Mamografija je beskorisna?

Jedno od do sada najvećih istraživanja o mamografiji, u kome je 90.000 žena praćeno u periodu od 25 godina, pokazalo je da je taj postupak rane detekcije raka dojke beskoristan.

Jedno od do sada najvećih istraživanja o mamografiji, u kome je 90.000 žena praćeno u periodu od 25 godina, pokazalo je da je taj postupak rane detekcije raka dojke beskoristan.

 

Studija kanadskih naučnika je otkrila da je smrtnost od raka dojke potpuno ista u grupi žena koje su išle na mamografiju i onih koje nisu.

Štaviše, svaka peta žena bila je podvrgnuta hemoterapijama, zračenjima ili radijacijama jer su im na mamografijama pronađene kvržice koje su se pokazale kao potpuno bezopasne po njihovo zdravlje.

Naučnici su 25 godina pratili 89.835 Kanađanki koje su nasumično podelili u dve jednake grupe - prva je redovno išla na mamografiju, a druga grupa žena je sama sebi pregledala dojke. Posle dve i po decenije istraživanja, rezultati su pokazali da je smrtnost od raka dojke ista u obe grupe, a pokazalo se i da je 22 odsto žena iz "mamografske" grupe nepotrebno bila lečena od raka.

Inače, ovo nije prva studija koja dovodi u pitanje svrhu mamografije i verovatno će doprineti polarizaciji između onih koji veruju da ona spasava živote, uključujući mnoge preživele od raka, i sve većeg broja naučnika koji kažu da dokaza za takve tvrdnje nema.

Doktor Ričard Vender, koji je na čelu Američkog društva za rak, rekao je da će biti sazvan panel stručnjaka na kome će im biti predstavljene sve studije o mamografiji, uključujući i kanadsku. Međutim, Vender napominje da su rezultati kliničkih ispitivanja mamografije pokazali da se njome za 15 odsto smanjuje smrtnost od raka dojke kod žena u 40-tim godinama i za najmanje 20 odsto onim starijim.

O koristi mamografije već se godinama raspravlja, ali do sada nijedna zemlja, osim Švajcarske, nije sugerisala da se ti pregledi zaustave.

Doktor Peter Juni, epidemiolog sa univerziteta u Bernu i donedavni član švajcarske lekarske komisije objasnio je da je to učinjeno upravo iz razloga na koje ukazuje kanadska studija - zabrinutosti da mamografija ne doprinosi padu smrtnosti, već naprotiv, doprinosi porastu pogrešnih dijagnoza.

  • Željko Šeatović

    10.07.2015 07:22
    Mamografija
    Počeću odozdo, citatom Anonimusa: "Farmaceutskoj industriji se isplati da što više ljudi primi hemioterapiju". Farmaceutska industrija je u mnogim pisanjima podmetnuta kao "kukavičje jaje". Kompletnoj zdravstvenoj industriji bolesti - dakle Ministarstvu zdravlja i kompletnoj vladi se isplate skupi tretmani kao što su skupa (CT, Mamo, MRI ....) ispitivanja i terapije hemioterapijom i zračenjem, jer država živi od prometa roba i usluga naplatom PDV_a a ne od zdravlja.
    A sad o mamografiji, izjava Prof. dr Zorana Rakočevića:
    "... Ipak, ima dva osnovna nedostatka. Prvo, rendgensko zračenja koje je prisutno u maloj meri, ipak nanosi određenu štetu organizmu žene, i drugo, u oko 10 odsto slučajeva mamografski nalaz može biti lažno negativan, odnosno, moguće je da ne prikaže promene u tkivu dojke, iako one postoje. Zato svakom mamografskom pregledu treba da prethodi klinički pregled dobro obučenog lekara koji može da napipa i promene od nekoliko milimetara. Kada je nalaz prvog snimanja dojke takav da zahteva kontrolne mamografske preglede, oni se obavljaju nakon tri ili šest meseci" i moj komentar:
    -Dakle, još dodatnog, izuzetno štetnog zračenja u kratkom periodu.
    - Posebna opasnost je lažno pozitivan nalaz nakon kojeg se pacijentkinje upućuju na CT gde im se u organizam ubrizgava radioaktivni kontrast i sledi još zračenja.
    Mala je verovatnost da nakon tolikog pritiskanja dojki od kojeg pucaju krvni sudovi, i tolike količine radioaktivnog zračenja, neka sasvim benigna tvorevina neće preći u maligni tumor.
    - Sledeća opasnost je radioaktivni zrak reflektovan od podloge, koji je direktno usmeren na vrat pacijentkinje, odnosno, na područje štitne žlezde. U svetu, ako se još uvek, iako jak retko, primenjuje mamografija, obavezno se radi sa zaštitnom kragnom, dok kod nas niko o tome ne vodi računa. Ispitivanja su pokazala da su dovoljna dva do tri mamografska snimanja bez zaštitne kragne da se pojave problemi sa štitnom žlezdom. Međutim, kako tih nekoliko snimanja vrlo često pretvara benigne promene u maligne, niko i ne obraća pažnju na nastale problem sa štitnom žlezdom.
  • Neko u prolazu

    13.02.2014 19:41
    @Obolela - mamografija
    Postovana,
    iskreno mi je zao sto ste oboleli i saosecam.

    Samo bih nesto da dodam...nije dovoljno "samo izguglati", jer se pojedini skoluju godinama i usavrsavaju tokom celog radnog veka da bi znali.
    Problem i jeste u "guglanju", sto ne mora uvek biti tacno, ili je to nesto "izguglano" izvuceno iz konteksta, a o drugim motivima ne bih sada.
    "Izguglano" niti dijagnostifikuje, niti leci. Kao ni sam aparat (mamograf) ili bilo koji drugi medicinski aparat,pa kakav god da je.

    Postovana,
    zelim Vam da istrajete u borbi!
  • Obolela

    13.02.2014 17:06
    mamografija
    je cak i stetna... ne bilo vam tesko pa "izguglajte" tekst Sta zene (ne)treba da znaju o mamografiji

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Raste broj vakcinisane dece

U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?