Sve što treba da znate o avokadu: Za koga je odličan i kome se ne preporučuje
Društvene mreže poslednjih godina popularizovale su avokado, predstavljajući ga kao superhranu.
Foto: Pixabay
Da li je ovo voće zaista toliko zdravo, koje su njegove prednosti i mane i za koga je dobar, a kome se ne nikako ne preporučuje, prenosi Nova.
Drvo avokada je zimzeleno drvo srednje veličine koje potiče iz Latinske Amerike. Uzgajan zbog svog velikog, mesnatog ploda, avokado je u osnovi velika bobica sa jednom velikom semenkom odnosno košticom. U zavisnosti od sorte voća, avokado može imati zelenu, braon, ljubičastu ili crnu koru, a oblik je kruškolik, jajolik ili sferičan.
Za komercijalnu upotrebu, avokado se bere dok je još poluzreo, a zatim sazreva nakon berbe. Visok sadržaj hranljivih materija i masti i tekstura avokada čine ga korisnim u različitim kuhinjama, uključujući vegetarijansku i vegansku ishranu.
Koštica avokada
Da li su koštice avokada jestive? Da, jesu i izuzetno su bogate hranljivim materijama.
Koštice avokada su pune antioksidansa, vitamina E, vlakana, monozasićenih masti i aminokiselina. Mogu da pomognu i u zaštiti kože od oštećenja od sunca, pomažu zdravlje kose i noktiju i poboljšaju zdravlje creva smanjenjem upale i količine loših bakterija u vašem gastrointestinalnom traktu. Takođe, mogu pomoći smanjenje lošeg holesterola.
Ako imate blender velike snage, možete ih ubaciti sa ostalim sastojcima za jutarnji smuti. Imajte u vidu da su ove koštice gorke, pa pazite sa kojim voćem i povrćem ih kombinujete.
Koje vitamine sadrži avokado?
Avokado je odličan izvor hranljivih materija, uključujući: folate, magnezijum, kalijum, riboflavin (vitamin B2), niacin (vitamin B3), pantotenska kiselina (vitamin B5), ‘piridoksin (vitamin B6), vitamin C, vitamin E, vitamin K.
Neki vitamini, poput vitamina E, posebno su korisni kada se dobijaju direktno iz hrane, jer se ne apsorbuju tako dobro kada ih uzimate kao suplemente.

Drugo, avokado pomaže vašem telu da bolje apsorbuje hranljive materije rastvorljive u mastima kao što su vitamini A, D, E i K. Kada birate hranu bogatu ovim hranljivim materijama, dodavanje malo avokada može pomoći vašem telu da ih zadrži.
Kako se jede avokado?
Avokado je zdravo voće bogato hranljivim sastojcima, koje obezbeđuje značajne količine vitamina, minerala i drugih hranljivih materija telu. Najbolji način da jedete avokado jeste da ga jedete svež. Samo prepolovite zreo avokado, ogulite kožu i začinite ga po ukusu. Pulpu možete namazati i na parče tosta i koristiti kao namaz od avokada, ali možete i kao dodatak raznim jelima.
Avokado je jedan od glavnih sastojaka i sve popularnije gvakamole salate. Ovo jelo predstavlja namaz (pire ili gusti sos) od ispasirane unutrašnjosti avokada, kojoj se često dodaje sok od limuna i sitno iseckani paradajz, luk i paprike. Osim u rodnom Meksku, gvakamole je veoma poplaran u SAD, ali sve više i u Zapadnoj Evropi.
Gvakamole je zdrava, ukusna i dijetetska salata. Zbog visokog sadržaja korisnih omega-3 masnih kiselina, vitamina B grupe, kao i vitamina E i K, ljudi koji su na dijeti ili žive zdravim načinom života preferiraju gvakamole.
Postoji više različitih recepata, a ovaj je najpopularnji:
Potrebna su vam dva ploda zrelog avokada, jedan meki paradajz, dve kašike maslinovog ulja, sok od jednog limuna, so, jedna kašika sitno iseckanog luka, jedan istinjen čen belog luka. Ako želite da bude što sličnije originalnom meksičkom receptu, možete dodati i malo ljute paprike.
Avokado i paradajz ispasirajte viljuškom, dok ne dobijete gust pire. Zatim možete dodati ostale sastojke, a na kraju sve dobro promešajte. Ovaj tradicionalni recept poslužite sa čipsom.
Da li je dobro jesti prezreo avokado?
Iako nikada ne bi trebalo da jedete truli avokado, postoji određena tačka kada on postaje previše kašast za rezanje, ali je u suštini u redu za jelo. Ovaj avokado će se malo udubiti kada se stisne i može imati malo tamnije meso sa nekoliko smeđih mrlja koje možete odrezati. Izbegavajte avokado sa veoma prugastim, vlaknastim mesom, lošim mirisom ili ukusom, ili buđi koja raste na njemu.
Iako prezreli avokado nije sjajan za rezanje, zapravo ga je lakše zgnječiti ili pasirati nego zreli avokado, što je zgodno ako pokušavate da napravite umake i namaze.

Koliko avokada smemo jesti na dan?
Tehnički, ne možemo se "predozirati" avokadom, pa ne postoji ograničenje kada je u pitanju dnevni unos. Ipak, vredi napomenuti da avokado nije niskokaloričan, jer ceo plod obično ima između 200 i 300 kalorija, u zavisnosti od veličine.
Kjučna stavka za zdravu ishranu je raznolikost, kako bi vaše telo moglo da dobije sve što mu je potrebno.
Loše strane avokada
Možda se čini da je avokado dobar za svaku situaciju, ali istina je da trudnice i dojilje treba da ga izbegavaju. Avokado smanjuje proizvodnju mleka, čak je poznato da oštećuje mlečnu žlezdu.
Iako su to "zdrave" masti, ako jedete previše avokada, mogli biste da nagomilate kilograme. Oni su zapravo veoma kalorični.
Avokado sadrži dve komponente koje se zovu estragol i anetol, koje mogu oštetiti vašu jetru. Avokado može da izazove osećaj nelagodnosti u stomaku. Obično u obliku nadimanja, pa zato pazite da ga ne jedete pre nego što odete na neki sastanak. Takođe, postoje i ljudi koji su alergični na avokado.
Zašto je avokado opasan?
Avokado može negativno da utiče na naše zdravlje.
S obzirom na to da se avokado reklamira kao jedno od najzdravijih voća, ovo bi moglo biti iznenađenje za mnoge.
Avokado je visokokalorična hrana i povećaće vašu težinu. Zato izbegavajte da ih jedete svakodnevno ako ste na dijeti. Visok sadržaj kalorija u avokadu može se pripisati njegovim zdravim mastima. Međutim, ne podiže nivo šećera jer sadrži vrlo malo ugljenih hidrata.
Kako posaditi avokado?
Ukoliko želite da posadite avokado, sačuvajte košticu. Operite je i probodite čačkalicama sa strana tako da čačklice vire iz koštice. To će omogućiti da stavite avokado u čašu sa vodom, ali tako da čačkalice drže avokado na rubu čaše, odnosno da koštica ne padne na dno čaše, već da jedan deo bude u vodi u čaši, a dugi iznad. Koštica bi trebalo da bude urođenja u vodu u čaši oko 2.5 cm.
Čašu držite na mestu gde ima dosta direktnog sunca i toplote. Proveravajte stalno da li u 2,5 cm u vodi, i ukoliko nije, dodajte vodu po potrebi. Za dve do šest nedelja trebalo bi da vidite rezultate vašeg rada tj. korenje ili klice. Uskoro će biljka narasti do 15 cm u dužini i tada je vreme da je skratite na 7 cm.
Ako primetite da mu je saksija mala, presadite ga. Biljku presadite u saksiju koja je viša i šira, ali zasadite ga tako da pola semena bude van zemlje, odnosno deo koji je bio u vodi sada je u zemlji.
Uverite se da biljka često dobija vodu, a povremeno joj sipajte dosta vode tako da cela zemlja upije. Zemljište treba da bude vlažno i nikada suvo. Ukoliko vidite žute listove to je znak prezalivanja. Kada vaš avokado dostigne približno 30 cm visine, vreme je da ga isečete na 15 cm kako bi podstakli rast novih izdanaka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
VIDEO Sa špagetama, pržena u ulju: Objavljeno koje su najgore pice na svetu
03.08.2026.•
0
Sajt specijalizovan za hranu Taste Atlas napravio je listu najgorih pica na svetu.
Objavljeno kojih 10 gradova ima najbolju uličnu hranu
03.08.2026.•
4
Kada pomislite na uličnu hranu, verovatno vam na pamet padnu banj mi u Vijetnamu, takosi u Meksiku ili čak pizza al taglio u Italiji.
Italijanski monasi pravili svoju verziju Koka-kole od lišća koke: "Bila sjajna protiv umora i vrlo popularna"
03.08.2026.•
1
Jedan italijanski monah pronašao je dokument u arhivi apoteke drevnog samostana u Firenci u kojem je opisan lekoviti napitak napravljen od bolivijskog lišća koke i kola oraha.
Danas je Međunarodni dan lubenice: Stručnjaci savetuju da se jede sa raženim hlebom i šunkom ili sirom
03.08.2026.•
4
Međunarodni dan lubenice obeležava se 3. avgusta, a kako sadrži oko 92 odsto vode, čini je savršenom za hidrataciju i rashlađivanje tokom vrelih letnjih dana.
VIDEO: Najređu testeninu na svetu ume da pravi samo nekoliko žena, ni Džejmi Oliver je nije savladao
02.08.2026.•
1
Kada se pomene Sardinija, većina će prvo pomisliti na tirkizno more i prelepe plaže.
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
23
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
3
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
3
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Komentari 3
Draskone
Banderaš
Razlika je da ovaj avokado u Srbiji je kao da jedete stare cipele zajedno sa prljavim čarapama-u odnosu na avokado kupljen na pijaci u Goa za 5 dinara/kg u Indiji !!!
Bezelbub
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar