Bakterije u ustima mogle bi da budu povezane sa brzinom razmišljanja
Novo istraživanje naučnika iz Velike Britanije i Belgije otkrilo je moguću povezanost između određenih bakterija na jeziku i brzine kojom ljudski mozak obrađuje informacije.
Foto: Pixabay
Studija, objavljena u časopisu "PLOS ONE", obuhvatila je 60 zdravih odraslih osoba iz dve zemlje. Istraživači su analizirali sastav bakterija u njihovim ustima i uporedili ga sa rezultatima testova pamćenja, pažnje, prepoznavanja emocija i brzine obrade informacija.
Naučnike je posebno zanimalo da li mikroorganizmi u ustima mogu da utiču na kognitivne sposobnosti kroz proizvodnju azot-monoksida, molekula koji pomaže širenju krvnih sudova.
Naime, određene bakterije na jeziku pretvaraju nitrate iz hrane, poput cvekle, u nitrite, koje organizam zatim može da iskoristi za stvaranje azot-monoksida. Ovaj proces jedan je od mogućih načina na koje bi oralna mikrobiota mogla da bude povezana sa funkcionisanjem mozga.
U istraživanju je učestvovalo po 15 mlađih i 15 starijih osoba iz svake zemlje. Mlađi učesnici uglavnom su bili u dvadesetim godinama, dok su stariji imali između 60 i 79 godina. Svi su bili zdravi, nisu pušili i nisu imali dijagnostikovane kognitivne poremećaje, piše ScienceAlert.
Rezultati su pokazali da su osobe sa većom zastupljenošću bakterije Prevotella histicola brže odgovarale na određene kognitivne zadatke u obe zemlje.
Druga bakterija, Haemophilus parainfluenzae, pokazala je složeniju povezanost. U Belgiji je bila povezana sa bržim prepoznavanjem emocija, boljim vizuelnim učenjem i preciznijom radnom memorijom. U Velikoj Britaniji bila je povezana sa bržim odgovorima na nekim testovima, ali sporijim prepoznavanjem emocija.
Istraživači su takođe otkrili razlike u zastupljenosti 17 bakterijskih vrsta između mlađih i starijih učesnika. Kod starijih su bile češće bakterije iz rodova Treponema i Tannerella, među kojima postoje vrste povezane sa bolestima desni.
Ipak, starost je bila najdosledniji pokazatelj kognitivnih sposobnosti. Stariji učesnici u obe zemlje uglavnom su imali slabije rezultate i sporije odgovarali na testovima.
Naučnici naglašavaju da nalazi ne dokazuju da bakterije u ustima direktno utiču na brzinu razmišljanja. Moguće je da na sastav oralne mikrobiote i kognitivne sposobnosti istovremeno utiču drugi faktori, poput ishrane, fizičke aktivnosti i sna.
Istraživanje ima i nekoliko ograničenja. U svakoj zemlji učestvovalo je samo 30 ljudi, ishrana nije bila kontrolisana, a učesnici nisu praćeni tokom starenja. Zbog toga nije moguće utvrditi da li određene bakterije mogu da predvide buduće opadanje kognitivnih sposobnosti.
Autori ističu da su potrebne veće i dugotrajnije studije kako bi se razjasnilo da li mikroorganizmi u ustima zaista imaju ulogu u funkcionisanju mozga.
Za sada rezultati ukazuju na zanimljivu povezanost, ali ne dokazuju da promena bakterija u ustima može da poboljša pamćenje, ubrza razmišljanje ili spreči demenciju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
0
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
0
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Naučnici identifikovali novi podtip depresije povezan sa poremećajem biološkog sata
25.10.2026.•
0
Australijski naučnici identifikovali su novi podtip depresije, nazvan "cirkadijalna depresija", koji je povezan sa poremećajima unutrašnjeg biološkog sata.
Naučnici utvrdili: Orgazam vam može otčepiti nos
25.10.2026.•
0
Lekar ne može da vam napiše recept za ovaj prijatan način otčepljivanja nosa - a sigurno ga nećete pronaći ni na policama apoteka.
Naučnici otkrili zašto sezonske alergije mogu da postanu sve jače
25.10.2026.•
0
Kijanje, zapušen nos, svrab očiju i suzenje samo su neki od simptoma sezonskih alergija koje muče milione ljudi širom sveta.
VIDEO: Lekar pokazao kako pucketanje vrata može da dovede do moždanog udara
25.10.2026.•
0
Pucketanje vrata mnogima je svakodnevna navika koja donosi osećaj opuštanja, ali snažno i naglo uvrtanje glave u retkim slučajevima može da izazove ozbiljne povrede krvnih sudova, pa čak i moždani udar.
Letnje vrućine ove godine odnele 50.000 života u Evropi
25.10.2026.•
1
Ekstremne vrućine su ovog leta odnele više od 50.000 života u Evropi, a smatra se da su gotovo dve trećine tih smrtnih slučajeva posledica klimatskih promena, pokazuje nova studija.
Batut: Za nedelju dana zabeležno 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
25.10.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. oktobra zabeleženo 7.035 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Fizička aktivnost mogla bi da uspori starenje jajnika: Naučnici ispituju i lek sa sličnim dejstvom
24.10.2026.•
1
Fizička aktivnost mogla bi da pomogne u očuvanju jajnika i usporavanju njihovog starenja, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na miševima i ljudima.
Posle koliko stepenika ostanete bez daha: Kada treba da obratite pažnju?
21.10.2026.•
2
Ako se zadišete čim se popnete na jedan ili dva sprata, niste jedini.
Nova AI alatka na osnovu fotografije lica može da predvidi verovatnoću preživljavanja od raka
21.10.2026.•
2
Lekari su razvili alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji na osnovu jedne fotografije lica može da proceni biološku starost osobe i predvidi verovatnoću preživljavanja kod pacijenata obolelih od raka.
Otkrivena povezanost između zagađenja vazduha i očnih bolesti
20.10.2026.•
1
Analiza 41 studije pokazala je da je veća izloženost zagađenom vazduhu povezana sa povećanim rizikom od glaukoma i katarakte.
Koliko bi deca trebalo da spavaju: Zavisi od uzrasta, godišnjeg doba...
20.10.2026.•
0
Stvaranje zdravih navika spavanja i obezbeđivanje mirnog okruženja za odmor među ključnim su zadacima roditelja.
Kolagen ne može da stvori novu hrskavicu: Evo šta suplementi zaista mogu
20.10.2026.•
1
Preparati kolagena poslednjih godina zauzimaju sve više prostora u apotekama, reklamama i objavama na društvenim mrežama.
VIDEO: Mural Mona Lize sa ožiljcima od mastektomije osvanuo u Milanu
20.10.2026.•
0
Na spoljašnjem zidu milanskog Nacionalnog instituta za tumore (INT) otkriven je mural Mona Lize sa ožiljcima od dvostruke mastektomije.
Batut: U Srbiji registrovano 60 slučajeva groznice Zapadnog Nila
19.10.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do 18. oktobra registrovano 60 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila, od čega je 49 slučajeva sa neuroinvazivnim oblikom bolesti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar