Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Mnoge stvari mogu izazvati svrab, uključujući i neka ozbiljna oboljenja. Bez obzira na uzrok, lekari dugo upozoravaju da preterano češanje može oštetiti kožu. Sada istraživači bolje razumeju zašto čak i blag, dosadan svrab može da vas uvuče u začarani krug svraba i češanja ako mu popustite, piše AP.
Kako su to otkrili? Delom tako što su miševima stavili male "okovratnike srama" kako bi otkrili šta se dešava na ćelijskom nivou kada se svrab počeše - ili ostavi na miru.
Takođe su stekli bolji uvid u to zašto dobro češanje, makar u početku, donosi osećaj olakšanja. Na kraju krajeva, ne češu se samo ljudi i drugi sisari, već čak i ribe. Ta zajednička osobina ukazuje na to da mora postojati neki evolutivni razlog, a eksperiment na miševima nagoveštava da postoji određena zaštita od mikroba - ali ipak ne i razlog da se češete.
Doktor Danijel Kaplan, dermatolog sa Univerziteta u Pitsburgu, čija laboratorija proučava imune reakcije u koži, istraživao je uobičajenu vrstu svraba poznatu kao alergijski kontaktni dermatitis, koji izazivaju nadražujuće supstance poput otrovnog bršljana ili nikla u nakitu.
Kaplanov istraživački tim naneo je supstancu koja izaziva osip na uši miševa. Normalni miševi su se češali, a upalne imune ćelije pohrlile su na to mesto, povećavajući otok. Osip je bio mnogo blaži kod miševa uzgojenih sa oštećenim nervnim ćelijama koje registruju svrab. Ali da li je razlika zaista bila u češanju?
Odgovor su dali normalni miševi kojima su stavljeni okovratnici nalik veterinarskim "okovratnicima srama", pa su osećali svrab, ali nisu mogli da se češu. I kod njih je otok bio znatno manji, a bilo je i manje upalnih ćelija.
Kaplan je rekao da se ti dokazi poklapaju sa svakodnevnim iskustvom ljudi da češanje zaista može da pogorša stanje.
"Ako ignorišete ujed komarca, svrab će kod većine ljudi nestati za pet ili deset minuta. Ali ako počnete da ga češete, postaće vaš prijatelj na nedelju dana", jer će mesto postati još svrbljivije i upaljenije", rekao je on.
Prvi odgovor imunog sistema može i da pomogne i da odmogne
Da bi razumeli šta se dešava u koži, Kaplanov tim detaljnije je proučio mastocite, jedne od prvih ćelija koje reaguju u imunom sistemu. Kada se aktiviraju, one oslobađaju jedinjenja koja mogu pomoći u borbi protiv mikroba ili toksina ili, putem jedinjenja zvanog histamin, izazvati alergijske reakcije praćene svrabom.
Naučnici već dugo znaju da alergeni mogu da aktiviraju mastocite. Ali mastocite mogu da aktiviraju i drugi signali, uključujući bol. A kada se češemo, "obično se češemo sve dok ne počne da boli", napomenuo je Kaplan.
Nervne ćelije koje registruju bol oslobađaju hemijskog glasnika nazvanog supstanca P. U rezultatima objavljenim prošle godine, Kaplanov tim je pokazao da supstanca P može da aktivira mastocite putem drugačijeg molekularnog puta od onog kojim deluju alergeni - dvostrukog dejstva koje objašnjava zašto češanje dodatno pojačava upalu kod osipa ili ujeda koji svrbe.
Zašto onda malo češanja prija?
Ako osetimo bol, poput dodirivanja vrelog šporeta, naučićemo da to više ne radimo. Ipak, olakšanje koje donosi dobro češanje, posmatrano iz evolutivne perspektive, predstavlja pozitivnu povratnu informaciju. Zašto?
Jedna od dugo prihvaćenih teorija jeste da to može pomoći životinjama da se oslobode parazita poput buva ili grinja. Ali Kaplana su zainteresovali i nalazi drugih laboratorija da mastociti mogu da se bore protiv uobičajene vrste bakterije na koži nazvane Staphylococcus aureus. Zato je njegov tim inficirao miševe, a zatim ponovio eksperiment sa "okovratnicima srama". Pokazalo se da su oni koji su se češali imali manji nivo te bakterije na ušima, možda zbog jače upale ili nekog drugog jedinjenja povezanog sa mastocitima.
Ali to ipak nije dovoljno velika korist da bi se promenio zdravstveni savet.
"Na kraju krajeva, češanje je štetno. Trebalo bi da izbegavate češanje", naglasio je Kaplan, iako je priznao da je to "lakše reći nego učiniti".
Kako ublažiti blaži svrab
Način lečenja svraba zavisi od njegovog uzroka, a postoji potreba za boljim terapijama. Za sada antihistaminici i određeni drugi lekovi protiv koprivnjače mogu da ublaže neke vrste svraba koje pokreću mastociti. Farmaceutske kompanije eksperimentišu i sa drugim pristupima, takozvanim MRGPRX2 blokatorima, koji ciljaju put koji je Kaplanov tim povezao sa češanjem. Kaplan se nada da bi bolje razumevanje tog puta jednog dana moglo pomoći u lečenju kožnih bolesti poput hroničnog ekcema.
Kod letnjeg svraba izazvanog ujedima insekata, otrovnim bršljanom i drugim oblicima kontaktnog dermatitisa, dermatolozi preporučuju preparate protiv svraba, poput hidrokortizonske kreme, kalamin losiona ili kupki sa ovsenim pahuljicama.
"Kaplan preporučuje još jedan trik: kreme koje sadrže mentol mogu privremeno da prevare kožu tako da umesto svraba oseća hladnoću, dovoljno dugo da se, ako se ne češete, prekine taj začarani krug svraba i češanja. To je kao šifra za varanje", zaključio je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
4
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
2
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Komentari 4
Aleksej
Dušan l
Soc
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar