte na vaše nivoe energije i zdravlje.
Foto: Pixabay
Dakle, ako želite da maksimalno iskoristite uticaj kafe na vašu budnost i fokus, evo kada stručnjaci preporučuju da skuvate svoju sledeću šolju.
Kada kafa ima najveći uticaj
Najbolje vreme da se prepustite tom kremastom lateu ili espresu često zavisi od vaših prirodnih nivoa energije, vašeg cirkadijalnog ritma i koliko je vaše telo osetljivo na kofein. Ali uopšteno govoreći, ova dva doba dana mogu biti dobre prilike da uzmete kafu.
Sredina do kasno jutro (oko 9.30 do 11.30h)
Studije pokazuju da kortizol, hormon odgovoran za budnost, počinje prirodno da raste u ranim jutarnjim satima, dostižući vrhunac otprilike u vreme kada se probudite.
Ali ti nivoi kortizola na kraju opadaju kako jutro odmiče, i ljudi mogu da se osećaju manje budno. To bi moglo biti dobro vreme da uzmete šolju nečega sa kofeinom.
"Ne postoje specifične smernice o čekanju sa ispijanjem kofeina dok se nivoi kortizola ne smanje, jer je osetljivost kod svakoga drugačija", rekla je za Health registrovana dijetetičarka Kortni Džonson.
Međutim, dopuštanje telu da se prirodno probudi pre ispijanja kafe moglo bi da obezbedi održiviju energiju tokom jutra.
Ako sačekate čak 90 minuta nakon što otvorite oči da popijete svoju jutarnju šolju kafe, dobićete mnogo veći efekat.
Odlaganje konzumacije kafe do posle doručka takođe može biti pametan potez, jer neki ljudi mogu da osete gastrointestinalnu nelagodnost kada piju kafu na prazan stomak.
Međutim, stručnjaci se ne slažu u potpunosti. Istraživanja su pokazala da odlaganje unosa kafe ne pomaže da se izbegne popodnevni pad energije, zapravo to može učiniti da ljudi češće posegnu za drugom šoljom prekasno tokom dana.
Pored toga, svaka osoba reaguje na kofein drugačije. Za ljude koji nisu toliko osetljivi na efekte kofeina najbolje doba dana za ispijanje kafe bilo bi u ranim jutarnjim satima.
Rani popodnevni pad (oko podne do 15 časova)
Mnogi ljudi doživljavaju pad energije u satima nakon obroka - ovaj pad nakon ručka je uobičajena pojava poznata i kao postprandijalna pospanost.
Dakle, šolja kafe sredinom popodneva mogla bi biti baš ono što je potrebno da se poveća budnost i mentalni fokus dok završavate radni dan, rekla je Džonson.
To je zato što kofein blokira adenozin, hemikaliju koja se nakuplja u mozgu i čini da se osećate pospano.
Ali opet, popodnevna šolja kafe možda neće delovati kod svih.
"Ako imate nisku toleranciju na kofein, to može imati veći uticaj na san. Međutim, neki ljudi mogu da podnesu ispijanje kofeina kasnije tokom dana, tako da je to zaista individualno", rekla je Džonson.
Kada izbegavati ispijanje kafe
Kasno popodne ili veče (posle 15 časova)
Kofein može da ostane u telu dugo nakon što popijete kafu, tako da šolja prekasno tokom dana može poremetiti vaš san. Konkretno, popodnevni kofein može dovesti do:
- Poteškoća sa uspavljivanjem
- Manje dubokog sna
- Simptoma nedostatka sna sledećeg dana, kao što su promene raspoloženja, umor i poteškoće sa fokusiranjem ili obavljanjem zadataka
Prosečnoj osobi je potrebno između šest i osam sati da metaboliše kofein. Dakle, prekid unosa kofeina oko 15 časova trebalo bi da vas lepo pripremi za odlazak na spavanje u 23 časa.
Međutim, svako metaboliše kofein drugačije - neki ljudi imaju genetske varijacije zbog kojih telo sporije obrađuje stimulans. To znači da mogu jače da osećaju efekte kafe ili da tim efektima treba duže da nestanu. Za ovu grupu možda je najbolje da prestanu sa ispijanjem kafe nakon podneva.
Tokom perioda stresa
Ako je vaš nervni sistem u preteranoj aktivnosti zbog stresa, stimulativni efekat kafe može pogoršati stvari.
Kofein kratkotrajno povećava krvni pritisak i srčani ritam, što može dovesti do pojačanih fizičkih simptoma stresa i anksioznosti.
Oni koji su osetljivi na kofein mogu imati simptome uključujući lupanje srca, mučninu, anksioznost i osećaj nervoze. Drugi simptomi mogu uključivati nesanicu, povišen krvni pritisak i glavobolje.
Dakle, ako se već osećate uznemireno ili anksiozno, usporite sa hladnom kafom dok se ne opustite.
Imajte na umu: neka istraživanja su pokazala da umerena konzumacija kofeina ima povoljan efekat na srce, ali ljudi koji imaju česta preskakanja srca ili nepravilne otkucaje verovatno bi trebalo da izbegavaju ili smanje konzumaciju kafe. Obratite se lekaru ako niste sigurni.
Drugi faktori koji utiču na vreme unosa kofeina
Kafa može negativno da utiče na određene lekove, smanjujući njihovu efikasnost. Zato, budite pažljivi sa unosom kofeina ako uzimate:
- Lekove za razređivanje krvi
- Dekongestive
- Antidepresive
- Lekove za krvni pritisak
- Lekove za štitnu žlezdu
- Antibiotike
- Suplemente poput gvožđa, cinka ili magnezijuma
Ako uzimate neki od ovih lekova, pokušajte da razmaknete vreme uzimanja leka i ispijanja kafe.
Trudnice bi takođe trebalo da ograniče ili izbegavaju unos kofeina na ne više od 200 miligrama (otprilike jedna šolja od 350 ml) dnevno. To znači da možda treba da prilagode vreme unosa kofeina, jer se ne preporučuje ispijanje više šolja tokom dana radi održavanja energije.
Razgovarajte sa svojim lekarom o drugim situacijama u kojima bi trebalo da ograničite unos kofeina.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
1
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Komentari 2
Jakov
Ђура
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar