Koja je razlika između sladoleda i đelata?
Leto je stiglo i sunce je već počelo da prži, a jedna od stvari koja nas uspešno hladi je upravo sladoled. Ili je možda đelato?
Foto: Pixabay
Mnogi uživaju u ovim osvežavajućim poslasticama, ali da li ste se ikada zapitali u čemu je zapravo razlika između sladoleda i đelata? Iako se na prvi pogled čine identičnima, sitni detalji u sastavu, pripremi i teksturi čine značajnu razliku.
Sastojci sladoleda i đelata
Osnovna komponenta sladoleda i đelata su mleko i pavlaka. Međutim, tačna količina ovih sastojaka koja se koristi rezultira različitim poslasticama. Sladoled uključuje više pavlake u odnosu na mleko, dok đelato osvaja naša nepca s većim udelom mleka naspram pavlake. Dok sladoled u svojoj recepturi po pravilu uključuje žumance, đelato najčešće ne sadrži jaja.
Razlike u sastojcima i odnosima rezultiraju različitom količinom masti u ovim poslasticama, kao i specifičnim osećajem koji ostavljaju na nepcu. Tako sladoled mora da sadrži najmanje 10 odsto masnoća, dok se u đelatu nalazi samo pet do sedam odsto.
Način pripreme i čuvanja
Međutim, razlike između sladoleda i đelata ne završavaju se na sastojcima. Naime, i način pripreme ova dva delikatesa ima svoje specifičnosti. I sladoled i đelato moraju se mešati kako bi se postigla ona poznata kremasta tekstura koju svi volimo. Brzina mešanja i količina vazduha koja se tom prilikom unosi u smesu bitno utiču na konačni proizvod.
Đelato se meša sporije od sladoleda, što rezultira gušćom konzistencijom jer se u smesu umeša manje vazduha. U đelatu je zastupljeno oko 25 do 30 odsto vazduha, dok sladoled može imati čak do 50 odsto vazduha. Nakon što su sladoled i đelato pripremljeni, čuvaju se na određenim temperaturama kako bi zadržali savršenu konzistenciju.
Sladoled se obično servira potpuno zamrznut, na oko -18°C, dok se đelato čuva i poslužuje na nešto višoj temperaturi, otprilike na -9°C. To znači da gelato nije potpuno zamrznut, što rezultira mekšom i svilenkastijom teksturom od sladoleda.
Ukus i tekstura
Uđete li u bilo koju poslastičarnicu ili pogledate ponudu sladoleda u prodavnici, primetićete velik izbor ukusa, od tradicionalne vanile i čokolade do pomalo neobičnih ukusa poput ružine vodice, lavande ili crnog sladoleda s aktivnim ugljem. Međutim, kada je reč o đelatu, spektar ukusa je nešto suženiji.
Među klasičnim ukusima đelata pronaći ćete vanilu, čokoladu, lešnik, straćatelu, pistaće, tiramisu i razne voćne ukuse, ali ne nužno i kombinacije kakve možete pronaći kod sladoleda.
Razlike u sastavu i načinu čuvanja oba deserta utiču na to kako ih doživljavamo u ustima. Mast prekriva jezik, stvarajući sloj između kvržica jezika i hrane koju jedemo, a hladnija hrana stvara osećaj utrnulosti jezika, što otežava stvarni doživljaj ukusa.
Budući da đelato ima manje masti i poslužuje se na višoj temperaturi od sladoleda, ukusi su izraženiji i intenzivniji. Ovi faktori takođe doprinose glatkoj konzistenciji đelata, dok sladoled ima teksturu sitnih kristala.
Na kraju, iako su sladoled i đelato prilično slični na prvi pogled, niz nijansi u sastojcima, načinu pripreme i čuvanja čini ove dve poslastice jedinstvenima na svoj način. Bilo da ste ljubitelj bogate kremaste teksture sladoleda ili više volite svilenkasti đelato intenzivnog ukusa, jedno je sigurno - oba su savršen izbor za osveženje u vrućim letnjim danima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
VIDEO Sa špagetama, pržena u ulju: Objavljeno koje su najgore pice na svetu
03.08.2026.•
0
Sajt specijalizovan za hranu Taste Atlas napravio je listu najgorih pica na svetu.
Objavljeno kojih 10 gradova ima najbolju uličnu hranu
03.08.2026.•
8
Kada pomislite na uličnu hranu, verovatno vam na pamet padnu banj mi u Vijetnamu, takosi u Meksiku ili čak pizza al taglio u Italiji.
Italijanski monasi pravili svoju verziju Koka-kole od lišća koke: "Bila sjajna protiv umora i vrlo popularna"
03.08.2026.•
1
Jedan italijanski monah pronašao je dokument u arhivi apoteke drevnog samostana u Firenci u kojem je opisan lekoviti napitak napravljen od bolivijskog lišća koke i kola oraha.
Danas je Međunarodni dan lubenice: Stručnjaci savetuju da se jede sa raženim hlebom i šunkom ili sirom
03.08.2026.•
4
Međunarodni dan lubenice obeležava se 3. avgusta, a kako sadrži oko 92 odsto vode, čini je savršenom za hidrataciju i rashlađivanje tokom vrelih letnjih dana.
VIDEO: Najređu testeninu na svetu ume da pravi samo nekoliko žena, ni Džejmi Oliver je nije savladao
02.08.2026.•
1
Kada se pomene Sardinija, većina će prvo pomisliti na tirkizno more i prelepe plaže.
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
23
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
3
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
3
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Komentari 11
Duska
Vlad@
Mija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar